Na razini članica Europske unije već je počela bitka za budućeg šefa Europske komisije, najvažniju poziciju na vrhu jedne od zajedničkih institucija, iako bi ta rasprava na stol trebala stići tek sljedeće godine. Naime, Ursula von der Leyen iznova se namjerava kandidirati za tu poziciju, europski diplomatski krugovi bruje o jačanju opozicije sadašnjoj šefici Komisije u više članica i na više razina.
Kontroverzni mandat von der Leyen preklopio se s izvanrednim vremenima (pandemija, rat u Ukrajini...), ali je nezadovoljstvo dijela članica šeficom Komisije, koja pokazuje izrazitu sklonost simplifikaciji kompleksnih situacija neprimjerenoj lideru te razine, eksplodiralo tek njezinim ponašanjem nakon izbijanja sukoba na Srednjem istoku.
Kako upozorava Bloomberg, razlike u stavovima postale su tolike da su nakon morbidnog terorističkog pohoda Hamasa predsjednik Europskog vijeća Charles Michael i von der Leyen održali odvojene sastanke s američkim predsjednikom Bidenom te su na tim sastancima imali različite naglaske. Glasovi članica EU jedinstveni su u osudi groznog Hamasovog čina, svi daju podršku Izraelu za obračun s terorističkim zlom, ali značajni broj članica ima vrlo negativno mišljenje prema činjenici da je von der Leyen isprva zauzela tvrdi, pomalo bezobzirni stav prema civilima u Gazi bez ikakve potrebe, piše Jutarnji list.
Upravo zbog toga što von der Leyen nije dovoljno isticala potrebu slanja humanitarne pomoći u Gazu i obazrivije retorike prema nezaštićenoj civilnoj populaciji u kompletnom izraelskom okružju, Michel je hitno krenuo razgovarati s nizom partnera kako bi se spriječila regionalna eskalacija, a možda i Treći svjetski rat. Podsjetimo da je i oko 850 profesionalca zaposlenih u institucijama EU, pa i EK, potpisalo peticiju protiv von der Leyen jer nije čvrsto branila elementarna humanitarna načela i postavke međunarodnog prava, nego je nastupila s beskompromisnom podrškom Izraelu, što EU otvara političke bokove u krajnje nezahvalnoj globalnoj situaciji.
Ursula von der Leyen, naravno, misli da radi savršeni posao te već poduzima niz aktivnosti kako bi osigurala novi mandat. Hoćemo li doista na međunarodnoj razini EU kao zajedničkog predstavnika imati gospođu koja tijekom važnih govora inzistira na karikaturalno ekspresivnoj gestikulaciji rukama, koja ne korespondira s intelektualnom razinom izrečenog? Mnogi diplomati i dužnosnici EU institucija procjenjuju da je kredibilitet EU već ugrožen.
Pozadinu europskih podjela oko kontroverznog apsolutnog priklanjanja von der Leyen američkom političkom diktatu Bloomberg analizira vrlo diskretno:
„Iza kulisa, europski diplomati uglavnom su bili ujedinjeni u negodovanju protiv von der Leyen, a nekoliko je dužnosnika moralo popraviti odnose s regionalnim susjedima Izraela nakon što je ona kasnije posjetila izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, tvrde ljudi upoznati s tim raspravama… Nakon putovanja von der Leyen, zemlje članice izdale su priopćenje kako bi pojasnile svoje stajalište arapskom svijetu i globalnom jugu, a sazvan je i hitan sastanak Europskog vijeća. Taj je summit sazvan kako bi se što prije popravila šteta koju je napravila prva reakcija EU-a nakon reakcije koju je izazvala u arapskim zemljama, rekao je visoki dužnosnik EU-a. Zbrka je odražavala istinske podjele u stajalištima država članica: Njemačka ima povijesne razloge za potporu Izraelu i kancelar Olaf Scholz je brzo došao u posjet, dok je Španjolska bila jedan od najjačih glasova za Palestince…“
Drugim riječima, Ursula von der Leyen je prema mišljenju već dijela europskog diplomatskog kora hineći veliku geopolitičku lidericu proklizala na elementarnim pitanjima zaštite ključnih europskih interesa, kao i međunarodnog prava. Pri tome je Ursula von der Leyen, na što također upozorava Bloomberg, istodobno previše požurila te bila previše kreativna u dizajniranju vlastitog odgovora na teroristički akt Hamasa, iako je šef EU parlamenta pravovremeno već iskoordinirao zajedničku poziciju EU-bloka, koja, naravno, nije zanemarila pitanja odnosa s kompletnim muslimanskim življem, ionako složenu geopolitičku situaciju, humanitarni aspekt i međunarodno pravo, piše Jutarnji list.
