Bio je to rijetko viđen prizor: Vladimir Putin nekoga čeka na aerodromu. Ruski predsjednik u odijelu i kravati stoji na pisti zračne luke Vnukovo u Moskvi, na crvenom tepihu dobrodošlice, a iz aviona prvi izlazi neki neobrijani, robusni tip u „Adidasovoj” trenirci i s bejzbolskom kapom na glavi. Tip prilazi Putinu, a Putin ga grli. Neupućenog promatrača ta je scena morala šokirati, jer se ne pamti kad je Putin nekoga osobno dočekao na aerodromu.
Ruski car tu čast nije ukazao čak ni kineskom predsjedniku Xiju Jinpingu kad je ovaj lani u ožujku došao u Moskvu: tada je Putin u tu istu zračnu luku Vnukovo poslao zamjenika premijera Dmitrija Černišenka. Čak ni ključni ruski saveznik nije tada od Putina dobio tretman kakav je dobio ovaj lik u trenirci i s bejzbolskom kapom.
Potom izlaze i ostali putnici, još sedam odraslih i dvoje djece. Ruski čelnik se grli sa svima, a jedinoj ženi među njima, Ani Dultsevoj, daje veliki buket ruža i hortenzija, kao i njezinoj maloljetnoj kćeri. Žena plače, a Putin je zaštitnički tapše po leđima. Efektna propagandna slika „Oca domovine” koji dočekuje „izgubljenu djecu” Rusije.
„Želim čestitati svima na povratku u domovinu. Želim vam svima zahvaliti što ste ostali vjerni svojim zakletvama, svojoj dužnosti i svojoj domovini, koja vas nije zaboravila ni na minutu”, rekao je Putin.
Bili su to završni prizori velike diplomatske operacije u sklopu koje su američka CIA i ruski FSB dogovorili najveću razmjenu zatvorenika od Hladnog rata. Diplomatski posrednik bila je Turska: zatočenici su i fizički razmijenjeni na aerodromu u Ankari.
Ubojstvo u Berlinu
U konačnici, razmijenjeno je ukupno 26 osoba iz sedam država. Iz Rusije i Bjelorusije na Zapad je otišlo 16 zatočenika, u rasponu od američkih državljana optuženih za špijunažu (bivši marinac Paul Whelan, urednica Radija Slobodne Europe Alma Kurmaševa, novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich) do ruskih disidenata koji su čamili u Putinovim kazamatima, poput političkog aktivista Vladimira Kara-Murze.
S druge strane, iz zatvora u SAD-u, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji i Norveškoj pušteno je osam ruskih špijuna i tajnih agenata, uključujući i bračni par Dultsev (koji je zbog špijunaže bio osuđen i zatočen u Sloveniji), s kojim je u avionu bilo i njihovo dvoje maloljetne djece, čime se broj oslobođenih Rusa popeo na deset.
Pa ipak, iz snimke dočeka na Vnukovu bilo je jasno da je najvažniji oslobođeni uznik upravo onaj koji je prvi izašao iz aviona i prvi se zagrlio s Putinom. Neupućeni promatrač morao se zapitati: tko je taj tip koji izgleda kao ubojica ruske tajne službe FSB i čime je toliko zadužio Putina da ga je ovaj osobno došao dočekati na aerodromu Vnukovo?
U ovom slučaju izgled ne vara: Vadim Krasikov doista je pukovnik FSB-a, koji je u Njemačkoj služio kaznu doživotne robije jer je u kolovozu 2019. u Berlinu hicima iz pištolja ubio čečenskog disidenta Zelimkhana Khangoshvilija, koji se u Drugom čečenskom ratu borio protiv ruske vojske, a Rusija ga je davno proglasila teroristom i stavila na tjeralicu.
Koliko je Krasikov bio važan Putinu, govori i činjenica da je ruski predsjednik o njemu govorio u velikom intervjuu s američkim novinarom Tuckerom Carlsonom u veljači ove godine. Iako ga nije spominjao po imenu, Putin je tada rekao da Rusija želi osloboditi svoga građanina koji čami u zapadnom zatvoru zato što je „zbog patriotskih osjećaja eliminirao kriminalca u jednoj od europskih prijestolnica”.
Ubijenog Khangoshvilija Putin je tada optužio da je u čečenskom ratu ubijao ruske zarobljenike tako što im je kamionom prelazio preko glava.
