Odlazeći glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg (u studenog će ga zamijeniti bivši nizozemski premijer Mark Rutte) rekao je da "trebamo biti spremni na dug, čak desetogodišnji rat u Ukrajini" te da će NATO "preživjeti" eventualni novi predsjednički mandat Donalda Trumpa.
U razgovoru za londonski The Guardian Stoltenberg se nakon Londonskog summita osvrnuo na ono što bi moglo biti s NATO-om, Ukrajinom i odnosima s SAD-om u sljedeće četiri godine. Stoltenberg upozorava da bi rat u Ukrajini mogao trajati još deset godina, ali kaže da "tu postoji jedan paradoks".
Naime, prema Stoltenbergu, Vladimir Putin misli da može "izdržati dulje od nas" te zbog toga rat traje i dalje, ali glavni tajnik smatra da rat, što Zapad bude više demonstrirao svoju spremnost na dugotrajni rat i nastavi pomagati Ukrajinu, "brže može završiti", prenosi Jutarnji list.
- Kada vrlo jasno damo do znanja da smo ovdje na duge staze, da smo predani dugotrajnoj pomoći Ukrajini, tada stvaramo uvjete za rješenje sukoba u kojem Ukrajina pobjeđuje kao suverena neovisna država - rekao je glavni tajnik NATO-a.
U intervjuu za The Guardian na marginama sastanka Europske političke zajednice u Palači Blenheim u Velikoj Britaniji, Stoltenberg je rekao da je i dalje optimističan u pogledu budućnosti NATO-a.
No mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću nadvio se poput prijetnje nad europskim članicama NATO-a, baš kao i špekulacije o "zamjeni" Joea Bidena drugim predsjedničkim kandidatom demokrata. Neizvjesnost se na londonskom skupu mogla, kažu, "rezati nožem", a rasprave o tome kakve bi promjene na svjetskoj sceni mogle nastupiti ne mogu se više mimoići u razgovorima europskih čelnika.
Prema Financial Timesu, novi britanski ministar vanjskih poslova David Lammy, koji je Trumpa inače nazivao "sociopatom" i "simpatizerom nacista", sada je pozvao Europu da o Donaldu Trumpu sudi po njegovim djelima, a ne riječima. Lammy je kazao da je Trump bio odlučan u obrani Ukrajine i Europe tijekom svog prvog predsjedničkog mandata.
- Ispravno je zapamtiti da je pod njegovim predsjedanjem više trupa bilo predano NATO-u i europskoj obrani - rekao je Lammy dodajući da je Trump poslao prve protutenkovske projektile Javelin u Ukrajinu. I Stoltenberg je pozvao SAD da zajedno s Europom nastavi pomagati Ukrajini i zajednički spriječiti rusku agresiju.
No čini se da je osim nelagode zbog Trumpa zavladala i zabrinutost kada je za svog potpredsjednika izabrao izolacionista Jamesa Davida Vancea. Naime, Trump je i u prvom mandatu stalno prigovarao NATO-u, odnosno europskim članicama, a govorilo se i o tome da bi SAD čak mogao istupiti iz NATO-a ili "marginalizirati" svoje aktivnosti, pogotovo koje se tiču Ukrajine, kojoj Trump s vremena na vrijeme prijeti obustavom financijske i vojne pomoći.
Europski čelnici zabrinuti su da će značajna kontrola nad američkom vanjskom politikom pripasti Trumpovu potpredsjedniku Vanceu, koji je ranije kritizirao pomoć Ukrajini. Trump je u potpredsjedniku Vanceu našao velikog pobornika, mada ga je ovaj ranije uspoređivao s Hitlerom, koji zbog toga čelnike NATO-a i EU plaši više i od samog nepredvidivog Trumpa.
Podsjetimo da je Vance kazao da mu je "svejedno što će biti s Ukrajinom" te je poručio "neka se Europa suoči sa svojim problemima sama", pogotovo jer će "američka pažnja sada biti usmjerena na istočnu Aziju". J.D. Vance je nedvosmisleno poručio da pod Trumpom SAD "neće imati vodeću ulogu u osiguravanju globalne sigurnosti".
Podsjetimo da NATO predstavlja 50 posto svjetske vojne moći, a ako SAD napusti savez, to će pasti na 25 posto. No Stoltenberg je uzvratio da je unatoč tome optimističan u pogledu budućnosti NATO-a, a kritike bivšeg američkog predsjednika i njegova potpredsjednika, po njemu, nisu usmjerene na sam savez, nego na zemlje koje ne troše dovoljno na obranu.
Lammy pak za BBC kaže da je bilo puno vruće retorike, "ali pogledajmo postupke", ističući da bi Europa morala gledati "dalje od američkih predsjedničkih izbora u studenom".
Stoltenberg nadalje smatra da SAD, ako Trump pobijedi, neće napustiti NATO ni ograničiti svoje sudjelovanje u njemu, jer mu to geostrateški ne odgovara jer time urušava poziciju SAD-a na globalnoj političkoj sceni.
Glavni tajnik je siguran da će SAD, u slučaju Trumpove pobjede, i dalje surađivati s Europom kao do sada, mada neki analitičari navode da bi Europa i Kanada morale razraditi taktiku sigurnosnog i obrambenog djelovanja ako se bilo što od toga u vrijeme Trumpa dogodi. Prema Stoltenbergu, čelnici zemalja NATO saveza trebali bi komunicirati s Trumpom na isti način kao što su to činili 2016., bez obzira na njegovu retoriku tijekom predizborne kampanje.
Ako se Trump vrati u Bijelu kuću, Europa će morati "ponoviti strategiju iz 2016.", predlaže Stoltenberg te je siguran da će za četiri godine NATO biti još jači i opremljeniji.
Časopis Politico je, pozivajući se na obrambenog stručnjaka Dana Caldwella, napisao da je malo vjerojatno da će Trump napustiti NATO, ali će poduzeti "radikalnu preorijentaciju" saveza, posebice smanjenje uloge SAD-a u savezu, te će razmatrati klauzule o "neširenju na istok", odnosno u prvom redu na zemlje bivšeg SSSR-a, koje Putin i dalje smatra svojim lenom.
Prema CNN-u, Trump razmatra mogućnost stvaranja "dvoslojnog" NATO-a, kada zemlje čiji troškovi obrane ne dosežu dva posto BDP-a neće biti obuhvaćene člankom 5 o zaštiti u slučaju napada na njih, a također želi smanjiti razmjene obavještajnih podataka.
Unatoč tomu, Stoltenberg uvjerava Bruxelles da će NATO bez većih problema prebroditi moguće drugo Trumpovo predsjedništvo.
No britanski mediji navode da je zbog "opcije Trump" novi premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kier Starmer rekao da želi popraviti problematične odnose Velike Britanije s Europom, pogotovo oko sigurnosnih pitanja i pomoći Ukrajini, zbog moguće promjene američke politike, te i u zajedničkoj borbi protiv nezakonite migracije. Starmer želi da Britanija preuzme "aktivniju i veću ulogu na svjetskoj pozornici" kao kohezivni faktor.