Europska komisija trebala bi od 10. studenoga aktivirati novi sustav biometrijskih kontrola na granicama Europske unije vrijedan 1,3 milijarde eura koji bi trebao predstavljati iskorak europske obitelji naroda u novu high tech dimenziju zajedničke sigurnosti, ali i ta akcija paneuropskih vizionara mogla bi pasti u provedbi, piše Jutarnji list.
Imamo li još jedan primjer "fantastične" zamisli upitnih koristi za koje nacije, kompanije i građane pojedince? Zamisao je, naime, da u novom Entry Exit Systemu (EES) svi koji prvi put ulaze u EU, uključujući Britance, registriraju osobne podatke, uključujući digitalne scanove otisaka prstiju i lica. Već neko vrijeme opreznije članice upozoravaju da je nova procedura obrade osoba koje ulaze u EU takva da će unatoč high tech rješenjima za uzimanje i pohranjivanje biometrijskih podataka gužve blokirati najprometnije granične prijelaze,
Najveća zabrinutost jest među onima koji se suočavaju s najvećim prekograničnim prometom na pojedinim prijelazima. Njemačka, Nizozemska i Francuska već su priznale da nisu spremne svjesno proizvesti gužve na graničnim prijelazima. To su, naime, države kroz koje prolazi oko 40 posto osoba koje ulaze u EU, a moraju proći kroz EES. Udruženja koja predstavljaju prekogranične službe u morskim i zračnim luka upozorile su da bi se putnici mogli suočiti sa "širokom disrupcijom". U prijevodu na jezik malog čovjeka, izraz "široka disrupcija" znači nekoliko dodatnih sati čekanja u odnosu na dosadašnju proceduru.
Primjerice, poljski eksperti procijenili su da će prosječno vrijeme obrade putnika koji prvi put ulazi u EU porasti za 30 do 120 sekundi. Zvuči malo, ali treba množiti sa stotinama tisuća dolazaka. Austrija, Njemačka i Slovenija predviđaju da će se procesi granične kontrole udvostručiti ili čak učetverostručiti u odnosu na trenutne procedure. Konkretno, Slovenija je procijenila da će kontrole trajati četiri puta dulje, piše Jutarnji list.
Nijemci pak poručuju da je centralni kompjuterski sustav koji nadzire agencija EU-Lisa nedorastao izazovu biometrijske kontrole prilikom prelaska granice. Ministar unutrašnjih poslova Njemačke ustvrdio je da sustav i "dalje ne posjeduje nužnu stabilnost i funkcionalnost" pa stoga zajednički tri već spomenute države (Austrija, Njemačka i Slovenija) najavljuju da "nisu i neće biti spremne implementirati tražene finalne testove na nacionalnoj razini". Ovome dodajmo da je Njemačka ionako nedavno suspendirala Schengen s nejasnim dugoročnim posljedicama za kompletni sustav na razini EU. Zabrinuti su čak i Britanci jer EK očekuje da se putnici iz Britanije registriraju u EES-u na St Pancras International stanici u Londonu, tj. prije francuske granice.
"Lansiranje ovog sustava, bez da je u potpunosti testiran, predstavlja ogroman rizik", upozorio je Olivier Jankovec, predstavnik organizacije ACI Europe.
Iz pojedinih država stižu pritužbe da će prilagodba prekogranične infrastrukture biti veći izazov nego što se očekivalo. Postoji zabrinutost da bi biometrijski sustavi, poput onih za prepoznavanje lica, mogli biti ranjivi na tzv. "morphing" napade. U takvim napadima, slika na dokumentima poput putovnice može biti manipulirana tako da sadrži značajke dviju različitih osoba. Ova manipulacija može zavarati sustave kontrole granica i omogućiti ulazak neovlaštenim osobama, što predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti. Institut Fraunhofer IGD radi na razvoju algoritama koji mogu prepoznati ove napade, ali su priznali da sustavi neće biti savršeni zbog stalnog razvoja novih vrsta napada.
Najgori kaos u prekograničnom prometu, ako novi sustav doista starta 10. studenoga, bit će najvjerojatnije viđen na mjestima poput kanala La Manche, luke Dover i željezničkog terminala Eurostar u Londonu.
Dojam je da je Hrvatska kao država na prvoj liniji Schengena zauzela stajalište kako se unatoč očekivanju problema ne treba previše uzbuđivati jer, što kaže bosanska poslovica, kud svi Turci, tud i mali Mujo.
Donosimo dijelove odgovora hrvatskih vlasti na upite iz EK kako su se pripremili za provedbu EES-a:
- Tijekom proteklih godina testirali smo stacionarnu i mobilnu opremu na graničnim prijelazima. Utvrđeno je da će vrijeme čekanja biti značajno duže. Trenutno nema planova za prilagodbu infrastrukture, ali očekuje se proširenje nekih prijelaza gdje je to moguće.
- Nije planirana potpuna automatizacija, ali će u većim zračnim lukama (Zagreb, Rijeka, Zadar, Pula, Split, Dubrovnik) biti postavljeni samoposlužni EES kiosci za predupis podataka putnika.
- Hrvatska podržava prijedlog EU-a o postepenom uvođenju sustava kako bi se omogućila fleksibilnost u prvim mjesecima primjene.
- Testirana oprema pokazuje da će vrijeme čekanja biti dulje, Jutarnji list.
