Koji njemački gradoivi imaju najviše hrvtaksih državljana? Jedan TikToker je to zbrojio.
Pa kaže:
1. Koln - 3000 Hrvata.
2. Hannover - 3500 Hrvata.
3. Düsseldorf - 4000 Hrvata
4. Hamburg - 6000 Hrvata
5. Nürnberg - 7000 Hrvata
6. Mannheim - 8000 Hrvata
7. Berlin - 14.000 Hrvata
8. Frankfurt - 17.000 Hrvata
9. Stuttgart - 30.000 Hrvata
10. München - 37.000 Hrvata
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske navodi:
Hrvati su još u 19. stoljeću počeli naseljavati Njemačku. Naglim industrijskim razvojem nakon Drugog svjetskog rata, kada dolazi do velike potrebe za radnom snagom, Hrvati se ponovno iseljavaju u zemlje Zapadne Europe.
Emigracija šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pored političkog, imala je uglavnom ekonomski karakter. Prema podacima Saveznog statističkog ureda u SR Njemačkoj je na dan 31.12.2019. živjelo 414.890 hrvatskih državljana (ovdje nisu ubrojeni i oni koji imaju dvostruko državljanstvo).
Status Hrvata u Njemačkoj
SR Njemačka od državljana zemalja članica EU ne zahtjeva prestanak njihovog državljanstva kako bi stekli njemačko državljanstvo, što za Hrvatsku vrijedi od 1.srpnja 2013. godine.
U percepciji njemačkih institucija hrvatski se građani smatraju integriranom populacijom s hrvatskim migracijskim porijeklom. Važna karakteristika položaja hrvatskih građana je respektabilni ugled kojeg imaju u sredinama u kojima žive i rade – od prve generacije "gastarbeitera" do danas, a temelj čega nije samo naprijed naglašena integriranost.
U Njemačkoj postoji cijeli niz hrvatskih državljana te njemačkih državljana hrvatskog porijekla koji su na različite načine afirmirani u različitim aspektima poslovnog, političkog, kulturnog, sportskog i/ili javnog života Njemačke. No, jednako tako, u Njemačkoj postoji i niz hrvatskih državljana, odnosno njemačkih državljana hrvatskog porijekla izuzetno afirmiranih u svojim profesionalnim područjima (medicina, pravo itd.) koja su medijski nešto manje popraćena.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Njemačkoj u svim većim i manjim gradovima djeluju brojne hrvatske društveno-kulturne (folklor, zborovi), športske i političke udruge. Najstarija hrvatska udruga je Matica Hrvatska, čiji je cilj upoznavanje Hrvata i njihove djece s poviješću i kulturom, te razvoj i jačanje njihove nacionalne svijesti. Kao značajne udruge možemo još napomenuti i "Društvo hrvatskih intelektualaca" iz Münchena, "Hrvatski svjetski kongres za Njemačku", "Hrvatska kulturna zajednica", "AMAC"- Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta i Udruga hrvatskih nogometnih klubova Srednje Njemačke.
Uz prve migrante koji su dolazili u Njemačku katolička crkva je već ranih šezdesetih godina osnivala Hrvatske katoličke misije i to u gradovima i na područjima gdje je bila velika koncentracija Hrvata – katolika. HKM nisu bile samo centri pastoralnog rada s hrvatskim migrantima, već i mjesta okupljanja, društvenog života i djelić domovine. One su doprinosile i očuvanju jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, te bile i ostale presudni autoritet među Hrvatima. Na području Njemačke (pretežno na području bivše Zapadne Njemačke) djeluje 85 HKM.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Dopunsko školovanje Hrvata organizirano je na dva načina. Prvi način je onaj koji je u nadležnosti Republike Hrvatske (Baden-Würtemberg, Schleswig-Holstein, Berlin, Bremen i Hamburg, Savezna zemlja Bavarska) i čije učitelje šalje i financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Ukupno u hrvatskoj nastavi u organizaciji MZO-a u Njemačkoj radi 45 učitelja na više od 167 nastavnih mjesta Drugi način nastave je u nadležnosti ostalih Saveznih zemalja SRNJ, a učitelji potpadaju pod njemačko radno pravo.
Samostalni lektorati hrvatskog jezika koji nisu u nadležnosti MZO-a RH:
Institut für Fremdsprachenphilologien, Oldenburg
Georg-August Universität, Göttingen
Johann W. Göthe Universität, Frankfurt am Main
Albert Ludwigs Universität, Freiburg
Otto-Friedrich Universität, Bamberg
Johannes Gutenberg Universität, Mainz
Humboldt Universität, Berlin
Rheinische Friedrich Wilhelms Universität-Bonn
Friedrich-Alexander Universität, Erlangen
Universität Tübingen,Tübingen
Universität Mannheim, Mannheim i
Westfalische Wilhelms Universität, Münster
Izdavaštvo i mediji
Hrvatske udruge i katoličke misije izdaju sljedeća glasila na hrvatskom jeziku:
Glasnik (izdavač: Almae Matris Alumni Croaticae-Deutschland e..V.),
Riječ (izdavač: Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden),
Živa zajednica (izdavač: Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj),
Obavijesti HSK (izdavač: Hrvatski svjetski kongres za Njemačku),
HKZ – Stutgart (www.facebook/HKZ.Stuttgart),
Cro-info (izdavač: hrvatske udruge iz Karlsruhea),
Domovina (izdavač: Zajednica hrvatske dijaspore, München),
Prisutnost (izdavač: Hrvatska katolička misija Stuttgart),
Časopis Matice Hrvatske (MH Nordrhein Westfalen),
Bulletin hrvatske kuće e. V. (Hrvatska kuća, Köln, Nordrhein Westfalen),
Hrvatski glas Berlin (izdavač i glavna urednica: Sonja Breljak, Berlin),
Berlinski magazin (izdavač: Željko Matić, Berlin),
Croativ magazin (izdavač: Koturic/Susak GbR),
Fenix magazin
Hrvati u Njemačkoj imaju i svoje internetske stranice, od kojih izdvajamo sljedeće:
Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj www.zivazajednica.de
Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj www.cwc-hsk.de
AMAC – Njemačka, Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta www.amac-d.de
Časopis Fenix magazin www.fenix-magazin.com
Časopis CRONNECT http://kwvd.de/?page_id=2
Hrvatski gospodarski savez http://www.kwvd.de/index_hr.htm