StoryEditorOCM
SvijetOsvijestite se!

Upozorenja o ratu gomilaju se diljem Europe, eksperti: ‘1914. ili 1939.? Situacija je gora. Mi smo u predratnom dobu‘

Piše Antonija Handabaka/JL
28. siječnja 2024. - 07:49
Ruska počasna garda kraj spomenika civilima ubijenim tijekom Drugog svjetskog rata snimljena jučer u Lenjingradskoj oblasti u sklopu obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Lenjingrada od nacista Anton Vaganov/Afp

Upozorenja o ratnoj opasnosti gomilaju se diljem Starog kontinenta, a Sky News je za komentar pitao trojicu stručnjaka. Pitanje koje su dobili jest je li treći svjetski rat ozbiljno moguć i živimo li doista u "predratnom svijetu".

David Wearing, koji predaje međunarodne odnose na Sveučilištu u Sussexu, smatra da je u neku ruku situacija puno opasnija sada nego što je bila 1914. ili 1939. godine. "Opasnost nije u tome da će jedna strana s predumišljajem upotrijebiti nuklearno oružje. Problem je da sukob ili napetost na nekom području eskalira u toj mjeri da jedna strana poduzme korak koji će druga strana pogrešno procijeniti pa da onda dođe do nuklearne razmjene koju nitko nije želio. U slučaju Ukrajine i Tajvana, taj rizik trebamo ozbiljno shvatiti", smatra taj britanski profesor.

Prema njegovu mišljenju, regionalni rat na Bliskom istoku, s Gazom u epicentru, nema velike šanse da preraste u svjetski rat. "To trenutačno nije mjesto sukoba glavnih svjetskih sila. Ali postoji realna prijetnja za genocid u Gazi i eskalaciju u koju bi bio uvučen Iran, a koja bi se proširila na naftna polja u Perzijskom zaljevu i zakucala svjetsku ekonomiju. Sjedinjene Države stalno upozoravaju na eskalaciju, no njihovo ponašanje čini taj scenarij mogućim. Jasno je da bi se tenzije ispuhale da SAD isključi ‘prekidač‘ izraelskom napadu na Gazu", smatra Wearing.

Vjetrovi rata

Dominic Waghorn, urednik međunarodne politike Sky Newsa, smatra da još ne treba "napuniti podrum grahom i mecima". Iako tenzije svugdje rastu, a svjetska žarišta su usijana, Waghorn smatra da je uzbuna koju podižu generali i obavještajci dimna zavjesa te da je vojni establišment uvijek u lovu na veći proračun. "Zaustavljanje sukoba s Rusijom moguće je ako Putin shvati da daljnja luda avantura u Ukrajini nema smisla. Nažalost, trenutačno je upitno je li to moguće", kaže Waghorn, napominjući da Kijevu ne trebaju rasprave o uvođenju vojnog roka, nego oružje. "Svijet nije uspio zaustaviti Putina u Gruziji 2008., na Krimu 2014. ili u Siriji 2015. godine. Ako ga ne zaustavimo u Ukrajini, gotovo je sigurno da će okušati sreću s nekom od baltičkih članica NATO-a jer će pretpostaviti da ga Savez nema hrabrosti zaustaviti. Zato umjesto priča o osnivanju građanske vojske u Britaniji treba napuniti NATO-ov šaržer i uvjeriti saveznike da učine isto", kaže Sky Newsov urednik.

image
Natalia Kolesnikova/Afp

Simon Diggins, vojni analitičar, smatra da smo "uvijek u predratnom stanju" jer ratovi ne počinju samo "smišljenom akcijom, nego počesto i običnim preračunavanjem". Prema Digginsu, ništa nije neminovno, ali Ukrajinu vidi kao dokaz da Rusija ratovanje smatra metodom u vanjskom djelovanju čiji je cilj promijeniti poredak u svijetu u svoju korist. "Posljednjih mjeseci bilo je puno grmljavine i stava da se tenzije u složenom svijetu mogu riješiti samo ratom", komentirao je britanski analitičar, dodajući da je i Kina nezadovoljna i traži ponovno ujedinjenje s Tajvanom, a svoje mjesto pod suncem traži i Iran. "Nestala je pretpostavka da nema upotrebe sile za išta drugo osim obrane", poručuje Diggins.

Tko je počeo, stvar je prijepora. "Mi možemo uprijeti prstom u Rusiju kao destabilizatora, ali ona to kaže za invaziju na Irak 2003., koju smatra nelegitimnom upotrebom sile i sistemskim nasiljem u širenju NATO-a na istok", kaže Diggins.

Rusi se, podsjeća on, smatraju narodom u okruženju i žele oko sebe imati ako ne prijateljske, barem submisivne zemlje. Cilj je zaštita "Majke Rusije". "Ovaj pogled na svijet u kombinaciji sa spremnošću da upotrijebe silu čini situaciju u istočnoj Europi tako opasnom", objašnjava on.

 

Međutim, postoji "akutniji" element. Rusija je prošle godine udvostručila vojni proračun. On iznosi šest posto BDP-a i čini trećinu državnog trošenja, kaže Diggins. Za usporedbu, Britanija troši dva posto BDP-a ili 4,5 posto državnog proračuna. "Dobar dio toga ide na rat u Ukrajini. Međutim, Rusija koristi rat da bi reformirala, restrukturirala i obnovila naoružanost svojih snaga", kaže on. "Doći će do neke vrste primirja u Ukrajini, gotovo je sigurno da bi to moglo biti najkasnije do kraja godine. U tom trenutku suočit ćemo se s novom ruskom vojskom koju Putin ima na raspolaganju da popravi ono što naziva ‘katastrofom nakon raspada Sovjetskog Saveza‘. Mi smo sasvim sigurno u predratnom dobu", zaključuje Diggins.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 11:21