stdClass Object ( [id] => 1374793 [title] => Europa kao pred Prvi svjetski rat; da je Krleža živ, vjerojatno bi razočaran socijaldemokratima učinio isto što i 1914. [alias] => europa-kao-pred-prvi-svjetski-rat-da-je-krleza-ziv-vjerojatno-bi-razocaran-socijaldemokratima-ucinio-isto-sto-i-1914 [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Danas u Europi živimo situaciju sličnu onoj u kojoj je prije sto godina najumniji Hrvat postao komunist. Dakako, govorimo o Miroslavu Krleži (1893. - 1981.) i europskoj situaciji uoči Prvoga svjetskog rata, koja je našeg velikana nagnala da još u ranoj mladosti ode politički ulijevo, od socijaldemokracije prema komunizmu. Budući da se povijest pred našim očima ponavlja s ukrajinskim ratom, Krleža bi zacijelo i danas napravio isto.

Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi.

Kad je ukrajinski rat preklani počinjao, socijaldemokrati su vladali u osam EU članica (Njemačka, Španjolska, Švedska, Finska, Danska, Rumunjska, Portugal, Malta), i svih osam je kao način rješenja sukoba izabralo militarizam, odnosno naoružavanja Ukrajine. U međuvremenu su socijaldemokratske partije poražene u Švedskoj, Finskoj i Portugalu (svuda ih je zamijenila desnica), ali ni u jednoj od preostalih pet socijaldemokratskih EU članica nema znakova odustajanja od militarizma.

Sada valja kazati koju o Krležinoj političkoj evoluciji u ranoj mladosti. Još u nižim razredima gimnazije (današnji viši razredi osnovne škole), Krleža je simpatizirao Socijaldemokratsku stranku Hrvatske i Slavonije (SDSHiS), te je odlazio u Ilicu 55, gdje je bilo sjedište te stranke. Riječ je o prvoj radničkoj partiji na jugoslavenskom tlu, osnovanoj 1894. u Zagrebu, koja je zahtijevala veća radnička prava (skraćivanje radnog vremena na deset sati dnevno, ukidanje rada nedjeljom) i opće pravo glasa.

U to vrijeme socijalističke i socijaldemokratske europske partije bile su uključene u Drugu internacionalu (osnovanu 1889. u Parizu), koja se, međutim, raspala 1916. zbog tragičnog nesnalaženja njezinih članica uoči i na početku Prvoga svjetskog rata, koje toliko podsjeća na jednako nesnalaženje današnjih europskih partija lijevog centra.

---

image

Stanko Lasić pisao je: ‘Opći slom Druge internacionale bio je dobrim dijelom i slom Krležine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je već od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti’

Damjan Tadić/Cropix
---

Naime, te 1914., kada se WW1 začinjao, sve su socijaldemokratske partije u Europi podržale buržoazije svojih zemalja i u parlamentima glasale za ratne kredite (samo je Socijaldemokratska stranka Srbije glasala protiv), što je engleske, francuske i ruske radnike uvuklo u rat protiv austrijskih i njemačkih radnika, a to je u konačnici dovelo do sloma Druge internacionale.

Velika iluzija

Kako u knjizi “Krleža: Kronologija života i rada” navodi književni teoretičar Stanko Lasić, ključan faktor koji je mladog Krležu gurnuo od socijaldemokracije ulijevo bio je upravo oportunizam socijalističkih partija Druge internacionale uoči Prvoga svjetskog rata i njihovo pristajanje na ratne kredite (a time i na rat), što je duboko razočaralo tada 20-godišnjeg Krležu:

“Za Krležu je presudan događaj početka rata: izdaja partija Druge internacionale. Umjesto da slijedi proklamirana načela i spriječi klanje, socijalistička Internacionala se slomila: partije su glasale za ratne kredite i usvojile politiku ‘nacionalne obrane’, ‘nacionalnog jedinstva’. Taj opći slom Druge internacionale bio je ujedno, dobrim dijelom i slom Krležine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je već od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti”, piše Lasić.

I Krležijana navodi da je Krležina vjera u Drugu internacionalu “nestala izbijanjem I. svj. rata”. O tome sâm Krleža piše već 1919. u eseju “Eppur si muove”, objavljenom u 15. broju njegova časopisa “Plamen” (nakon tog broja časopis je trajno zabranjen), kada ističe da je Druga internacionala bila velika iluzija koja se “kao kuća od karata” srušila u razdoblju između sarajevskog atentata (28. lipnja 1914.) i početka rata (28. srpnja 1914.).

Pritom je Krleža za slom Druge internacionale okrivljavao tadašnje europske socijaldemokratske lidere. Za njega su to bile “sitne činovničke duše” i karijeristi, “više usidjelice nego vojskovođe, više apotekari mrtvih teorija nego političari, više srebroljupci nego politički predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osuđenog ljudskog mesa”.

Danas, u osvit Trećeg svjetskog rata, neka svaki čitatelj za sebe prosudi koliko je ovaj sto godina star Krležin opis primjenjiv na aktualne europske socijaldemokratske lidere koji nas u američko ime guraju u veliki rat s Rusijom.

