Onima koji nikad nisu bili na Krki prva informacija o njoj trebala bi biti da za to trebaju odvojiti najmanje - sedam dana. I upitno je bi li im i taj jedan tjedan bio dovoljan. Jer, samo za sedam veličanstvenih slapova trebalo im im taman toliko, da svaki dan obiđu samo po jedan na ovoj čudesnoj krškoj ljepotici.
Počevši od Skradinskog Buka i Roškog slapa, pa preko Miljacke, Rošnjaka, Manojlovca i Brljana, Bilušića Buka, do slapa Krčića, na samom izvoru. Jest da je van granica Nacionalnog parka Krka, ali je sastavni dio priče o njemu. I početak rijeke koja se pojavljuje iz zemlje ispod planinskog masiva Dinare, ponad Knina, a završava u Jadranskom moru kod Zlarina, ispred UNESCO-vog bisera, tvrđave Svetog Nikole, gdje joj je potopljeno ušće, spajajući Krešimirov Šibenik i Zvonimirov Knin na putovanju dugom 72,5 kilometra.
A mogli bi provesti i dva tjedna, i(li) čitav godišnji odmor, ne bi im bilo dovoljno da otrkiju cijelu Krku, sve na njoj i oko nje, jer i oni koji u NP Krka rade, poput Gordane Gorete, rukovoditeljice stručne službe zaštite NP Krka, svaki dan otkrivaju nešto novo na Krki i otkrivaju njezine tajne.
Poput vidri, kojima je Krka i Čikola jedno od posljednjih mediteranskih staništa. Kako je zbog korone manji pritisak posjetitelja na Krku – u 2019. godini bilo ih je 1,3 milijuna – tako su se na njoj pojavile vidre, viđene na čak nekoliko mjesta u parku, što prije nije bio slučaj, pa je čak bilo govora o tome da je nestala, izumrla. Ali, nije, nego je čak proširila svoj areal, baš kao i autohtona barska kornjača, koja se s donjeg toka povukla na gornji tok Krke, pa se sada vratila. Tako da je i to jedna od manje ili više poznatih atrakcija za koju se možete nadati da ćete je vidjeti posjetite li Krku.
Roški slap nekakva je, mada ne stroga granica gornjeg i donjeg toka Krke, koji se nastavlja s Visovcem, visovačkim jezerom i Skradinskim bukom. Tu je i Čikola, pa mlinice na njima, jer ono što je karakteristično za Krku je taj suživot čovjeka i prirode, rijeke i ljudi koji žive oko nje. Od brončanog doba, od neolitika, od pravpovijesti, naći ćete ovdje tragove života, koji se vide uz Krku, i stalno otkrivaju novi. Tu vam je Oziđana pećina, koja se može posjetiti, i u kojoj su nađeni tragovi prisustva čovjeka od 5 000 godina pa sve do 1 500 godina prije Krista, kremeni nožići, kameno oruđe, kosti životinja...' – priča nam Goreta.
Mlinice na Krki su posebna priča, jer je na njih dolazilo pretvarati žitarice u brašno i kruh svoj svagdašnji i šire područje Dalmacije. Prve mlinice na Skradinskom buku datiraju još od 1 251 godine, što je tisuću godina duga tradicija. Tu se dolazilo brodovima prerađivati buhač, koji je bio prirodni insekticid. S mlinicama na Krki su se zapravo počeli razvijati gradovi u njezinoj blizini – Skradin, Drniš, Šibenik, jer su u mlinicama ljudi odsjedali, potkivali su se konji, otvarale kovačnice, cvjetala je trgovina, zahuktavao se razvoj, sve do prve hidrocentrale na Krki, pomoću koje je Šibenik prvi grad u Europi koji je dobio javnu rasvjetu. Iz obnovljivih izvora, iz zelene energije, pomoću Tesline izmjenične struje! Stoga i HE Jaruga spada u ono što morate vidjeti na Krki, jer je riječ o jednom od najstarijih postrojenja za proizvodnju električne energije na svijetu, koje još i danas radi. Zbog svega navedenog postoje i dobre šanse da cijelo područje NP Krka uđe pod zaštitu UNESCO-a, u okviru MAB Programa, Čovjek i biosfera.
Na Skradinskom buku, koji je, pored raskošne slike i priča za sebe, jer je sa svojih sedamnaest stepenica najduža sedrena barijera u Europi, zatičemo Peru Lučina i njegovu suprugu Hanu, zajedno s kujicom Đinom, koji su došli iz Rijeke i ostali zadivljeni ljepotom koja im puca pred očima. - 'Krasno je, fantastično, oduševljeni smo svime što smo vidjeli. Čak nam je i ljepše nego na Plitvicama, jer je manja gužva!' - kazao nam je Pero, užiovajući u 'carskom pogledu'.
Istom onom u kojem je uživao i Car Franjo Josip, za posjeta 1875. godine, i za kojeg je na ovom mjestu podignuto i posebno ograđeno mjesto, kako bi mogao na drugu stranu Krke mahati svojim podanicima.
Krkom su oduševljene i Međimurke, Martina Vidović i Petra Švenda, koje preporučuju svakako vidjeti otočić Visovac s franjevačkim samostanom koji je tamo od 1 445. godine. To nisu uspjele vidjeti kad su prvi put bile na Krki, kao školarke, pa su sad naumile. Visovac ima i bogatu arheološku zbirku, a fratri čuvaju i iznimno vrijednu samostansku knjižnicu s nizom inkunabula. A one koje zanimaju više prirodne ljepote mogu gledati lopoče i lokvanje koje rastu kao u pitaru, paunove koji šetaju otokom i divlje patke koje u raskošnom prirodnom ambijentu iskonske divljine nadohvat ruke izgledaju kao – kućni ljubimci.
