StoryEditor
Slikarstvona kraju mandata

Danka Radić, ravnateljica splitskog pomorskog muzeja, nada se skrbi muzeja o podmornici ‘Velebit’ i ‘Istranku’

Piše Lenka Gospodnetić Nikola Vilić/hanza media
27. siječnja 2020. - 18:35
Danka Radić: Najveća je stvar znati se povući na vrijeme i prepustiti kormilo mlađimaNikola Vilic/Cropix

Ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split dr. sc. Danka Radić tijekom proteklog četverogodišnjeg mandata, nakon kojega će je “na timunu” Pomorskog muzeja zamijeniti donedavni kustos i autor niza projekata u istoj kulturnoj instituciji, diplomirani arheolog Ljubomir Radić, realno govoreći, napravila je puno.

U svjetlu njezina dotadašnjeg radnog kurikuluma to ne iznenađuje; naime, dr. Danka Radić bila je prije “četveroljetke” ravnanja HPMS-om čak četrdeset godina pri Muzeju grada Trogira, a ta je dama sa završenom doktorskom disertacijom na temu povijesti hrvatskog pomorstva oduvijek posebno angažirana u promicanju svijesti o potrebi zaštite čovjekove okoline u njezinu ekološkom i kulturološkom aspektu. Objavila je i niz radova posebno iz područja zaštite spomenika, uredila je tri broja časopisa “Radovan” na temu mosta, povezivanja trogirske jezgre s kopnom, zaštite parka Garagnin i rezervata Pantan.

Organizirala je, k tomu, niz zapaženih izložbi, a konstantno i veoma strastveno radi i na istraživanju heraldike, s naglaskom na onu trogirsku, te osobito pomorsku tematiku. Inventarizirala je većinu grbova na području trogirske i splitske komune, također je inventarizirala većinu trogirskih votiva, te je terenska istraživanja iscrpno iznijela u knjizi – katalogu “Ex voto, zavjetni darovi u Trogiru i okolici”, u kojem je obradila jednu od najznačajnijih zbirki zavjetnih darova na čitavom području istočne jadranske obale.

Novi posjetitelji

Među njima su prikazi različitih tipova brodova i riba, a stručno je popisala i znanstveno obradila i bogatu pomorsku zbirku obitelji Moretti, te ju je objavila u knjizi “Pomorska obitelj Moretti”. Monografsku obradu djela trogirske slikarice Cate Dujšin Ribar donijela je pak u Monografiji – vodiču Galerije Cate Dujšin Ribar. Značajan je i edukativni rad dr. Danke Radić sa školskom populacijom, posebno u sklopu UNESCO-ovih udruženih škola u Hrvatskoj, a tijekom ovog razgovora približila nam je i ono što je konkretno napravila za instituciju u kojoj i dalje nastavlja raditi, ali ne kao ravnateljica, nego kao muzejska savjetnica...

Zanimalo nas je, dakako, na početku koji je uopće razlog smjeni. Odgovor je koncizan: “Najveća je stvar znati se povući na vrijeme i prepustiti kormilo mlađima”, resko će naša sugovornica, te nastavlja:

– Da, ostajem raditi u HPMS-u kao muzejska savjetnica. Do kraja godine radit ću na inventarizaciji zbirki koje vodim i registrirati ih kao hrvatsko kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH. Isto tako, nastavit ću rad na projektima koje sam započela u mojem mandatu i, dakako, radit ću na budućim, novim projektima Hrvatskog pomorskog muzeja Split – sažima ravnateljica na odlasku, koja će ovih dana i formalno prepustiti mjesto mladom kolegi Ljubomiru Radiću.

Tijekom svojega mandata očigledno ste bili učinkoviti; kao možda najvažniju stvar možemo navesti da ste vratili publiku u Muzej, učinili ga uzbudljivim mjestom, koje ne samo da čuva ulomke prošlosti i “pomorske tajne”, nego privlači, educira, pobuđuje pozornost. Više nije, rekla bih, okamina prohujala vremena, nego je “živ organizam”. K tomu, u posljednje četiri godine bilo je u HPMS-u jako puno izložbi, promocija, simpozija, ali i učeničkih radionica. Čak ste prigrlili i Virtualni muzej iseljenika! K tomu, povukli ste (koliko sam upoznata) i oko milijun kuna iz državnog proračuna i EU-ovih fondova u svrhu uređenja interijera i financiranja projekata... Na što ste najponosniji?

– Pa eto, uistinu sam ponosna što sam stvorila novu muzejsku publiku, inovativne pedagoške metode, koje su posebice vidljive kroz projekt-radionicu “Plovidba u prošlost – Mala škola baštine Kaštelanskog zaljeva”, koju smo organizirali u suradnji s Muzejom grada Kaštela (plovidba Kaštelanskim zaljevom povijesnim brodom “Rižana” do Kaštela Vitturi uz razgledanje Muzeja, potom nastavak do arheološkog nalazišta Siculi – Resnik uz arheološko istraživanje, natjecanje i dodjelu nagrada). Projekt je bio i medijski zapažen te nominiran za nagradu Hrvatskog muzejskog društva 2018. godine. Danas u Muzeju radimo s 33 muzejsko-edukativna programa, a u proteklom razdoblju imali smo oko 300 radionica s djecom. HPMS je postao i nastavna baza Sveučilišta u Splitu.

Što se, pak, izložbi koje ste spomenuli tiče, od njih 35 u proteklom razdoblju istaknula bih one obljetničke poput “Jadran, kolijevka paklenog stroja. 150 godina Luppis – Whitehead torpeda”, “Novi i poboljšani svijet” (izložba pomorskih karata i portulana), te “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika” u suradnji s “Plovputom”, koja je pridonijela valorizaciji svjetionika, tog dijela naše hrvatske graditeljske i kulturno-povijesne baštine.