Bitka za Krasikova
Uostalom, i sâm tijek pregovora između CIA-e i FSB-a pokazuje da je Krasikov bio glavni žeton na pregovaračkom stolu. Pregovori su počeli u srpnju 2022., kada je državni tajnik SAD-a Antony Blinken nazvao ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova, ponudivši Rusiji razmjenu za dvoje zatočenih američkih građana: košarkašicu Brittney Griner (koja je zbog posjedovanja ulja od kanabisa osuđena u Rusiji na šest godina zatvora), te marinca Whelana, koji je zbog špijunaže dobio 16 godina zatvora.
Rusi su pristali i zauzvrat zatražili od SAD-a oslobađanje ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta - koji je u SAD-u služio zatvorsku kaznu od 25 godina – te oslobađanje Krasikova iz njemačkog zatvora. Kako su Amerikanci odbili dati Krasikova, Rusi su odbili dati Whelana, pa su u prosincu 2022. razmijenjeni samo košarkašica Griner i trgovac Bout.
U siječnju 2023. američki obavještajci daju Rusima novu ponudu: u zamjenu za Whelana, voljni su dati dvoje ruskih državljana zatočenih u Sloveniji (to je onaj spomenuti bračni par Dultsev). Međutim, Rusi odbijaju tu ponudu. Dva mjeseca kasnije, u ožujku 2023., u Rusiji je uhićen spomenuti novinar WSJ-a Evan Gershkovich, pa u studenome CIA daje Moskvi novu ponudu - u zamjenu za Whelana i Gershkovicha, Amerika će osloboditi četvoro ruskih zatočenika iz zatvora u Norveškoj, Poljskoj i Sloveniji. Rusija je odbila i tu ponudu, ponovo zatraživši jedno te isto ime – pukovnika Vadima Krasikova.
Propagandni trijumf Putin je očito igrao na kartu da se u Americi ove godine održavaju izbori i da će predsjednik SAD-a Joe Biden biti motiviran učiniti bilo što kako bi oslobađanjem Whelana i Gershkovicha povećao popularnost u američkoj javnosti.
Vladar Kremlja je izračunao da će vladar Bijele kuće u izbornoj godini biti psihološki primoran dopustiti oslobađanje Krasikova. Tako je i bilo: kako iznosi CNN, krajem lipnja ove godine dužnosnici CIA-e održali su tajni sastanak s ruskim obavještajcima „u nepoznatom gradu Bliskog istoka”, kako bi pregovarali o razmjeni zatvorenika.
Ovog puta CIA je dala ponudu koju je Putin od početka čekao - Vadima Krasikova. Par dana kasnije iz Rusije je stigao „načelno pozitivan” odgovor, a 17. srpnja Moskva je i službeno prihvatila uvjete razmjene. Tako je 1. kolovoza Krasikov sletio u Moskvu i prvi izašao iz aviona na aerodromu Vnukovo, a na dnu stepenica sačekali su ga crveni tepih, počasna straža i zagrljaj predsjednika Rusije.
U zapadnim medijima čitava se razmjena pokušava prikazati kao uspjeh američke diplomacije i predsjednika Bidena, što nije bez utemeljenja. Sasvim je moguće da će oslobađanje zatočenih američkih državljana iz ralja „mračne Rusije” donijeti Bidenu pokoji anketni postotak popularnosti, što bi se onda moglo preliti i na vjerojatnu predsjedničku kandidatkinju Demokratske stranke Kamalu Harris.
Uostalom, nisu bez razloga oboje, i Biden i Harris, također osobno dočekali oslobođene američke uznike, koji su sletjeli u vojnu bazu Andrews u saveznoj državi Maryland. No, očito je da su iz pregovora više izvukli Rusi. Dali su političke zatvorenike, a dobili su ubojicu osuđenog na doživotni zatvor. Tim činom Putin je definitivno „kupio” jedinu ozbiljnu opoziciju koju je od početka rata imao u Rusiji, a to je nacionalistička opozicija, koja mu je zamjerala da ukrajinski rat vodi „premekano” i „u rukavicama”, odnosno da je „premekan” u ratu sa Zapadom.
Sada se tim kritičarima prikazao kao svemoćni vođa koji je u stanju čak i iščupati ruskog heroja iz ralja „sotonskog Zapada”. Bio je to veliki propagandni trijumf Kremlja.