Obilne kiše, izazvane olujom Boris, prouzročile su poplave i razaranja epskih razmjera u srednjoj i istočnoj Europi, i to u vrlo kratkom razdoblju.
Nevrijeme, izazvano ciklonom zahvatilo je Rumunjsku, Češku, Poljsku, Austriju, Mađarsku, Slovačku, Njemačku, Moldaviju i Ukrajinu, a kiša stvara velike probleme i u najvećoj crnomorskoj luci Odesi, čije su ulice poplavljene.
Sve je više poginulih zbog bujica i odrona, tisuće domova su uništene, dok su deseci tisuća ljudi evakuirani, piše Jutarnji list.
Oluja Boris već je donijela ogromne količine kiše u srednju i istočnu Europu, a mediji najavljuju da će jaka kiša trajati barem do utorka. U nekim dijelovima Alpa u Bavarskoj očekuje se između 60 i 100 mm kiše, a Njemačka meteorološka služba predviđa i prve ovogodišnje obilne snježne padaline.
U regijama iznad 1500 metara očekuje se i do 50 centimetara snijega. Kako navodi BBC, oluja Boris bila je razorna zbog dva razloga. Prvo, oluja zbog svog položaja privlači hladniji zrak sa sjevera, koji se miješa s vlagom koja dolazi iz neuobičajeno toplih voda Sredozemnog i Crnog mora, i drugo, područje niskog tlaka kreće se vrlo sporo preko tih područja, a oluja je "stisnuta" između područja visokog tlaka na zapadu i istoku.
Područje oko Beča "proglašeno je zonom katastrofe", zbog prodora vode.
Prvi put u svojoj povijesti ne radi podzemna željeznica, a lokalne vlasti govore o "ekstremnoj situaciji bez presedana". Nakon iznimno toplog i suhog ljeta, u svega nekoliko dana došlo je do nagle promjene vremena, koja je donijela obilne kiše i poplave, a razlog su, prema navodima meteorologa, klimatske promjene i naglo zagrijavanje.
Nakon ljetnog ekstrema, došlo je jesensko, koje je Europu, praktički iz iznimno vrućeg ljeta odmah "bacilo" u zimu, preskočivši jesen. Češko ministarstvo zaštite okoliša priopćilo je da se oluje poput Borisa događaju svakih 50 godina.
U Poljskoj je premijer Donald Tusk uveo izvanredno stanje, a rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, prenosi BBC, rekao je kako "smo suočeni s posljedicama klimatskih promjena koje sve više pogađaju europski kontinent". Zbog klimatskih promjena, ekstremne padaline postaju sve češće u Europi - kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Toplija atmosfera može zadržati više vlage, što rezultira obilnijim oborinama, pa tako u samo nekoliko sati ili dana na nekim područjima padne onoliko oborina koliko bi ranije palom u mjesec ili više dana.
Tako je najviše oborina palo u Češkoj. U planinama na zapadu zemlje u tri dana palo je 288 mm kiše. To je otprilike tromjesečna količina padalina na tom području u "normalnim" vremenskim okolnostima.
U poljskom gradu Głuchołazy, na jugozapadu zemlje, rijeka je poplavila cijeli grad. Na tom području prekinut je i željeznički promet između Poljske i Češke, a s obje strane granice oko 250 tisuća ljudi je bez struje, problemi su s pitkom vodom te signalima za internet i mobilne telefone. Poplave prijete i drugom prema veličini gradu u Poljskoj - Krakovu, gdje se grade nasipi od vreća s pijeskom, kako bi spriječili prelijevanje vode iz rijeke Wisle. Prekinut je i željeznički promet na jugoistoku Poljske, kao i iz Poljske s Ukrajinom. Kod grada Stronie Śląskie u Poljskoj pukla je brana i voda je nosila sve pred sobom, ulice su se pretvorila u bujice, a stanovništvo je evakuirano.
Čelnici institucija EU objavili su na društvenim mrežama spremnost da pomognu žrtvama poplavljenog područja. "EU u potpunosti suosjeća sa svim pogođenima", napisao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, dok je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, također poručila da je Unija spremna pružiti potporu.
To znači da svaka od pogođenih država može aktivirati mehanizam civilne obrane kada situacija premaši njezine vlastite sposobnosti odgovora na katastrofe. Mehanizam ima na raspolaganju sredstva europske pomoći, koja, između ostalog, uključuju flotu zrakoplova i helikoptera, kao i medicinske spasilačke timove i poljske bolnice. Kasnije, nakon što se situacija stavi pod kontrolu i procijene gubici, svaka država može podnijeti zahtjev Komisiji za financijsku pomoć za obnovu iz Fonda solidarnosti EU. Dosad nijedna država pogođena aktualnim poplavama nije zatražila aktivaciju mehanizma EU.
Tusk je već najavio da će se Poljska prijaviti za europsku pomoć, a iz Varšave su od Komisije zatražili aktiviranje sustava za promatranje Zemlje, pišu poljski mediji. Fotografije iz tog programa prenose se gotovo u stvarnom vremenu, a precizne karte terena pomažu u operacijama potrage i spašavanja, kao i kasnije u procjeni gubitaka.
Međutim, prvi koji su ponudili pomoć su Ukrajinci, baš kao što je Poljska bila prva na pomoći Ukrajini kada ju je napala Putinova Rusija. Tusk je izjavio da je ukrajinski premijer Denis Šmihal izrazio spremnost da odmah u Poljsku pošalje stotinu spasilaca sa specijaliziranom opremom za borbu protiv poplava.
I Češka je doživjela najveće poplave od 2002., ponegdje u regiji Olomouc i Moravsko-Šleska čak i gore nego 1997. Češka policija priopćila je da je jedna osoba poginula, sedam se vode kao nestale u poplavama, a premijer Petr Fiala ponovio je svoj poziv stanovništvu ugroženih krajeva da slijede upute gradonačelnika i hitnih službi. Na nekim mjestima, u nekoliko dana, palo je više vode nego u čitavih šest mjeseci.
Mjerna postaja u Jeseniku od srijede do nedjelje poslijepodne zabilježila je ukupno 463 milimetra oborina, što je gotovo 70 posto prosječne godišnje količine padalina u Češkoj. U povijesti Češke najtragičnije su bile poplave iz srpnja 1997. godine, koje su odnijele 50 ljudskih života. Sedamnaest žrtava bilo je u poplavi u kolovozu 2002., 15 ljudi stradalo je zbog visokih voda u lipnju 2009. i lipnju 2013., devet žrtava bilo je nakon poplava u lipnju 2020., a šest nakon poplava u svibnju 2010.