Dakako, važno je spomenuti i one u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu “Ljudi od željeza na brodovima od drva” (150. obljetnica Viškog boja) i “Splitska luka i povijesna jezgra grada na prikazima do polovine 19. stoljeća” u povodu upisa Dioklecijanove palače i povijesne jezgre u UNESCO-ov Registar svjetske kulturne baštine i 200. obljetnice osnutka Arheološkog muzeja u Splitu. Tu je i bogata izdavačka djelatnost, 25 izdanja, uglavnom kataloga izložbi, dva znanstvena skupa – “Naše more 1069. – 2019.” i “Viški boj”, četiri okrugla stola, 25 predstavljanja knjiga, 39 predavanja... – govori dr. Radić.

Izdvaja i međunarodnu suradnju i kontakte koje je inicirala i ostvarila kroz članstvo HPMS-a u Udruženju pomorskih muzeja Mediterana (Association of Mediterranean Maritime Museums – AMMM) i projekt “Hrvati u svjetskom pomorstvu”.

– Pokrenula sam i apliciranje projekata HPMS-a na natječaje fondova EU-a, te kroz odobreni projekt WRECKS4ALL – virtualna 3D prezentacija naše podvodne arheološke baštine, koji se financira iz EU-ova fondova INTERREG – IPA CBG, osigurala Muzeju oko milijun kuna! – vedro apostrofira donedavna ravnateljica, koja je – recimo i to – intenzivnije uključila Muzej u sadržaj turističke ponude, kao i u sve manifestacije koje valoriziraju pomorsku kulturnu baštinu kao stručnu ekspertnu ustanovu u savjetodavnom, radnom i organizacijskom smislu, uz poticanje dijaloga između civilnih udruga i nadležnih pomorskih institucija.

Dakako, novčana potpora uvijek je dobrodošao vjetar u leđa bilo kojem djelovanju, a dr. Radić ističe da je povećala prihode Muzeja za više od sto posto...

No, ni to nije sve.

– Fundus Muzeja znatno je obogaćen, gotovo udvostručen, novim muzejskim predmetima. Tome je znatno pridonio akademik Davorin Rudolf, HAZU u Splitu, ustupanjem predmeta iz bivšeg Pomorskog muzeja na čuvanje. Tu je i “Jadranska povelja” koju je nedavno uručio našem Muzeju. Kad se već prisjećamo učinjenog, eto navedimo i da sam uspjela u nakani uvođenja novih sadržaja u Muzej. Uz suvenirnicu, stigli smo promijeniti sve zatvore (prozore i vrata) na zgradi Muzeja, urediti recepciju, zatvoriti i urediti Galeriju, zatvoriti prostor u kojem je smještena knjižnica Muzeja (nalazila se na hodniku Muzeja na prvom katu), urediti sanitarni čvor u prizemlju te obnoviti akvarij, koji nije bio u funkciji zbog zastarjele opreme.

Pokrenula sam i projekt restauracije i konzervacije muzejske građe, starih pomorskih karata, atlasa i portulana, te izradu stalnog postava Muzeja, koji treba osuvremeniti novim tehnologijama i sadržajima te je izrađen prvi dio projektne dokumentacije – Muzeološki program. Dakako da sve ovo ne bih mogla bez podrške i pomoći svih djelatnika Muzeja – smatra dr. Danka Radić.

Tvrđava i barutana

Postoji li, pak, nešto što nije stigla napraviti, zbog čega žali možda, zanimalo nas je. I tu ima spreman odgovor.

– Mislim da sam napravila dovoljno za ovaj četverogodišnji mandat, pogotovo što sam se posebno zalagala i za širenje Muzeja na prostoru tvrđave Gripe i povrat barutane, te za pokretanje postupka obnove i revitalizacije tvrđave Gripe. Nadam se da će nadležne institucije predati na čuvanje Gradu Splitu i Muzeju podmornicu “Velebit”, čija bi muzeološka prezentacija donijela financijsku korist Gradu i Muzeju, kao i otkupiti povijesni brod “Istranku”, za što sam se svesrdno zalagala.

A što se tiče preseljenja Muzeja na neku lokaciju na obali, uz more, o toj sam se temi već javno izjašnjavala, no to je zahtjevan projekt za koji treba vremena i novca – primjećuje pomalo sjetno.

Buduća muzejska savjetnica dr. Danka Radić, veli, nastavit će s radom na projektima za koje do sada, zbog zahtjevne funkcije koju je obnašala, nije imala vremena. No, bit će i više dragocjenih sati za obitelj, koja se, povjerava nam, širi...

HPMS na Gripama i na - Visu


– HPMS će se u Noći muzeja pridružiti obilježavanju 200 godina djelovanja Arheološkog muzeja u Splitu. Posjetitelji će imati prigodu vidjeti nedavno otvorene izložbe “Otok, porat, brod” (makete Željka Skomeršića i diorame Nenada Bojmića) i “Splitska luka i povijesna jezgra grada na prikazima do polovice XIX. stoljeća”, kojom se ujedno obilježava i 40 godina upisa Dioklecijanove palače i povijesne jezgre na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Osobno ću, pak, u Noći muzeja gostovati na Visu u područnoj zbirci Arheološkog muzeja u Splitu svojom izložbom i predavanjem “Francuska i njeni mediteranski tragovi u HPMS-u” – najavila je buduća muzejska savjetnica pri HPMS-u dr. Danka Radić.

Izdvojeno

12. srpanj 2020 21:10