’Grob se otvorio’

Krležin bijes zbog “socijaldemokratske izdaje” ublažen je onim što se 1917. dogodilo u Rusiji: čim je čuo za Lenjinovo ime i doznao za uspjeh Oktobarske revolucije, Krleža je postao doživotni komunist. Pritom ga se osobito dojmilo to što je Lenjin mirovnim sporazumom u Brest-Litovsku (3. ožujka 1918.) povukao boljševičku Rusiju iz Prvog svjetskog rata - čak po cijenu teritorijalnih ustupaka – jer kao komunistički vođa nove Rusije nije htio da europski radnici pucaju jedni u druge zbog imperijalnih ciljeva kapitalističkih elita.

Nakon Drugoga svjetskog rata Krleža će 1947. u časopisu “Republika” objaviti tekst “Prije trideset godina”, u kojem će evocirati vrijeme Prvoga svjetskog rata i s vremenske distancije opisati svoje i generacijsko razočaranje ondašnjom europskom socijaldemokracijom i Drugom internacionalom, koje ga je odvelo prema Lenjinu:

“Mi smo godine devetstotina i četrnaeste, kada je rat buknuo, gledali na Internacionalu kao monumentalnu mramornu boginju kojoj je po Marxu bilo namijenjeno poslanstvo da spasi Evropu od brodoloma. Kada se pokazalo da to nije bila boginja, pa čak ni mramorna, nego jedna od onih žalosnih, dekorativnih sadrenih figura kakve stoje po predvorjima sajamskih panorama i da su je razbili barabe i to preko noći, kao kip bez ikakve vrijednosti, to je za našu generaciju zbunjenih simpatizera bio žalostan događaj na koji nismo ni jednog trenutka zaboravili u grmljavini topova.

Pa kada se pojavio Lenjin sa svojim tezama nije među nama bilo čovjeka, koji umije politički misliti, da nije osjetio nešto što bi se moglo izraziti samo biblijskim patosom. Grob se je otvorio. Internacionala je uskrsnula. Svanulo je i sve je postalo jasno”, piše Krleža u tom tekstu iz 1947. godine.

---

image

Iako današnja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sličnost dviju epoha - koje dijeli čitavo stoljeće - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radničke klase, a jednako postupaju i danas

Anatolii Stepanov/Afp
---

Nažalost, Putin nije Lenjin, pa ne možemo očekivati da će Putinova Rusija u ime više ideje odustati od ukrajinskog rata na način kako je Lenjinova Rusija izašla iz Prvog svjetskog rata. Štoviše, Putin je javno kritizirao Lenjinov mirovni sporazum iz Brest-Litovska kao “izdaju Rusije”: ono što je oduševilo Krležu, Putina je ogorčilo, što ilustrira razliku između komunista i nacionalista.

Iako današnja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sličnost dviju epoha - koje dijeli čitavo stoljeće - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radničke klase, a jednako postupaju i danas.

’Nećemo treći svjetski rat!’

Ukrajinski rat donio je još jedan srodan politički fenomen, koji potkopava drevnu tezu da je prostor između lijevog i desnog centra “umjeren”, a da se radikali nalaze lijevo od lijevog centra i desno od desnog centra. Naime, ukrajinski rat pokazuje suprotno: ratno huškanje čuje se gotovo isključivo u “umjerenom” političkom prostoru između lijevog i desnog centra, dok jedini pozivi na prekid militarizma i mirovne pregovore stižu s krajnje ljevice i krajnje desnice.

Počnimo od prošle subote, 16. ožujka, kad je tisuće demonstranata marširalo centrom Pariza, buneći se protiv isporuka oružja Kijevu i slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, što je nedavno nagovijestio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Skup pod nazivom “Za mir”, na kojem se pozivalo i na izlazak iz NATO-a – pa su viđeni plakati s natpisima: “Ne trećem svjetskom ratu!”, “Ostavite našu djecu na miru” i “Napustite NATO, napustite EU” - održan je na poziv krajnje desne stranke Patrioti.

- Neprihvatljivo je da Francuska ne teži miru. Pariz nema pravo ne težiti mirnom rješenju ukrajinskog sukoba, jer je u njega upletena nuklearna sila i situacija bi u svakom trenutku mogla izmaknuti kontroli - rekao je čelnik stranke Florian Philippot, koji je optužio EU i NATO da “neprestano traže neprijatelje”, te je pledirao za povlačenje Francuske iz tih organizacija, da bi potom ritualno poderao zastavu NATO-a kao “simbol pokornosti”.

