Nakon što je u prosincu 2021. s u sklopu festivala "Tišina molim!" u Kazalištu Marina Držića predstavio publikaciju "Počelo je con un ballo all‘ungherese - o prvim igranim filmovima snimanim u Dubrovniku i okolici", dramaturg, teatrolog i publicist Hrvoje Ivanković ovaj je put dubrovačkoj publici predstavio knjigu "Dubrovnik kao filmska kulisa - povijest snimanja igranih filmova u Dubrovniku od početaka do Drugoga svjetskog rata". Već tad je najavio objavu knjige koja je, kao izdanje Hrvatskog filmskog saveza, ugledala svjetlo dana. Uz autora, knjigu je predstavila urednica knjige, filmologinja Diana Nenadić.
- Kao urednici nekoliko desetina stručnih, publicističkih i znanstvenih knjiga o raznim filmskim temama, poznato mi je koliko je malo filmskih istraživača što zadiru u daleku prošlost baveći se onim što se u strukovnom žargonu naziva "filmskom arheologijom". Ta malena skupina, koju je u s istočne strane regionalnog (ili ex-Ju) prostora nekada predvodio Dejan Kosanović, a s naše zapadne Vjekoslav Majcen, do sada je imala vrlo malo nasljednika. No, s knjigom "Dubrovnik kao filmska kulisa", Hrvoje Ivanković ‒ premda po vokaciji dramaturg i teatrolog ‒ zacijelo će biti jedan od važnijih članova tog ekscentričnog ‘kluba‘ filmoznalaca, navela je Nenadić te dodala:
- Slijedeći uvide povjesničara filma i nalaze svojih prethodnika, Ivanković se upustio u temeljito istraživanje povijesti snimanja u Dubrovniku i okolici. Ono ga je odvelo u više europskih filmskih arhiva, obogatilo gomilom novih činjenica, spoznaja, zanimljivih priča i slikovnih dokumenata o kinematografskom životu u Dubrovniku od filmskih početaka do Drugoga svjetskoga rata, a nizom otkrića posložilo sasvim novu sliku povijesti snimanja u Hrvatskoj. U njoj Dubrovnik više nije samo meka fanova Igara prijestolja, odnosno ‘top‘ filmska lokacija novoga milenija jer je to kontinuirano bio kroz čitavu povijest dvadesetoga stoljeća, naglasila je Nenadić.
Knjiga je rezultat dugogodišnjih Ivankovićevih arhivskih istraživanja te prikupljanja filmske građe i dokumentacije koja ukazuje na kontinuitet zanimanja inozemnih producenata za lokacije u Dubrovniku i njegovoj široj okolici, koje započinje u ranim godinama 20. stoljeća i traje sve do danas. Oslanjajući se na raznovrsne izvore, od arhivskih dokumenata te stručnih ili publicističkih knjiga i radova do starih novina i časopisa, autor je tijekom istraživanja nastojao doći i do svih filmova za koje je znao ili pretpostavljao da su snimani u Dubrovniku, što ga je dovelo i do otkrića najstarijih sačuvanih igranih filmova snimljenih na području današnje Republike Hrvatske. Bogato opremljena fotografijama te raznovrsnim likovnim materijalima, knjiga "Dubrovnik kao filmska kulisa" proteže se na 540 stranica. O djelu se osvrnuo i sam autor.
- U Dubrovniku i okolici su od 1916. do 1939. snimljeni eksterijeri za više od pedeset njemačkih, austrijskih, čeških, mađarskih i poljskih filmova u kojima su nastupale neke od najvećih glumačkih zvijezda tog vremena poput Brigitte Helm, Luciana Albertinija, Harryja Liedtkea ili Mady Christians. Na osnovu brojnih arhivskih izvora, ali i neposrednog uvida u gotovo sve sačuvane filmove iz tog korpusa, u ovoj sam knjizi detaljno rekonstruirao tu malo poznatu, a izuzetno sadržajnu i uzbudljivu dionicu dubrovačke filmske povijesti. Zanimale su me pritom biografije ljudi koji su stvarali te filmove, razlozi koji su ih doveli u Dubrovnik, estetsko-tematske osobitosti, kritička recepcija i mjesto njihovih filmova u kontekstu nacionalnih kinematografija te uloga koju su u njima imali dubrovački ambijenti. Neki od rezultata do kojih sam došao donose posve nove spoznaje o povijesti snimanja inozemnih igranih filmova u Hrvatskoj, ali nadam se da, s obzirom na stil kojim je napisana, ova knjiga neće biti zanimljiva samo stručnoj čitateljskoj publici.
Predstavljanje je održano u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i Kinematografa Dubrovnik, a prikazano je i nekoliko fragmenata filmova snimanih u Dubrovniku i okolicu od 1918. do 1936.