Još prošli tjedan ruski predsjednik Vladimir Putin trijumfalno se šepurio na pozornici na postizbornom skupu okružen mladim ljudima u majicama na kojima je stajalo "Putin - Rusija - pobjeda" te samouvjereno odbacio zapadnjačke kritike da izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni.
Ovog vikenda sasvim drukčiji Vladimir Putin obratio se naciji šokiranoj masakrom na koncertu u predgrađu Moskve. Njegov imidž čvrstog vođe teško su narušili naoružani napadači koji su pokosili desetke žrtava, bez brze reakcije policije ili osiguranja, piše Associated Press.
Pojavljujući se na televiziji u subotu nakon napada u kojem je ubijeno 137 ljudi i ranjeno više od 100, nastojao ga je iskoristiti za svoje političke ciljeve povezujući napadače i Ukrajinu i govoreći da su napadači planirali pobjeći baš tamo. Nije spomenuo Islamsku državu, koja je preuzela odgovornost za napad, niti poricanje umiješanosti iz Kijeva.
Nije ovo prvi put u njegovoj gotovo 25-godišnjoj vladavini da je pokušao iskoristiti neuspjeh svojih sigurnosnih službi kako bi postigao svoje ciljeve. Ovaj 71-godišnji bivši časnik KGB-a došao je na vlast posljednjeg dana 1999. godine, dok je predvodio rat protiv separatista u većinski muslimanskoj republici Čečeniji koji su izvršili upad u susjednu pokrajinu. Također je okrivio Čečene za seriju bombaških napada na stambene zgrade u Rusiji, oplemenivši svoju mačo osobnost poznatim obećanjem da će hvatati teroriste: "Ako ih uhvatimo u poljskom zahodu, bacit ćemo ih u WC školjku".
Neki kritičari Kremlja tvrdili su da su bombaške napade na stanove 1999. godine mogle inscenirati ruske sigurnosne agencije kako bi pomogle Putinovom usponu i okupljanju podrške ratu u Čečeniji. Tvrdnje nikada nisu neovisno dokazane i odlučno su ih odbacili Putin i dužnosnici Kremlja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski aludirao je na njih dok je odbacivao tvrdnje Moskve o ukrajinskoj povezanosti s napadom u petak, optužujući Putina da svoje građane koristi kao "potrošnu robu", navod Associated Press.
Dugo nakon što su bitke u Čečeniji zamrle, Rusija je trpjela niz smrtonosnih napada, uključujući opsadu jednog moskovskog kazališta 2002. i talačku krizu 2004. u školi u Beslanu u južnoj Rusiji. Drugi napadi bili su usmjereni na javni prijevoz, a događali su se i bombaški napadi na zrakoplove i zračne luke povezani s čečenskim separatistima, a kasnije s Al-Kaidom i Islamskom državom. No, posljednjih godina to se događalo rijetko jer je Ramzan Kadirov koristio svoje sigurnosne snage za stabiliziranje Čečenije.
Napad u petak oživio je osjećaj ruske ranjivosti koju je Putin unatoč ratu u Ukrajini pokušao zamijeniti snažnom kontrolom i domaćom stabilnošću. Policija fokusirana na gušenje oporbe, a ne sigurnost kritičari Kremlja napadali su Putina zbog fokusiranja ruske policije i sigurnosnih službi na gušenje političkih protivnika, skupina za ljudska prava i LGBTQ+ aktivista, ostavljajući zemlju nezaštićenom od prijetnji naoružanih ekstremista. Marija Pevčih, glavna suradnica oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, koji je prošlog mjeseca ubijen u arktičkoj kaznenoj koloniji, rekla je da su sigurnosne agencije bile prezauzete borbom protiv političara, aktivista i novinara, pa nisu imale vremena baviti se teroristima. Mnogi komentatori pitali su se kako su napadači mogli izvesti smrtonosni pohod i napustiti kompleks bez ikakve policijske reakcije.
Objavljeno je da su osumnjičeni napadači uhićeni nekoliko sati kasnije u zapadnoj regiji Brjansk dok su, tvrdi službena Moskva, išli prema Ukrajini. "Ono što se dogodilo jedinstveno je po tome što ruske sigurnosne snage prvi put tijekom terorističkog napada ovakvih razmjera nisu mogle ni na koji način spriječiti akciju terorista. Nesmetano su ušli u zgradu, ubili i ranili mnoštvo ljudi, a potom mirno napustili poprište masakra", napisao je politički analitičar Vladislav Inozemcev.
Američki dužnosnici potvrdili su odgovornost podružnice Islamske države i također rekli da su početkom ožujka s Rusijom podijelili informacije o planiranom napadu na Moskvu, dodajući da uopće nije bilo umiješanosti Ukrajine. Ali tri dana prije napada Putin je osudio upozorenje SAD-a kao pokušaj da se zastraše Rusi i "ucijeni" Kremlj uoči predsjedničkih izbora. Mark Galeotti, voditelj konzultantske tvrtke Mayak Intelligence, rekao je da je Putinov imidž "čvrstog branitelja domovine" pretrpio veliki udarac.
Smatra da će ovaj napad - najsmrtonosniji na ruskom teritoriju u posljednja dva desetljeća - narušiti Putinov legitimitet, stvarajući "osjećaj da ovo više nije nekadašnji Putin, da više nije dorastao vremenu, da više ne može ispuniti svoja obećanja". Galeotti odbacuje optužbe nekih kritičara Kremlja da je traljava reakcija na napad mogući znak da se radi o insceniranoj operaciji, tvrdeći da je vlastima uvijek teško spriječiti takvo krvoproliće: "Često je vrlo teško identificirati terorističke zavjere, osobito one relativno malih razmjera. Ponekad će teroristi proći, bez obzira na to koliko su sposobne obavještajne službe, koliko policije imate, koliko kamera imate."
Putin nije spomenuo Islamsku država i umjesto toga je rekao da su osumnjičeni napadači uhićeni dok su pokušavali pobjeći u Ukrajinu kroz koridor koji im je unaprijed osiguran, iako su navodno uhićeni oko 140 kilometara od ukrajinske granice. Budući da je Putin izravno optužio Ukrajince za izvođenje napada, vjerojatno će to iskoristiti kao opravdanje za još žešće udare. Putin je nakon izbora rekao da će Moskva nastojati proširiti bojišnicu u Ukrajini kako bi stvorila tampon-zonu za zaštitu Rusije od dalekometnih napada i prekograničnih napada. Također je upozorio da nedavni ukrajinski napadi na pogranična područja neće ostati nekažnjeni. Nekoliko sati prije krvoprolića u koncertnoj dvorani u petak, ruska vojska pokrenula je baražnu vatru na ukrajinski energetski sustav, onesposobivši najveću hidroelektranu i ostavivši više od milijun ljudi bez struje. Rusko ministarstvo obrane opisalo je to kao "udare odmazde".
Tijekom vikenda uslijedilo je više napada. Ruski tvrdolinijaši odgovorili su na napad na koncertnu dvoranu pozivima na još oštrije akcije - ali protiv Ukrajine, a ne protiv militantnih ekstremističkih prijetnji. Konstantin Malofejev, vlasnik nacionalističke medijske kuće, pozvao je Kremlj da Ukrajincima uputi ultimatum i odredi 48 sati za napuštanje velikih gradova prije nego što upotrijebi sva sredstva za napad.
