Crveno more baš kao da zlokobno zvuči. Gotovo kao krvavo... I ako ste pomislili da sve što se u tom akvatoriju događa nema nikakve veze s nama – prevarili ste se.
Evo dvaju primjera: “Maersk Hangzhou”, brod za prijevoz spremnika, koji su nekidan napali islamistički jemenski Huti, povremeno navraća u riječku luku, a kontejnerima nakrcani i početkom prosinca napadnuti “Number 9” nosio je vrijednu opremu za novi Centar za kontrolu i nadzor prometa na Splitu 3.
Povoljan položaj
Čuli ste već: ratoborna milicija šijitskih Hutija, koje obilato pomaže šijitski Iran, izvela je barem 25 napada na trgovačke brodove u Crvenom moru u posljednja tri tjedna. Koristeći povoljan geografski položaj, uz tjesnac Bab-el-Mandeb i istočnu obalu Crvenog mora, islamisti rade sada već velike probleme na izrazito prometnom pomorskom putu s Dalekog istoka kroz Sueski kanal do Mediterana i Zapadne Europe. Tim pravcem odvija se petnaestak posto globalne trgovine, a o prijevozu nafte da i ne govorimo.
Zato i ne čudi vijest iz Međunarodne pomorske organizacije (IMO) da skupina od 18 logističkih tvrtki zaobilazi Crveno more zbog napada na trgovačke brodove i preusmjerava ih na alternativnu rutu oko Afrike. Odnosno Rta dobre nade.
A to znači najmanje milijun dolara više potrošenoga goriva po svakom brodu, kako je BBC-ju rekao pomorski analitičar Peter Sand. Primjera radi, putovanje iz Tajvana do Nizozemske, rutom kroz Crveno more, traje 25 dana i dugo je 10.000 nautičkih milja (18.500 km), a obilazeći Afriku – 34 dana i 13.500 milja (25.000 km). Sve skupa, desetak dana i 7000 kilometara razlike.
– Značajan broj kompanija već je preusmjerio brodove oko Rta dobre nade kako bi se napadi prorijedili i, naravno, kako bi se ublažio njihov utjecaj, posebno na pomorce – rekao je Arsenio Dominguez, glavni tajnik IMO-a, pred Vijećem sigurnosti UN-a, koje zasjeda zbog stanja u Crvenom moru.
Globalni pomorski div, danski “Maersk” koji operira u 130 zemalja i posjeduje flotu od preko 700 brodova za prijevoz spremnika, preusmjerio je više od sto brodova, uputivši ih duljim putom. Do daljnjeg neće kroz Suez. Kojim godišnje prođe oko 20.000 brodova.
I njemački transportni gigant Hapag Lloyd odlučio je izbjegavati Crveno more barem do 9. siječnja, a to čini već dva tjedna, javlja Wall Street Journal.
Već vam je jasno, preusmjeravanje oko afričkog juga povećava troškove i značajno odgađa dostavu robe, moguće i za nekoliko tjedana. O rastu troškova osiguranja tek će se čuti...
Skočile vozarine
Francuski brodarski gigant, grupa CMA CGM u čijoj floti je 600 brodova, najavila je da će od 15. siječnja udvostručiti vozarine za kontejnerski prijevoz na potezu od Azije do Mediterana. Pa će dnevni najam brodskog prostora na ruti između Azije i zapadnog Sredozemlja iznositi 6000 dolara po kontejneru od 40 stopa, objavila je kompanija na svojim stranicama na internetu. Do nekidan je iznosila 3000 dolara. Podigli su i vozarine prema Jadranu – na 6100 dolara po kontejneru od 40 stopa. Francuzi zasad plove Crvenim morem.
I talijansko-švicarska tvrtka MSC podigla je cijene, ali upravo zato što su brodove uputili oko Afrike, prenosi Times of Israel. Okolnim putom plovit će i flota velike tvrtke Evergreen Line.
Prekid globalnih opskrbnih lanaca već povećava troškove prijevoza i produljuje vrijeme isporuke.
– Duža putovanja za preusmjerene usluge znače dulja vremena za uvoznike i određenu prijetnju zagušenja luka... iako do sada nije bilo izvješća o zaostacima – rekao je CNN-u Judah Levine, voditelj istraživanja u poznatoj logističkoj tvrtki Freightos.