Ostvaruje se zloguka novogodišnja prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će pojačati razorne napade na Ukrajinu. Rusija je danas ujutro raketama napala Kijev i Harkiv, nakon što je Moskva najavila odmazdu za prošlotjedni ukrajinski napad na Belgorod - piše Robert Bajruši za Jutarnji list.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski objavio je da su u masovnom napadu poginule četiri osobe, a 92 su ozlijeđene. Zelenski je naglasio da ruske trupe napadaju civilne ciljeve u Ukrajini.
"Već treći dan naši vojnici protuzračne obrane rade nevjerojatan posao. Od 31. prosinca ruski neljudi već su upotrijebili oko 170 dronova samoubojica i desetke projektila raznih vrsta. Apsolutna većina njih bila je usmjerena na civilne ciljeve", optužio je Zelenski.
Prema zapovjedniku ukrajinskog Glavnog stožera, generalu Valeriju Zalužnom, njegove snage uništile su 72 od 99 ruskih raketa i dronova. To je u skladu s prognozama zapadnih vojnih stručnjaka, koji smatraju da Ukrajincima počinje nedostajati protuzračnih sredstava, a osim toga, kasni dostava zadnje tranše američkih Patriota.
Aktualni krug pakla počeo je 29. prosinca, kada su Rusi izvršili masovni raketni napad na velike ukrajinske gradove i pritom pobili desetke stanovnika, uglavnom nenaoružanih civila.
Prema međunarodnom pravu, to je ratni zločin za koji su odgovorni Putin i ruski vojni vrh. Uslijedila je ukrajinska odmazda i snažno granatiranje Belgoroda, u kojem je ubijeno 25 ljudi, uključujući petero djece. I Ukrajinci su gađali centar grada, gdje je u to vrijeme bilo mnogo ljudi. Nema podataka da su vojni ili industrijski objekti oštećeni.
Ruski uzvratni udar
Već iduće noći Ruska Federacija izvršila je "uzvratni udar" na Harkiv, gdje su oštećene mnoge zgrade, uključujući hotel Harkiv Palace u središtu grada. Rusija je izjavila da se ondje nalazio tajni stožer Glavne obavještajne uprave i Oružanih snaga Ukrajine, koji je planirao napad na Belgorod, kao i strani dobrovoljci, a Ukrajinci su uzvratili da su Rusi ranili strane novinare.
U osvetničkom odgovoru Ukrajinci su u novogodišnjoj noći raketirali centar Donecka: Lenjinov trg i hotel Donbass Palace, gdje je u to vrijeme trajala novogodišnja zabava. Vlasti DNR-a objavile su da je bilo četvero mrtvih, među kojima i jedan ruski vojni dopisnik.
Istovremeno, Rusija je u novogodišnjoj noći lansirala 90 "šahida" širom Ukrajine. Ukrajinske oružane snage tvrde da su oborile 87 dronova, ali u Odesi je ubijen 15-godišnji tinejdžer, oštećene tri zgrade, privatne kuće i lučki terminal.
U Lavovu su "šahidi" potpuno uništili kuću-muzej Romana Šuheviča, a oštećene su i zgrade agrarnog sveučilišta Dublianij u blizini Lavova, gdje je studirao vođa Stepan Bandera. Prema svemu sudeći, to je ciljano jer su Bandera i Šuhevič simboli ukrajinskog otpora Rusima i simboli domoljublja za mnoge Ukrajince, dok ih Rusi smatraju fašistima.
Za to vrijeme situacija na frontu je nepromijenjena, vode se pozicijske borbe u kojima Rusi napreduju po nekoliko stotina metara, ali uz goleme gubitke. Ukrajinski vojni telegram kanali pišu da su u smjeru Zaporižja Rusi nedavno napredovali između Verbova i Rabotina. "Neprijatelj izvodi mnogo jurišnih operacija i trpi značajne gubitke, ali još nije vidljivo da im ponestaje ljudstva", piše telegram kanal.
U blizini Avdivke traju stalni napadi Rusa na selo Stepnoje na sjevernom krilu, a obje strane trpe velike gubitke. Kod nedavno zauzete Marinke, koja je potpuno razorena, ruske trupe su krenule prema zapadu, a i kod Bahmuta su u akciji.
U takvim okolnostima pokušava se analizirati što slijedi. Britanski Times je napravio prognozu u kojoj stoji da Ukrajina neće moći dobiti rat u ovoj godini, jer nema ni ljudstva ni oružja za proboj na bojištu, citiraju se britanski obavještajci.
Stoga, Velika Britanija i druge europske zemlje rade na mehanizmu koji će osigurati da mogu pomoći Ukrajini da ne posustane i ako Donald Trump postane novi američki predsjednik.
U ovom trenutku britanski ministri pokušavaju povećati proizvodne kapacitete za slanje oružja i streljiva u Ukrajinu i "obuzdati Rusiju barem još godinu dana", bez obzira na to hoće li se pomoć iz Washingtona nastaviti, objasnio je The Times.
Događaji koji vode na put potpunog poraza
I u Ukrajini počinje prevladavati realistično gledište pa, prema jednoj anketi, između 64 i 69 posto Ukrajinaca više ne vjeruju da će njihove trupe osloboditi sva područja koja je okupirala Rusija.
U medijima su se pojavile analize koje bi još nedavno bile opisane kao defetizam, u kojima se tvrdi da "čak ako Rusi zauzmu Avdivku i Marjinka, Kupjansk, Liman i Časov Jar pa i cijelu Donecku oblast, to neće, unatoč svim bolnim gubicima, značiti poraz Ukrajine."
Međutim, premda ukrajinska vojska, kako je pokazalo iskustvo ljetne ofenzive, trenutačno nema dovoljno snaga za oslobađanje okupiranih područja, vjeruje se da je sasvim sposobna čvrsto držati obranu.
"Samo nekoliko događaja može dovesti Ukrajinu na rub potpunog poraza", piše medij Strana.ua i nabraja: "Prvo - to je rusko zauzimanje Kijeva, drugo - odsijecanje Ukrajine od mora i zauzimanje cijele crnomorske obale te ulazak ruskih trupa na granice Rumunjske i Moldavije, što bi za Ukrajinu bio i ekonomski i vojnostrateški katastrofalan udarac. Treće - gubitak područja Dnjipra i Zaporižja, jer to su najveća pozadinska, industrijska i logistička čvorišta ukrajinske vojske. I četvrto - prodor iz Bjelorusije preko Žitomirske i Viničke regije s ciljem dosezanja Pridnjestrovlja i rusko preuzimanje kontrole nad ovom crtom. To bi gotovo u potpunosti odsjeklo Ukrajinu od primanja zapadne pomoći i kolaps obrane bi bio samo pitanje vremena.
No, koliko su ti scenariji realni? S obzirom na trenutačni odnos snaga, kada ruska vojska već gotovo dvije godine juriša na male gradove u blizini Donecka, zauzimanje prostranih regija Zaporižja i Dnjipra koji se nalaze od 40 do 100 kilometara od prve crte bojišta čini se kao znanstvena fantastika. Treba se sjetiti da je wagnerov vođa Jevgenij Prigožin, prije nego što ga je Putin eutanazirao, izjavio kako "ruske snage trebaju još tri godine borbi da stignu do Dnjipra."