Međutim, von der Leyen kao da ne primjećuje da se niz članica osjeća nelagodno uz njezino vođenje, pogotovo s tim što pretendira da Komisiju vodi kao europsku geopolitičku instituciju, a izrazito je sklona, ponovimo, jednostranim simplifikacijama. Upravo suprotno, najmoćnija žena EU upravo vrlo agresivno ulazi u bitku za priliku da još jedan cijeli mandat bude lice Unije. Mnogi tu njezinu osobnu ambiciju ocjenjuju kao ugrozu kredibiliteta Unije.
„Samit von der Leyen Global Gateway, koji se održava u srijedu i četvrtak, inicijativa je koja izravno spada u prerogative Komisije i kojom upravlja Komisija, tako da je prirodno da će Komisija njime predsjedati i organizirati ga, dodao je njezin glasnogovornik. Von der Leyen ostaje favorit za nominaciju za drugi mandat kao predsjednica Komisije nakon izbora za Europski parlament sljedeće godine, ali neki diplomati rekli su Bloombergu da se počinju pitati hoće li nedavni događaji utjecati na njezine šanse. Izraelska epizoda označava promjenu u tonu kritika koje dolaze na čelo izvršne vlasti EU-a, kao i u njihovom smjeru. Dok je snajpersko djelovanje prije dolazilo uglavnom iz EU mašinerije, sada je uvrijedila neke države članice jer se usuđuje govoriti u njihovo ime, reklo je nekoliko ljudi“, opisuje Bloomberg.
Jedan od bizarnih poteza Ursule von der Leyen bio je i neodazivanje na međunarodni mirovni skup u o organizaciji Egipta, gdje je bez obzira na težinu situacije u regiji poslala samo svojeg izaslanika.
Ključno je pitanje je li Ursula von der Leyen profil osobe koja je u stanju donositi brze i mudre odluke na odgovarajućoj razini kako bi EU lakše brodila kroz vrijeme očiglednih dubokih geopolitičkih potresa kombiniranih s ekonomskom, tehnološkom i socijalnom transformacijom.
Dojam je da se zahvaljujući Ursuli von der Leyen cijela EU pozicionirala kao teritoriji koji iz nepoznatog razloga ne stoji čvrsto iza poruka kakve upravo emitira šef Ujedinjenih naroda Antonio Guterres koji vrlo jasno govori kako je jasno da „štititi civile ne znači koristiti ih kao ljudske štitove“, ali isto tako poručuje kako to ne znači niti „zapovjediti više od milijun ljudi da se evakuiraju na jug bez skloništa, hrane i vode, lijekova i goriva, pa nastaviti bombardirati taj jug“.
Na izjave Guterresa, naravno, žestoko je reagirao Izrael, traži njegovu ostavku, pogotovo jer je prvi čovjek UN-a konstatirao kako se užasni zločini Hamasa u Gazi „nije dogodio u vakuumu“, nego „palestinski narod trpi 56 godina gušeće okupacije“. Gutteres je naglasio da sve to ne opravdava Hamasov napad, pa nije jasno zbog čega Europa, kao izvorište pozitivnih globalizacijskih trendova, nema lice koje će govoriti elementarne stvari poput prvog čovjeka UN-a. Izrael se ima svako pravo ljutiti zbog izjava prvog čovjeka EU jer se radi o ostrašćenoj strani, državi u kojoj su teroristi po scenariju iz horor filmova pobili nevine ljude, ali to nje znači da UN ne zastupa korektne teze. Za razliku, von der Leyen u situaciji kad je očigledno nužno smirivanje tenzija i deeskalacija, inzistira na svrstavanju, obračunu i kažnjavanju što vodi prema daljnjoj polarizaciji – prema sve dubljim ideološko-religijskim sukobima.
U Hamasovom napadu pobijeno je oko 1400 ljudi, još 200 ih je oteto, a ukupni broj palestinskih žrtava u Gazi približava premašio je 5500. Samo u zadnja dva dana na teritoriju Gaze stradalo je više 700 osoba, među kojima je velik broj djece, kao i kod skoro svakog bombardiranja ili udara projektilima. Hamasovi teroristi u krvavom su pohodu 7. listopada odsijecali ručice izraelskoj djeci, ali nije jasno kako to patološko ponašanje opravdava ubijanje palestinske djece na daljinu tehnološki naprednim projektilima Izraelskih oružanih snaga. To će Ursula von der Leyen teško objasniti u lobiranjima za svoju novi mandat, čime kao da je opčinjena, piše Jutarnji list.