Međunarodni monetarni fond (MMF) ovog je tjedna objavio dvije odluke koje su neugodno iznenadile zapadne elite. Jedna se odnosi na planiranu službenu misiju u Rusiji, a druga na širenje skupine BRICS.
Kako je za Reuters potvrdio ruski izvršni direktor MMF-a Aleksej Možin, MMF planira obnoviti suradnju s Rusijom, koja je zamrla nakon ruske agresije na Ukrajinu. Prvi kontakt MMF-ovih dužnosnika i ruskih vlasti trebao bi se održati već 16. rujna u internetskom formatu, nakon čega je predviđeno da 1. listopada delegacija MMF-a posjeti Moskvu. Misiju MMF-a predvodit će iskusni argentinski ekonomist Jacques Miniane.
Kako javlja ukrajinski list „European Pravda”, ova odluka – koju je amenovala šefica MMF-a, bugarska ekonomistica Kristalina Georgieva – izazvala je snažnu zabrinutost širom Europske unije, osobito među nordijskim i baltičkim zemljama, koje smatraju da će MMF time dati potporu autoritetu ruskog predsjednika Vladimira Putina, „što je suprotno naporima EU-a i SAD-a da izoliraju Rusiju”.
Spomenuti list navodi da su ministarska tijela nordijskih i baltičkih zemalja, kao i Poljske, već poslali Georgievoj pismo u kojem izražavaju zabrinutost „zbog procesa koji smatraju početkom normalizacije odnosa s Moskvom”, kao i bojazan „da bi prvi posjet velike međunarodne organizacije Rusiji od početka invazije mogao poslužiti kao propagandni alat za Moskvu”.
Erdoganov poučak
Novi iznenađujući potez MMF je povukao u petak 13. rujna, kada je glasnogovornica ove organizacije Julie Kozack javno podržala širenje skupine BRICS, koju čine najveća brzorastuća gospodarstva Istoka i Globalnog juga, i koja se smatra glavnim političkim i ekonomskim rivalom zapadne skupine G7.
„Širenje BRICS-a moglo bi biti od koristi na globalnoj razini i stoga bi ga trebalo ohrabriti”, rekla je Kozack, odgovarajući na novinarsko pitanje o planovima Turske da se pridruži BRICS-u.
Na pitanje „vidi li MMF bilo kakvu opasnost u BRICS-u”, Kozack je poručila da „treba pozdraviti i poticati poboljšanje i širenje međunarodne suradnje i produbljivanje trgovinskih i investicijskih veza među skupinama zemalja”, naglasivši kako je „odluka o pridruživanju ovakvim inicijativama suvereno pravo svake zemlje članice”.
Podsjetimo, pet izvornih članica BRICS-a su Rusija, Kina, Indija, Brazil i Južna Afrika, a ove godine skupina se proširila na Iran, Egipat, Etiopiju, UAE i Saudijsku Arabiju. Među 40-ak zemalja koje apliciraju za članstvo u skupini najviše je pozornosti izazvala namjera Turske, budući da se radi o članici NATO-pakta, vojnog saveza koji čine isključivo zemlje tzv. političkog Zapada.
Međutim, najviši turski dužnosnici u zadnje su vrijeme dali niz izjava u kojima ističu da angažman Turske u BRICS-u ili u Šangajskoj organizaciji za suradnju (SCO) nije u koliziji s njezinim članstvom u NATO-u.
„Kao članica NATO-a, ne vidimo kao problem interakciju sa zemljama SCO-a, BRICS-a, Europske unije ili Organizacije turskih država. Vjerujemo da ovi odnosi doprinose svjetskom miru”, izjavio je nedavno turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Početkom ovog mjeseca američki Bloomberg je objavio da bi članstvo Turske u BRICS-u moglo biti razmatrano na predstojećem samitu ove skupine, koji se idućeg mjeseca održava u ruskom gradu Kazanu, gdje se očekuje Erdoganov dolazak. Pomoćnik ruskog predsjednika za vanjske poslove Jurij Ušakov potvrdio je da je Turska formalno podnijela zahtjev za članstvo, te je ustvrdio da će organizacija „razmotriti” taj zahtjev.