Svjetska populacija je od 1960. godine do danas narasla dva i pol puta, dok je BDP, to jest količina proizvedenih dobara i usluga, u istom razdoblju multipliciran 61 put. Po nekakvoj uvriježenoj logici stvari moderne ekonomske misli, ukrštavanje ovih parametara trebalo bi značiti da u 2022. godini, u materijalnom smislu, prosječan čovjek živi nekih 24 puta bolje nego njegovi baka i djed. Ipak, kako je statistika uvijek varljiva, a ekonomija temeljena na tržištu koje je, kako je rekao nobelovac Joseph Stiglitz, "slijepo na život", najopasnija moguća pseudoznanost, najnaprednija poznata civilizacija u svemiru, jebiga, više nije u stanju upotpuniti osnovnu životnu potrebu – onu za hranom.
"Broj ljudi koji se suočavaju s akutnom nesigurnošću hrane i kojima je potrebna...