StoryEditorOCM
Svijetu strogoj tajnosti

Pentagon razvija ‘čudovište‘: 24 puta je jača od nuklearke iz Hirošime, objavljene simulacije bombardiranja Moskve

Piše JL
4. studenog 2023. - 21:37

Objavljene su karte koje prikazuju razaranje koje bi moglo nastati ako se na Moskvu baci nova vrsta nuklearne bombe koju u tajnosti razvija Bidenova administracija, piše Daily Mail.

Pentagon je ovaj tjedan objavio da razvija novu nuklearnu ‘gravitacijsku bombu‘ koja je 24 puta jača od nuklearke detonirane u Hirošimi.

B61-13 je 13. varijanta B61 obitelji ‘gravitacijskih bombi,‘ koje padaju na svoju metu umjesto da budu navođene.

Gravitacijske bombe su nenavođene, ali ova nova bi imala opremu koja pomaže u ciljanju i osigurava veću točnost.

Simulacija koja koristi Nukemap procjenjuje da bi bomba B61-13 snage 360 ​​kilotona koja bi eksplodirala iznad Moskve rezultirala stotinama tisuća žrtava, gotovo milijunom ozlijeđenih i velikom štetom kilometrima uokolo.

Iako točna eksplozivna snaga B61-13 nije otkrivena, nova će bomba vjerojatno imati istu eksplozivnu snagu kao i njezina prethodnica, B61-7 iz doba Hladnog rata, procijenjena na 360 000 tona, s radijusom eksplozije od otprilike 50 kilometara.

Ako bi pala iznad Moskve, B61-13 bi vjerojatno izazvala značajno razaranje s procijenjenih 300.000 mrtvih i 870.000 ozlijeđenih.

image

Simulacija bombardiranja Moskve

Nukemap

Sve u radijusu od kilometra od mjesta detonacije bombe našlo bi se u vatrenoj kugli, eksplozija bi srušila zgrade i vjerojatno ubila sve ostale unutar dva kilometra.

Oni u radijusu od 3 kilometra od mjesta detonacije također bi patili od visokih razina radijacije koja bi ih vjerojatno ubila unutar mjesec dana. Daljnjih 15 posto preživjelih umrlo bi od raka kasnije u životu.

Oni u zgradama vjerojatno ne bi prošli ništa bolje s obzirom na požare i urušavanje zgrada, kao i ‘obične‘ ozljede.

Detonacija bi stvorila ogromnu vatrenu kuglu radijusa više od šest kilometara, stvarajući vjetrove jačine uragana iznad 100 stupnjeva celzijusa.

Stručnjaci vjeruju da bi vatra također gorjela više od šest sati, stvarajući smrtonosno okruženje na više od 100 kilometara - područje oko 10 do 15 puta veće od onoga koje je spaljeno u Hirošimi, kažu iz Waging Peace, organizacije za ljudska prava.

Prije svega, nova bomba je namijenjena za odvraćanje, dok pruža ‘dodatne mogućnosti‘ protiv specifičnih vojnih ciljeva.

Pentagon je objasnio da je razvoj novog moćnog oružja ‘jačanje odvraćanja protivnika i sigurnosti saveznika‘ pružajući predsjedniku Bidenu ‘dodatne mogućnosti protiv određenih težih i velikih vojnih ciljeva.‘

Pomoćnik ministra obrane za svemirsku politiku John Plumb objasnio je razvoj nove bombe, opisujući je kao ‘odraz promjenjivog sigurnosnog okruženja i rastućih prijetnji od potencijalnih protivnika.‘

‘Sjedinjene Države imaju odgovornost nastaviti procjenjivati ​​i koristiti sposobnosti koje su potrebne za vjerodostojno odvraćanje i, ako je potrebno, odgovoriti na strateške napade, te uvjeriti naše saveznike‘, rekao je.

Projekt će, u suštini, koristiti istu B61-7 bojevu glavu stavljenu u novo kućište.

Za razliku od starijeg modela, nova bomba će imati moderne sigurnosne i kontrolne značajke i nadograđen rep koji će joj pomoći da padne ravno i pogodi metu.

Ranija bojeva glava proizvodila se od 1980-ih do ranih 1990-ih prije nego što je ukinuta pod administracijom Georgea W. Busha.

Obamina administracija odobrila je razvoj B61-12, a prva jedinica je proizvedena u studenom 2021.

‘Program B61-12 bio je kontroverzan zbog svoje visoke cijene. Procijenjeno je da će 2010. koštati 4 milijarde dolara, ali je procjena Nacionalne uprave za nuklearnu sigurnost narasla na 8 milijardi dolara 2012., a Ministarstvo obrane je 2013. postavilo trošak na 10,4 milijarde dolara, prema izvješću iz časopisa Bulletin of the Atomic Scientists.

Novi navođeni repni komplet koštat će još 1,8 milijardi dolara, a integracija na pet različitih letjelica koštat će još stotine milijuna.

Program B61-12 vjerojatno je dosad najskuplji program nuklearne bombe u povijesti SAD-a.

B61-13 će imati dva glavna sklopa: sklop bombe i repni komplet za navođenje.

Repni komplet opremljen je s četiri pokretne peraje i repnim usisnikom.

‘B61-13 bi iskoristio trenutne, uspostavljene proizvodne mogućnosti koje podržavaju B61-12 i uključio bi moderne značajke sigurnosti, zaštite i točnosti B61-12‘, objavilo je Ministarstvo obrane u listopadskoj objavi.

‘B61-13 bi se mogao isporučiti modernim zrakoplovom, jačajući odvraćanje protivnika i osiguranje saveznika i partnera pružajući predsjedniku dodatne opcije protiv određenih težih i velikih vojnih ciljeva.

‘Zamijenio bi neke od B61-7 u trenutnim nuklearnim zalihama i imao bi snagu sličnu B61-7, koja je veća od one B61-12.‘

Međutim, dužnosnici su u priopćenju istaknuli da nikakve specifične prijetnje nisu potaknule razvoj B61-13.

SAD trenutno ima oko 3700 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 1419 raspoređeno.

SAD je sada angažiran u svojim najambicioznijim naporima u razvoju nuklearnog oružja od Drugog svjetskog rata.

Potrošit će više od 750 milijardi dolara tijekom sljedećeg desetljeća kako bi obnovio gotovo svaki dio svoje zastarjele nuklearne obrane jer su neki sustavi i dijelovi stariji od 50 godina.

Prošlog mjeseca pokazalo se da je Kina prikupila najmanje 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, što je više nego što su SAD prije vjerovale.

U svom godišnjem izvješću o kineskoj vojnoj moći Pentagon je izvijestio da je Peking ubrzao proizvodnju i da će je udvostručiti do kraja desetljeća.

Ovo otkriće je bilo daljnji udarac odnosima između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, koji su već na najnižoj razini dugo unazad.

Osim kineskog nuklearnog udara, napetosti rastu oko niza pitanja uključujući agresivnost Pekinga prema Tajvanu, njegove vojne aktivnosti u Južnom kineskom moru, trgovinu i ljudska prava.

Peking je predan politici ‘bez prve uporabe‘ nuklearnog oružja, što znači da nikada ne bi pokrenuo preventivni napad.

SAD se ne pridržava politike ‘bez prve uporabe‘ i kaže da bi se nuklearno oružje koristilo samo u ‘ekstremnim okolnostima‘, piše Daily Mail.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2024 21:31