Prošlo je godinu dana otkako je američki novinar Evan Gershkovich pritvoren na reportažnom putovanju u Rusiji. Njegova najveća nada za oslobađanje mogao bi biti Vadim Krasikov, koji sjedi u njemačkom zatvoru, osuđen za pogubljenje koje je naredio Kremlj, piše bbc.com.
U ljeto 2013. u glavnom gradu Rusije ubijen je moskovski vlasnik restorana. Muškarac s kapuljačom skočio je s bicikla i dva puta upucao svoju žrtvu prije nego što je pobjegao.
Šest godina kasnije, čečenski zapovjednik u egzilu, Zelimkhan Khangoshvili, ubijen je u užurbanom berlinskom parku pod jezivo sličnim okolnostima, a upucao ga je čovjek na biciklu Glockom 26 s prigušivačem usred bijela dana.
Napadač je uhićen nakon što je bacio pištolj i periku u rijeku Spree u blizini Reichstaga, zgrade u kojoj se nalazi njemački parlament.
Kod berlinskog atentatora pronađena je putovnica na ime Vadim Sokolov, no vlasti su brzo zaključile da to ipak nije njegovo ime.
Ćelavi, snažno građen muškarac kojeg su uhitili bio je zapravo Vadim Krasikov, ruski državljanin povezan s FSB-om, ruskom sigurnosnom službom - i glavni osumnjičenik za ubojstvo u Moskvi 2013. godine.
U nedavnom intervjuu s američkim TV voditeljem talk showa Tuckerom Carlsonom, ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je izvješća da njegova zemlja traži oslobađanje "domoljuba" Krasikova u zamjenu za američkog novinara Evana Gershkovicha.
Ovaj je mjesec obilježio godinu dana otkako je g. Gershkovich, novinar Wall Street Journala, pritvoren u Rusiji pod optužbama za špijunažu koje on, njegove novine i američka vlada poriču.
Gershkovich nije jedini Amerikanac u ruskom zatvoru čija bi sudbina mogla biti isprepletena s Krasikovljevom. Bivši američki marinac Paul Whelan i američko-ruska državljanka Alsu Kurmasheva također su pritvoreni u Rusiji pod optužbama za koje se mnogi smatraju politički motiviranim.
Paul Whelan je u pritvoru od 2018., Alsu Kurmasheva od listopada prošle godine i Evan Gershkovich od prošlog ožujka
Čak se i za pokojnog ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, koji je služio 19-godišnju zatvorsku kaznu u Rusiji, govorilo da je bio dio zamjene koja je uključivala Krasikova prije nego što je umro, prema njegovim saveznicima. Nakon ruskih izbora, predsjednik Putin je rekao da je pristao osloboditi Navaljnog u zamjenu za "neke ljude" održane na Zapadu, ali je Bijela kuća rekla da je to prvi put da čuje za bilo kakav takav dogovor.
Ako cijena predsjednika Putina ostane ista, to znači da bi najodrživiji način da se osigura oslobađanje zatočenih Amerikanaca bila složena zamjena zatvorenika za Krasikova koja treba suradnju Njemačke, SAD-a i Rusije.
Govoreći za BBC, njemački političar Roderich Kiesewetter rekao je da će dogovor natjerati Berlin na "talačku diplomaciju". Zašto onda Putin tako očajnički želi vratiti Krasikova?
Prvi tragovi mogućeg utjecaja Kremlja na ubojstvo u Berlinu potječu iz Krasikovljeve prošlosti - ili bolje rečeno, nedostatka iste.
Dokumenti do kojih je došla istraživačka web stranica Bellingcat pokazuju da je bio tražen zbog ubojstva u Moskvi 2013. godine. Međutim, dvije godine kasnije, tjeralica je povučena, a identitet Vadima Krasikova naizgled je ispario.
Tada se pojavio Vadim Sokolov, star 45 godina. Godine 2015. dobio je putovnicu, a 2019. i porezni broj.
Njemački sud zaključio je da je ovu dokumentaciju mogao sankcionirati samo Kremlj, pa je stoga Vadim Krasikov imao državnu potporu za ubojstvo u Berlinu.
"Ruske državne vlasti naredile su optuženom da likvidiraju žrtvu", rekao je njemački predsjedavajući sudac nakon što je osudio Krasikova na doživotni zatvor.
Njegova žrtva, Zelimkhan Khangoshvili, bio je zapovjednik čečenskih pobunjenika između 2000. i 2004., kada je Čečenija vodila rat za neovisnost protiv Rusije.
Zapadnim promatračima činilo se da je g. Khangoshvili vjerojatno dio niza atentata na čečenske prognanike u Europi i na Bliskom istoku koje je naredila Moskva.
