SAD je od Kazahstana nabavio 81 zastarjeli borbeni zrakoplov iz sovjetske ere, prema informacijama Kyiv Posta. Kazahstan, koji modernizira svoju zračnu flotu, prodao je na aukciji 117 borbenih zrakoplova i bombardera iz sovjetskog doba, uključujući presretače MiG-31, lovce bombardere MiG-27, lovce MiG-29 i bombardere Su-24 iz 70-ih i 80-ih godina.
Kako je prenio Business Insider, deklarirana prodajna vrijednost iznosila je jednu milijardu kazahstanskih tengi, odnosno 2,26 milijuna dolara, što je u prosjeku 19.300 dolara po zrakoplovu. Mediji su se pozvali na izvješća ukrajinskog Telegram kanala Insider UA i ruske novinske stranice Reporter, na kojima se navodi da su SAD kupile 81 stari, neupotrebljivi ratni zrakoplov.
Kyiv Post je izvijestio da je motiv američke kupnje još neotkriven, ali se navodi da bi se se zrakoplovi mogli koristiti u Ukrajini, koja trenutačno raspolaže sličnim zrakoplovima. Ruska stranica Reporter navodi da je prodaja obavljena preko offshore kompanija.
Odmicanje od Moskve
No, u međuvremenu, kazahstanski državni uvoznik i izvoznik oružja Kazspetsexport, zanijekao je prodaju vojnih zrakoplova Ukrajini, rekavši u izjavi da stranim tvrtkama nije dopušteno davati ponude.
S obzirom na stalno oslanjanje Ukrajine na oružje iz sovjetske ere, zrakoplovi bi mogli poslužiti ili kao izvor rezervnih dijelova ili bi mogli biti strateški raspoređen kao mamci, odnosno lažne mete u zračnim lukama za ruske napade, izvijestio je Kyiv Post.
Mikojan MiG-31 je nadzvučni presretač koji je dizajniran za obranu sovjetskog zračnog prostora, prema Airforce Technology. Igrao je ključnu ulogu tijekom ‘Hladnog rata‘. Izveden iz zrakoplova MiG-23, MiG-27 je jurišni zrakoplov i sudjelovao je u sukobima, između ostaloga, u sovjetsko-afganistanskom ratu.
MiG-29 je, pak, bio briljantan je u zračnoj borbi, naširoko se izvozio i još uvijek je u službi nekih zračnih snaga. Unatoč svojoj starosti, Su-24 - taktički bombarder za sve vremenske uvjete - i dalje je u službi više zračnih snaga, uključujući ruske zračne svemirske snage i ukrajinske zračne snage.
Kazahstan, ranije dio Sovjetskog Saveza, održavao je bliske veze s Rusijom i povijesno je bio jedan od njezinih najjačih saveznika. No, odnos dviju zemalja se promijenio otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, a Kazahstan se više približio Zapadu, što je izazvalo bijes nekih struktura u Kremlju.
Kyiv Post navodi kako se čini da se napori te srednjoazijske zemlje da unaprijedi svoje vojne sposobnosti podudaraju s njezinim sve jačim vezama sa zapadnim državama, signalizirajući time odmak od povijesnih veza s Moskvom. Američki državni tajnik Antony Blinken posjetio je Kazahstan u veljači prošle godine, kada je rekao da Washington snažno podupire neovisnost i teritorijalni integritet zemlje, kako je prenijela agencija AFP.
‘Košarica‘ Putinu i bijes ruskih propagandista
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev još je 2022. godine rekao Vladimiru Putinu da ne priznaje dvije proruske pobunjeničke regije u ukrajinskom Donbasu te da te "kvazidržave", kako ih je nazvao, nema ni namjeru priznavati jer bi to onda značilo da bi, kada bi se svakome dalo pravo na odcjepljenje, danas na svijetu bilo 500-600 država, a to bi svakako po njemu bio kaos.
Neki od najistaknutijih ruskih propagandista sugerirali su da bi se Rusija trebala usmjeriti upravo na Kazahstan nakon invazije na Ukrajinu. Televizijski voditelj i ultimativni ratni huškač Vladimir Solovjov rekao je da njegova zemlja "mora obratiti pozornost na činjenicu da je Kazahstan idući problem jer bi tamo mogli započeti isti nacistički procesi kao u Ukrajini".
Sporazumi o trgovini, obrazovanju, okolišu i opskrbi mineralima odražavaju produbljivanje veza između Kazahstana i zapadnih zemalja, dok se istovremeno država suočava s geopolitičkim izazovima koje postavljaju susjedne zemlje poput Rusije, Kine, Afganistana i Irana, prenosi Jutarnji.hr.