Tko je stradao u holokaustu? Tko je kriv za holokaust? Odgovori Nijemaca na ta pitanja su zabrinjavajući, pokazuju rezultati studije koje prenosi Deutsche Welle.
Ove su godine u Poljskoj održane dvije velike komemorativne manifestacije u povodu 85 godina od njemačkog napada na Poljsku i početka Drugog svjetskog rata. Iz Njemačke je u povodu toga doputovao Dietmar Heinrich Nietan, SPD-ov zastupnik u Bundestagu i povjerenik njemačke vlade za Poljsku. Međutim, "prva liga" njemačke politike je izostala: nije se pojavio ni predsjednik države ili kancelar, predsjednica Bundestaga ili Bundesrata. To je i znak narušenih njemačko-polјskih odnosa, konstatira Philipp Fritz, dopisnik njemačkog lista Welt iz Varšave, glavnoga grada Poljske.
Istog dana, državni Pilecki institut objavio je prve rezultate velike studije o stavovima njemačkog društva o povijesti 20. stoljeća i Drugom svjetskom ratu. Rezultati studije izazvali su veliku pozornost u Poljskoj jer su zapravo potvrdili mnoge postojeće predrasude Poljaka prema Nijemcima: da malo znaju o Poljskoj, posebno o zločinima koje su nacisti počinili tijekom okupacije, i da uopće više ne žele slušati ni o krivnji ni o reparacijama!
Podjednaka krivnja?
Podsjetimo, njemački napad na Poljsku počeo je 1. rujna 1939. godine. To je ujedno bio i početak Drugog svjetskog rata, u kojem je život izgubilo najmanje 55 milijuna ljudi – prema nekim procjenama čak i do 80 milijuna! No s vremenom sjećanja očito blijede, a javljaju se nove i nove "interpretacije" ondašnjih događaja.
Najviše zapanjuju odgovori na pitanje iz kojih zemalja potječe većina žrtava holokausta: 59 posto ispitanih Nijemaca reklo je da su ubijeni uglavnom Židovi iz Njemačke, dok je samo 28 posto ispitanika navelo da su to bili poljski Židovi. Činjenica je da je u holokaustu ubijeno oko 165.000 njemačkih Židova, od oko pola milijuna koliko ih je bilo prije rata. Poljski državljani činili su pola od šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu.
Na pitanje tko je kriv za genocid nad Židovima, samo devet posto ispitanika smatra da su to "isključivo Nijemci", 34 posto okrivljuje "pretežno Nijemce", dok većina – 57 posto – smatra "Nijemce i kolaboracioniste u okupiranim zemljama podjednako krivim".
Gdje su bile najstrože kazne? Prema istraživanju, Nijemci smatraju da su kazne za pomoć židovskim susjedima bile najstrože u Njemačkoj, te da su u okupiranim zemljama bile blaže. Prema 46 posto ispitanika, za pomoć Židovima u Njemačkoj prijetila je smrtna kazna, dok je znatno manje njih (31 posto) izabralo isti odgovor u vezi s okupiranom Poljskom. To dovodi do pogrešnih pretpostavki o mogućnostima otpora: ako je kazna bila veća u Njemačkoj, onda je i mogućnost pružanja otpora ili pomoći bila manja nego u okupiranim zemljama. Većina od 54 posto "u potpunosti" se slaže s tvrdnjom da se Njemačka u potpunosti suočila sa svojom poviješću. Čak 36 posto ispitanih vjeruje da Poljska može naučiti od Njemačke kako se provodi "temeljito suočavanje s poviješću".
"Ne želimo se izjašnjavati o aktualnoj politici. Ali, naravno, nadamo se da će naša studija doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju kad je riječ o odnosima dviju država", kaže Mateusz Falkovski u razgovoru za Welt am Sonntag. On je inače zamjenik ravnatelja berlinske podružnice Pilecki instituta. Promatraču se pritom nameće logično pitanje – odražava li neznanje velikog dijela ispitanih Nijemaca i neznanje službene njemačke politike?