'Amerikanci su često znali pitati kad bi vidjeli slapove – 'Where is control room?' - misleći da to radi na dugme. I da se to pusti samo za njih, dok su u posjeti parku!' - poznata je priča koju i danas pričaju Skradinjani. Izraelce pak, koji desaliniziraju more da bi imali vodu za piće, frapirao je pak odgovor na njihovo pitanje – 'A gdje ide ova pusta voda? U more? Gubi se?! Nemoguće!'
Očito, svatko Krku doživljava na svoj način, svakom je nešto drugo lijepo i čudesno.
'Na prostoru Nacionalnog parka Krka ima četrdeset različitih krajobraznih cjelina. To su različita, mala staništa od kojih svako ima svoju posebnost i svoje karakteristike. Bilo da se radi o livadama, pašnjacima, suhozidima, oranicama. To je također jedno veliko bogatstvo na koje se dosad nije obraćala pažnja, ali je iznimno važno jer je dio identiteta zajednice. Vi na Krki imate dio u kojima je ona divlja, gdje prevladavaju brze vode, pa imate ujezerini, mirni dio, pa močvarna staništa. Na gornjem dijelu toka imate pastrmke, dolje možete vidjeti šaranke, ili klenove, koji se u kristalno bistroj vodi, hrane zrelim murvama (dud) koji otpadaju sa stabla' – priča nam Goreta i pokazuje rukom prizore koje svaki posjetitelj može ovih dana golim okom i bez posebnog truda vidjeti dok šeta Krkom.
A može i od prezentatorice Lucije Copić, čuti Priču o vodi, o tome kako je Krka nekad služila kao velika 'praonica rublja' na koju je okolno stanovništvo dolazilo prati posteljinu, vunene sukance i velence, vidjeti vučije u kojima se voda nosila, siglje s kojima su ih punile, užad s kojim su ih vezivale. I nosile na magarcima ili čak i svojim vlastitim leđima I to uglavnom i isključivo žene, dok nije bilo vodovoda i česmi. I to treba čuti i vidjeti iz prve ruke.
Krka je čudesna i po tome što nikad ne presušuje, unatoč tome što je u poroznom kršu. Zato što na dnu ima fine glinene čestice, koje zadržavaju vodu i kroz koju se ona procjeđuje. Zato se Krka još zove i 'viseća rijeka', jer pored ove vidljive Krke, vi u podzemlju imate još jednu rijeku, Krku koja teče ispod nje, koja također ide u more, kao i ova. Tako i Zrmanja podzemno utječe u Krku, što smo otkrili kada je prirodna boja koju smo u nju stavili, izašla kod Miljacka slapa. I to i jest specifičnost Krke. Ona nije ono samo što je oko vidljivo, već i ono što se ne vidi, ašto je dragocjeno i što treba sačuvati.' - reći će nam Goreta.
Koja je posebno ponosna na taktilnu mapu za slijepe i slabovidne osobe na Skradinskom buku. Kako bi i oni - barem prstima - mogli vidjeti i doživjeti Krku.
U lipnju su u NP Krka pripremili i posebnu promotivnu akciju za gornji tok Krke. Kupnjom ulaznice za Roški slap, omogućuje se posjet svim lokalitetima na srednjem i gornjem toku Krke Visovačkoj kući 'Kuželj', Oziđanoj pećini, rimskom vojnom logoru Burnumu, manastiru Krka, duhovnom središtu pravoslavnih vjernika, i Eko-kampusu 'Krka' u Puljanima, s raskošnom i novouređenom Arheološkom zbirkom, u kojoj su izloženi predmeti pronađeni u arheološkim iskapanjima. A gdje su još i brojne poučno-pješačkim stazama.
Ulaznica za Roški slap iznosi 100 kn za odrasle, a 55 kn za djecu od sedam do osamnaest godina. Djeca do navršenih sedam godina ne plaćaju ulaz. Novost je i uvođenje linijskog prijevoza posjetitelja, brodom i autobusom, pa će oni sami moći kreirati svoj itinerar. I obilazak Parka prilagoditi svojim trenutnim željama, moći će se na pojedinim lokalitetima moći zadržati dulje ili kraće.
Svi koji žele isplanirati svoj posjet Parku moći će, online ili na recepciji, odabrati mjesto, način i točno vrijeme ulaska i izlaska iz Parka. U koji i jedan Bill Gates navraća skoro svake godine, jer je zaključio da još nešto nije vidio, čuo, saznao, doživio. I on i čitav niz drugih poznatih faca, poput Romana Abramoviča, Willa Ferrella, Christhopera Lamberta, Magica Johnsona, Jona Bon Jovija, kralja Jordana i supruge mu princeze Ranie, The Edgea iz planetarno poznatih U2, pa katarskog emira Al Thania i tko zna još koliko njih, manje ili više poznatih. A Bill Gates je Krku posjetio čak - dvaput.
Tko zna, možda i sami ponekog od njih vidite kad dođete na Krki. Toliko ih je da su i Celebrityi postali samo još jedna od Krkinih znamenitosti u nizu!
Tekst realiziran u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom u skladu s najvišim pravilima struke.