Kremlj je zanijekao da je orkestrirao ubojstvo u Berlinu i odbacio presudu Krasikovu kao "politički motiviranu".
Međutim, u svom intervjuu s Tuckerom Carlsonom, čini se da je predsjednik Putin priznao kada je rekao da su u tijeku pregovori za razmjenu koja uključuje ruskog "domoljuba" koji je "eliminirao bandita" u europskoj prijestolnici.
Ulrich Lechte, koji sjedi u vanjskopolitičkom odboru njemačke vlade, rekao je za BBC da je želja predsjednika Putina da vrati Krasikova "jasno priznanje krivnje i pokazuje koliko je Rusija beskrupulozno i neprikosnoveno djelovala u našoj zemlji".
Vadim Krasikov pripadao je visoko tajnoj jedinici ‘Vympel‘ ruske tajne službe, FSB-a, prema tužiteljima na njegovom suđenju.
"Njegov službeni zadatak su protuterorističke operacije kod kuće, ali se u mnogočemu vratio svojim izvornim korijenima, kao postrojba zadužena za tajne ‘mokre poslove‘ - sabotaže i ubojstva - u inozemstvu", Putinov povjesničar i ruski stručnjak za sigurnost Mark Galeotti rekao je za BBC.
Krasikov je osobno upoznao Putina na strelištu dok je služio u Vympelu, posjedovao je BMW i Porsche i redovito je putovao na posao, prema intervjuu koji je njegov šogor dao The Insideru.
Veza između Krasikova i FSB-a pružila bi jedno objašnjenje zašto bi Vladimir Putin, i sam bivši strani obavještajac, bio voljan predati zatvorenika vrijednosti Evana Gershkovicha.
Ali Mark Galeotti je rekao da potencijalni ugovor govori više o društvenom ugovoru Rusije s agentima u inozemstvu nego o vrijednosti Krasikova pojedinačno.
"Ona [Rusija] kaže ‘gledaj, ako te uhvate, vratit ćemo te, na ovaj ili onaj način. Može potrajati dugo, ali vratit ćemo te‘", rekao je g. Galeotti. "To je vrlo važno za navođenje ljudi da se dovedu u potencijalno vrlo opasne situacije."
Ali hoće li Krasikovu ikada biti dopušten povratak u Rusiju, u konačnici ovisi o njemačkoj vladi.
BBC se obratio trojici članova vladinog odbora za vanjske poslove, koji se svi protive puštanju Krasikova.
Ulrich Lechte, čija je Slobodna demokratska stranka dio vlade kancelara Olafa Scholza, inzistirao je na tome da Njemačka "ne smije Rusiji učiniti tu uslugu".
Ne smije se dopustiti da se strani državljani proizvoljno uhićuju kako bi se zloupotrijebili za razmjenu zarobljenika.
Jürgen Hardt, iz Kršćanskih demokrata, rekao je da "ne vidi nikakvu političku podršku" za glasine o razmjenama zatvorenika koje uključuju Krasikova.
Čak i da postoji politička volja u Berlinu da se Krasikov oslobodi, pravni mehanizmi koji bi to mogli učiniti su mutni.
Jedan takav primjer je ruski "trgovac smrću", Viktor Bout, zloglasni trgovac oružjem pušten iz američkog pritvora u sklopu razmjene zarobljenika s američkom košarkaškom zvijezdom Brittney Griner. Bout se sada okrenuo politici i osvojio mjesto na lokalnim izborima u Rusiji.
Nicola Bier, njemačka odvjetnica koja se usredotočuje na zakon o izručenju, rekla je za BBC da "ne postoji pravni mehanizam koji je stvarno dizajniran za ovu konkretnu situaciju", tako da bi svaki potez bio vrlo kontroverzan i politički.
Politički aktivist protiv Kremlja Bill Browder sada sastavlja popis više od 50 ruskih zatvorenika u zapadnim zemljama koji bi se mogli koristiti kao adut za pregovaranje za oslobađanje aktivista i novinara zatočenih u Rusiji.
Browder se nada da bi taj napor mogao pomoći oslobađanju britansko-ruskog novinara Vladimira Kara-Murze, osuđenog na 25 godina zatvora zbog izdaje jer je govorio protiv rata u Ukrajini, kao i Evana Gershkovicha.
Upitan od strane BBC-a je li njegova kampanja bila "talačka diplomacija", Browder je priznao da je "daleko od idealne", ali je neophodna za spašavanje života.
Nakon smrti Alekseja Navaljnog, Browder je rekao, "jasno je da su drugi taoci u opasnosti od smrti", piše bbc.com.