Sporna reparacija
Jer njemačke vlade, kako one pod Angelom Merkel, tako i ova Olafa Scholza, zanemarile su brojne njemačko-poljsке inicijative – bilo da je riječ o promoviranju poljskog kao stranog jezika u školama, ratnim reparacijama, izgradnji njemačko-poljske kuće, tj. muzeja, ili postavljanju spomenika poljskim žrtvama njemačke okupacije. Bundestag je konačno, 2020. godine, donio odluku o posljednjoj temi. No do sada se ništa nije poduzelo, što u Poljskoj izaziva sve veće nezadovoljstvo.
Kada su odnosi dodatno zahladnjeli nakon pobjede desničarsko-populističke stranke Pravo i pravda (PiS) 2015. godine, bilo je logično prvo za to okriviti poljske nacionalne konzervativce. Na kraju krajeva, oni su koristili svaku priliku da potaknu antinjemačko raspoloženje u javnosti. To je Berlinu odgovaralo: Merkel, a poslije i Scholz, mogli su ignorirati poljske zahtjeve, odbacujući ih kao nerealne. To se posebno odnosilo na zahtjev za reparaciju u iznosu od 1,32 bilijuna eura (6,2 bilijuna zlota).
Naime, njemačka je vlada više puta dala do znanja kako više "ne vidi pravnu osnovu za reparacijske zahtjeve iz Poljske". Pritom podsjećaju da je poljsko komunističko vodstvo još 1953. odustalo od njemačke odštete. Osim toga, za Berlin je s ugovorom "Dva plus četiri“ o vanjskopolitičkim aspektima njemačkog jedinstva to pitanje – zatvoreno. Taj ugovor su 1990. godine s jedne strane potpisale tadašnja Savezna Republika Njemačka i Istočna Njemačka (DDR), a s druge strane sile pobjednice u Drugom svjetskom ratu i on je bio temelj za ponovno ujedinjenje Njemačke.
U prosincu 2023., kada je Donald Tusk, čelnik liberalne Građanske koalicije, preuzeo vlast u Poljskoj, u Berlinu je zavladala nada da će Varšava ponovno postati konstruktivan partner, kao i da će bivši predsjednik Europskog vijeća konačno riješiti pitanje reparacija. Ipak, to se nije dogodilo! Tusk ne traži astronomske svote kao njegovi prethodnici, ali je svjestan da bi i njegovi birači pozdravili odštetu od Njemačke. Službeni Berlin za to dugo nije imao razumijevanja – to da tema reparacija nadilazi okvire poljskih nacionalista ili stranke PiS. U srpnju ove godine, njemačko-poljski razgovori o tom pitanju na razini vlada završili su bez rezultata. Ipak, procurila je vijest kako dvije vlade pregovaraju o odštetama za prisilne radnike ili preživjele iz koncentracijskih logora ili geta. Oko 40.000 njih danas još živi u Poljskoj!
Manjak znanja o zločinima
Riječ je o oko 200 milijuna eura, što je, s obzirom na njemački proračun, relativno mala svota. Ipak, dogovora još nema, premda je za starije osobe svaki tjedan važan. Stječe se dojam da njemačka vlada ne dopušta jednostavno, administrativno rješenje. A to i nije neko veliko iznenađenje – to da u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova možda nedostaje senzibilnosti za to pitanje – kada u njemačkom društvu danas očito postoji veliki nedostatak znanja o nacističkim zločinima počinjenim između 1939. i 1945. godine.
Prema spomenutoj studiji, 39 posto ispitanika vjeruje da su Poljaci "adekvatno" ili "prilično adekvatno" obeštećeni.
"Može se reći da nedostaje osnovno znanje o istočnoj Europi, kao i razumijevanje za nju", kaže zamjenik direktora Pilecki instituta Falkovski. Percepcija Nijemaca je takva da se može čak protumačiti tako da oni na neki način od sebe prave žrtve, jedna je od ocjena.
Spomenuta studija trebala bi biti u cijelosti objavljena u listopadu. Nju je za Pilecki institut proveo njemački institut za istraživanje javnog mnijenja Ipsos – na reprezentativnom uzorku od 2000 njemačkih građana u dobi od 16 do 65 godina, piše Welt.
Dodamo li tome uspon krajnje desne Alternative za Njemačku, očito je da ima razloga za zabrinutost.
