Sjedinjene Američke Države u utorak su objavile da šalje novi paket vojne pomoći Ukrajini, prvi takav od kraja 2023. godine kada su sredstva namijenjena za pomoć Kijevu uglavnom presušila. Ukupno je paket težak 300 milijuna dolara, što je relativno skroman iznos s obzirom na pakete oružja koji su se slali tijekom 2022. i 2023. godine.
Budući da Zastupnički dom Kongresa i dalje nije glasao o novom alociranju sredstava za Ukrajinu, a kojim bi se iz američkog proračuna za cijelu godinu izdvojila 61 milijarda dolara pomoći Kijevu, sredstva za zadnji paket navodno su namaknuta iz neočekivanih ušteda u ugovorima s Pentagonom. Barem je tako poručio američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, koji je odmah istaknuo da iznos od 300 milijuna dolara može pomoći Ukrajini tek na "par tjedana", pišu Hina i Jutarnji list.
- To nije ni blizu dovoljno da zadovolji potrebe Ukrajine na bojnom polju i neće spriječiti da Ukrajina ostane bez streljiva, rekao je Sullivan.
Kako su poručili izvori iz Pentagona u američkim medijima, Ukrajini će se u ovom paketu poslati projektili za prijenosne PZO sustave Stinger, projektili za višecijevne raketne bacače HIMARS, granate kalibra 155 mm i 105 mm te 84 protuoklopna sustava.
ATACMS-i kraćeg i dužeg dometa
Ukrajincima najzanimljiviji dio ovog arsenala svakako će biti projektili MGM-140 ATACMS, a koje se može ispaliti iz HIMARS-a. U konkretnom slučaju, gotovo sigurno se radi o verziji projektila M39 Block I dometa 165 kilometara i s bojnom glavom od gotovo 600 kg koja sadraži kasetno streljivo. Kada je Kijev u ljeto prošle godine prvi put dobio te projektile, odmah su napali ruske zračne baze u okupiranim dijelovima Ukrajine te uništili i oštetili desetke jurišnih helikoptera.
Kako piše Wall Street Journal, uskoro bi i verzije ATACMS-a dužeg dometa, do 300 kilometara, mogle krenuti put Ukrajine. Riječ je o M48 varijanti projektila koja nema kasetno streljivo, već jedinstvenu bojnu glavu od oko 230 kilograma.
Kao što su se dugo opirali da pošalju i verzije ATACMS-a kraćeg dometa, tako je Pentagon lani inzistirao da ne može poslati projektile dometa 300 km zato što su potrebni američkoj vojsci za vlastite potrebe. No, tu je u prosincu 2023. došlo do značajne promjene uvođenjem novog balističkog projektila kratkog dometa u arsenal američke vojske - riječ je o Precision Strike Missile (PrSM) čiji je domet veći od 500 kilometara i koji se također lansira iz sustava poput HIMARS-a i M270 višecijevnih raketnih bacača. Time se ujedno i oslobađa određeni broj ATACMS M48 projektila koje američka vojska više neće nužno trebati.
No, hoće li predsjednik Joe Biden iskoristiti tu mogućnost i poslati te projektile Ukrajini, još nije poznato budući da američki dužnosnici na to pitanje WSJ-a nisu odgovorili. NBC News je prije tri tjedna pisao kako Bijela kuća razmatra opciju da pošalje ATACMS-e dužeg dometa.
Krimskom mostu slijede teški dani
Pod pretpostavkom da američka administracija smogne volje i nađe načina kako poslati te rakete, Ukrajina bi njima dobila sustav kojim, uz projektile Storm Shadow i Scalp, koji se lansiraju s aviona Su-24, može gađati gotovo svaki dio okupiranog poluotoka Krim.
Pritom valja imati na umu da je M48 projektil koji se koristi za udare na bunkere, zgrade i potencijalno - mostove. A budući da ima domet od 300 kilometara, njime bi se s područja pod ukrajinskom kontrolom moglo gađati i famozni Krimski most koji Rusiju povezuje s Krimom. Riječ je o mostu koji je najmanje dva puta bio pod napadom od početka invazije, a u jesen 2022. bio je znatno oštećen u eksploziji. Rusi su ga u međuvremenu popravili, ali kako je riječ o ključnoj ruti kojom se opskrbljuju okupacijske snage na Krimu i na jugu Ukrajine, sasvim je jasno da će on i dalje biti na meti Kijeva.
Istina, ukrajinske snage već imaju oružje kojim mogu napasti most - tu su Storm Shadow/Scalp krstareći projektili (dometa 250 km), stari sovjetski S-200 projektili prilagođeni za napade na zemlji, a možda čak i ukrajinski projektili Neptun koji uz protubrodsku varijantu sad imaju i varijantu za napade na zemlji. Ne treba zaboraviti ni pomorske dronove kojima se mjesecima sakati Crnomorsku flotu, a koji su također već navodno korišteni u napadima na Krimski most.
Problem za Kijev predstavlja činjenica da Rusi most čuvaju cijelim nizom PZO sustava kraćeg i dugog dometa. Novi projektil dometa 300 km, koji u balističkoj putanji leti prema mostu brzinom većom od 3 Macha i nosi bojnu glavu tešku 230 kg mogli bi tu obranu možda i probiti, pišu Hina i Jutarnji list.
