Njemačke vlasti pokrenule su istragu nakon što je u Rusiji objavljena audio snimka rasprave vojnih časnika te zemlje o pomoći Ukrajini. Naime, u 38-minutnom isječku, Nijemci raspravljaju o opskrbi Kijeva dugometnim projektilima Taurus koje je više puta tražila Ukrajina, ali je Berlin do sada odbijao. Tijekom razgovora diskutiraju i o tome koliko je Taurusa potrebno za ozbiljno oštetiti Kerčki most koji vodi do Krima.
U subotu je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao curenje informacija "vrlo ozbiljnom stvari". Dodao je da vlasti rade na razjašnjenju stvari "vrlo pažljivo, vrlo intenzivno i vrlo brzo", piše Euronews.
Otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022., Njemačka je raspravljala hoće li poslati njemačko-švedske krstareće rakete u Kijev. U siječnju je njemački Bundestag jasnom većinom glasovao protiv tog poteza, zbog zabrinutosti oko posljedica ako Ukrajina upotrijebi njemačko oružje za napad na Rusiju.
Neki strahuju od moguće odmazde Moskve ako se pogode mete duboko unutar ruskog teritorija, što bi Njemačku potencijalno izravnije uvuklo u rat. Drugi tvrde da bi projektili pružili prijeko potreban poticaj ratnim naporima Ukrajine, koji su trenutno u zastoju i suočeni su s obnovljenim ruskim napredovanjem.
U snimci koja je procurila vojni časnici raspravljaju o tome kako bi Ukrajina mogla koristiti projektile Taurus. Njemačko ministarstvo obrane priopćilo je da istražuje je li Rusija presrela komunikacije unutar zračnih snaga. U izjavi koju je prenijela njemačka tiskovna agencija DPA, stoji: “Prema našoj procjeni, presretnut je razgovor unutar zračnih snaga. Trenutno ne možemo sa sigurnošću reći jesu li napravljene promjene u snimljenoj ili pisanoj verziji koja kruži društvenim mrežama."
Margarita Simonyan, glavna urednica ruskog državnog TV kanala RT, objavila je audio snimak na društvenim mrežama. "U ovoj... snimci, visoki časnici Bundeswehra raspravljaju o tome kako će bombardirati (pozor!) Krimski most", napisala je na Telegramu. U razgovoru je jedan časnik spomenuo planirani put u Ukrajinu radi koordinacije napada na ruske mete, tvrdi ona.
Njemačka je sada drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini nakon Sjedinjenih Država, gdje su napori da se pruži veća pomoć zapeli u Kongresu. Očekuje se da će Berlin pojačati potporu ove godine.
Scholz je mjesecima odugovlačio s zahtjevom Ukrajine za projektilima Taurus, koji imaju domet do 500 kilometara. Kancelar je dugo isticao svoju odlučnost pomoći Ukrajini bez uvlačenja članice NATO-a u rat, ističući da nijedan njemački vojnik neće ići u Ukrajinu. "Nećemo slati europske vojnike u Ukrajinu. Ne želimo rat između Rusije i NATO-a. I učinit ćemo sve što možemo da to spriječimo”, rekao je Scholz na sastanku Stranke europskih socijalista u subotu u Rimu.
U ponedjeljak je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da buduće raspoređivanje zapadnih trupa na terenu u Ukrajini nije "isključeno". Njemačka, Poljska i druge savezničke zemlje brzo su se distancirale od njegovog prijedloga.
A sada je poznato i da će pitanje rasprave o napadu na Krimski most od strane visokih njemačkih časnika biti razmotreno na najbližem sastanku ruske Državne dume, rekao je predsjednik Vjačeslav Volodin na svom Telegram kanalu. "Nakon što se zastupnici vrate iz regija, gdje ostaju do 11. ožujka, o ovom ćemo pitanju raspravljati na sjednici Državne dume", rekao je Volodin.
Predsjednik Dume također smatra ispravnim "poslati zahtjev za istragu Bundestagu". Prema Volodinu, "činjenica objave razgovora obvezuje njemačko vodstvo da pruži objašnjenje".
Volodin je precizirao da službeni Berlin mora objasniti "kojom se njemačkom odlukom rukovodilo osoblje Bundeswehra dok je razgovaralo o udarima na Rusiju", hoće li i kako biti kažnjeni, jesu li toga svjesni zastupnici Bundestaga i shvaća li njemački kancelar Olaf Scholz da će "ove akcije zahtijevati od Rusije da izvede recipročne udare".