Mit da špinat sadrži puno željeza dolazi od banalne pogreške zareza napravljene kada su prvi put objavljeni podaci o sadržaju željeza u špinatu. Krajem 19. stoljeća prikupljeni su i objavljeni podaci o sadržaju željeza u špinatu i drugom povrću. Tada su istraživači napravili pogrešku s decimalom: umjesto da napišu stvarni sadržaj željeza od oko 3,5 miligrama na 100 grama špinata, zarez je "nestao" i tako je greškom pisalo 35 miligrama na 100 grama, piše Daily Mail.
Ova pogreška nije ispravljena desetljećima i dovela je do toga da se špinat smatra povrćem posebno bogatim željezom. Tek kasnije, u 20. stoljeću, greška je otkrivena i ispravljena. Ipak, mit i dalje postoji.
Špinat doista sadrži željezo, ali ne u iznimno velikim količinama – a biljno željezo tijelo ne apsorbira tako lako kao iz životinjskih izvora. Da stvar bude gora, zeleno lisnato povrće također osigurava oksalnu kiselinu, koja dodatno ometa apsorpciju željeza u tijelu.
