Napadi jemenskih šijitskim pobunjenika Huta, koje podržava Iran, prekinuli su plovidbu komercijalnih brodova na ključnoj pomorskoj trgovačkoj ruti i uvukli američku mornaricu u novi sukob na Bliskom istoku. Ova militantna skupina postala je jedna od najaktivnijih frakcija u iranskoj tzv. Osovini otpora otkako je 7. listopada prošle izbio rat između Izraela i Hamasa, piše Jutarnji list.
Otvaranjem fronte u Crvenom moru, napadima na komercijalne brodove, Huti su razotkrili svoju sposobnost da naštete zapadnim interesima, proširili su svoju borbu za palestinsku stvar i projicirali je na regionalnu i međunarodnu pozornicu, ističu analitičari i drugi pažljivi promatrači zbivanja.
Hutiji su tako vrlo dobro iskoristili ‘priliku‘ koju im je pružio rat Izraela i Hamasa, kaže Farea al-Muslimi, stručnjak za Jemen u think-tanku Chatham House. "Oni doista vjeruju da im je stigla prava prilika da obrane Palestinu i ustanu protiv Izraela te da pokažu koliko su licemjerne druge arapske zemlje (što ne čine isto), ističe on, kako piše FT. "Sve dok traje rat u Gazi, Huti će eskalirati situaciju u Crvenom moru", upozorava.
Svojim su djelovanjem stvorili značajan izazov SAD-u i njegovim zapadnim saveznicima, koji žele zaštititi pomorske puteve u toj regiji, ali su također i oprezni zbog sukoba Izraela i Hamasa, koji bi mogao izazvati širi regionalni rat.
Nisu bili bliski s Iranom koliko druge skupine
Američke snage tako su došle su u sukob s Hutima dok štite globalnu plovidbenu rutu u Crvenom moru, kroz koju prolazi oko 15 posto globalne pomorske trgovine. Maersk, danska brodarska kompanija, nedavno je obustavila sav tranzit kroz Crveno more u "doglednoj budućnosti", pridruživši se time desetak drugih kompanija, uključujući energetskog diva BP, u izbjegavanju rute. Kontejnerski brodovi i tankeri umjesto toga sada moraju prelaziti dodatnih oko 8000 kilometara oko Afrike, odnosno Rta dobre nade, kako bi stigli u Europu.
Kasno u utorak, Huti su pokrenuli jedan od svojih najvećih kombiniranih napada dosad, kako je navelo Središnje zapovjedništvo SAD-a, a američki i britanski ratni brodovi i zrakoplovi pritom su srušili 18 dronova, dvije protubrodske krstareće rakete i jednu balističku raketu.
SAD, Velika Britanija i 10 drugih država izdalo je zajedničku izjavu upozoravajući Hute da će snositi posljedice "nastave li prijetiti životima... i slobodnom protoku trgovine na ključnim plovnim putevima u regiji". Upozorenje je stiglo u trenucima dok se nagađa da bi američke snage mogle pokrenuti napade na skupinu.
Washington je najavio planove o jačanju mornaričkih operativnih snaga na Crvenom moru, no unatoč tome, još uvijek samo pet ratnih brodova iz SAD-a, Francuske i Britanije patrolira južnim Crvenim morem i zapadnim Adenskim zaljevom. SAD se nadaju da će i druge zemlje rasporediti svoja borbena plovila, no suočavaju se s izazovima u suprotstavljanju prijetnji Huta.
Sidharth Kaushal, znanstveni suradnik u think-tanku RUSI, rekao je kako je jedan od problema to što zapadni ratni brodovi imaju ograničene zalihe projektila presretača koji se koriste za uništavanje protivničkih projektila. Nakon što su zalihe potrošene, brodovi su se morali vratiti u bazu kako bi ih obnovili. "Sam tempo aktivnosti znači da Huti mogu koaliciji predstavljati izazov, čak i ako su mete prilično jednostavne", rekao je Kaushal.
Američki dužnosnici optužili su Iran da je duboko umiješan u planiranje napada Huta na brodove, rekavši da su pobunjenici koristili iranske bespilotne letjelice i da je Teheran militantnoj skupini dostavio "taktičke obavještajne podatke".
Iranski dužnosnici pohvalili su napade Hutija, ali su odbacili američke tvrdnje da je Teheran uključen u planiranje ili da je opskrbljivao skupinu oružjem. Teheran inzistira da militantne skupine unutar njegove Osovine otpora - koja uključuje Hamas i libanonski Hezbollah - djeluju neovisno.
Huti, pak, koji su članovi šijitske sekte Zaydi, nisu toliko blisko ideološki povezani s Iranom kao drugi šijitski militantni pokreti u regiji. Ipak, približili su se Teheranu tijekom gotovo devet godina rata protiv koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, koja je intervenirala u jemenskom građanskom sukobu nakon što su Huti svrgnuli jemensku vladu.
‘Ići će dalje od onoga što bi Iran želio‘
SAD i zaljevske države već dugo optužuju Teheran da opskrbljuje Hute tehnologijom za rakete i bespilotne letjelice, kao i za obuku snaga. Militantna skupina sada kontrolira većinu naseljenog sjevera zemlje, uključujući luku Hodeidu. Muslimi kaže da su i strane i domaće snage dugo podcjenjivale Hute, u borbama prekaljene snage iz kršovite, planinske pokrajine Saada na krajnjem sjeveru Jemena, koje su izdržale godine rata s koalicijom predvođenom Saudijskom Arabijom.
"Ovo je moćna skupina", ističe Muslimi. "Naslijedila je, kaže, rusko oružje od bivše vlade, izgradila svoje kapacitete, a nakon osam godina rata u vrhu je posla krijumčarenja oružja između Jemena i Roga Afrike, Bliskog istoka i Irana. "Huti će otići dalje od onoga što bi čak i Iran želio", upozorava.
Abdulghani al-Iryani, jemenski analitičar u think tanku Sana‘a Center for Strategic Studies, ističe da čak i da SAD želi napasti Hute, mogle bi se mučiti s pronalaženjem ciljeva kako bi njihove snage nanijele značajne štete. "Mislim da su (vođe Hutija) sada već pod zemljom. Nitko neće ostati na jednom mjestu", tumači Iryani. "Siguran sam da (SAD) znaju da bi napad povećao legitimitet i popularnost Huta, pa bi im učinili uslugu".
Mnogi Jemenci preziru Hute, koji su optuženi za bezbrojna zlostavljanja, ali palestinska stvar također nadilazi frakcijske podjele u zemlji. Iryani navodi da su čak i pripadnici jemenskih snaga koji se bore protiv Huta podržali napade na Izrael. "Svi su klicali Hutima dok su ispaljivali projektile na Izrael", zaključuje on.