Pet dana ranije, 11. ožujka, vrlo slične optužbe protiv NATO-a čule su se i na antiratnom skupu u Ateni - na trgu Syntagma pred zgradom Helenskog parlamenta - ali u organizaciji krajnje ljevice, odnosno Komunističke partije Grčke (KKE). Buneći se protiv slanja grčkog ratnog broda u Crveno more, gdje bi se trebao pridružiti NATO brodovima u borbi protiv jemenskih hutista, glavni tajnik KKE-a Dimitris Koutsoumpas optužio je grčke političke elite da žele uvući zemlju u “imperijalističke ratove SAD-a i NATO-a”:

- Vladajuća stranka Nova demokracija i većina oporbenih stranaka žele da Grčka bude uključena u imperijalističke ratove koji bjesne u regiji. Žele da Grčka bude uključena u opasne planove SAD-a i NATO-a - upozorio je šef grčkih komunista.

---

image

Lenjin na skupu u Moskvi 1919. godine

Afp
---

NATO ‘prijeti svjetskom miru’

Kako vidimo, oba antiratna skupa, i onaj u Parizu i onaj u Ateni, organizirale su političke stranke koje se smatraju “radikalnima” - francuski Patrioti dolaze s krajnje desnice, a grčki KKE pripada krajnjoj ljevici.

Istu stvar uočavamo i pregledom istupa europskih političara u odnosu na ukrajinski rat: u posljednje vrijeme dvoje najžešćih kritičara europskog i NATO militarizma bili su talijanski ministar obrane Guido Crosetto - član neofašističke stranke Braća Italije - i njemačka zastupnica Sevim Dagdelen, donedavno članica krajnje lijeve partije Die Linke, a odnedavno zastupnica nove, također krajnje lijeve stranke Savez Sahra Wagenknecht.

Kako je ukrajinski portal RBC prenio 10. ožujka, talijanski ministar Crosetto žestoko je napao Macronovu ideju o slanju NATO trupa u Ukrajinu, koju je podržala i Poljska:

- Francuska i Poljska mogu govoriti za sebe, a ne za NATO (...). Raspoređivanje trupa u Ukrajini znači kretanje prema jednostranoj eskalaciji koja će izbrisati put prema diplomaciji. Nema smisla iznositi takve argumente nakon dvije godine rata - rekao je Crosetto.

Tjedan ranije još je žešću retoriku protiv dominantne europske politike koristila spomenuta njemačka zastupnica Sevim Dagdelen. U razgovoru za kineski Global Times ova je političarka s krajnje ljevice i članica Bundestagova odbora za vanjske poslove ustvrdila da kroz ukrajinski rat “SAD iskorištava Europu”, te da NATO predstavlja “veliku prijetnju svjetskom miru”.

Nadalje, kritizirajući “ratnu histeriju među političkom klasom u Njemačkoj i Europi, koja neprestano govori o ratu protiv Rusije i poziva na ponovno naoružavanje”, zastupnica Bundestaga je za kineski list iznijela da je Ukrajina “rupa bez dna za EU”:

- Šefovi država i vlada računaju na pobjedu u posredničkom ratu protiv Rusije s 50 milijardi eura, koji se dijelom financiraju ratnim kreditima. Po meni je to nerealno ili, drugačije rečeno, potpuno ludo - rekla je Dagdelen, baš kako je to prije sto godina u sličnoj situaciji s ratnim kreditima ustvrdio Miroslav Krleža.

Poučak Tariqa Alija

Spomenimo i velike antiratne prosvjede koji su u rujnu 2022. održani u Pragu, gdje se tražila vojna neutralnost Češke u ukrajinskom ratu, uz ukidanje antiruskih sankcija koje su već tada ozbiljno štetile češkoj ekonomiji. Ostalo je zabilježeno da su te skupove zajedno organizirali Komunistička partija Češke i Moravske (KSČM) i par manjih stranaka radikalne desnice.

Tako zapravo već dvije godine od Praga do Pariza traje ta pojava da antiratni glasovi u Europi dolaze od krajnje ljevice i krajnje desnice - tamo gdje po definiciji obitavaju politički radikali - dok “umjerenim” prostorom između lijevog i desnog centra odjekuju ratni pokliči. Kako objasniti tu zbrku s pojmovima?

---

image

Partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, fundamentalno su suglasne da društvo treba biti uređeno po striktnim, tvrdim kapitalističkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da na zahtjev Amerikanaca čitav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima..., rekao je Tariq Ali 2016.

Andy Buchanan/Afp
---

Ovdje možemo konzultirati britansko-pakistanskog filozofa, pisca i ljevičarskog aktivista Tariqa Alija, koji je još 2015. objavio knjigu “Ekstremni centar: upozorenje”, u kojoj elaborira da je okretanjem europske socijaldemokracije od radništva prema neoliberalizmu (tzv. Treći put) izbrisana razlika između lijevog i desnog centra, te da je tom neprirodnom fuzijom nastao “ekstremni centar” kao politički kerber krupnog kapitala.

- I taj ekstremni centar okuplja i lijevi i desni centar koji se slaže s osnovama: vođenje ratova, okupacija država, kažnjavanje siromašnih, forsiranje mjera štednje. Više nije bitno koja je stranka na vlasti, bilo u SAD-u ili općenito u zapadnom svijetu, stvari su uvijek iste, postoji kontinuitet iz jednog režima u drugi, što utječe na funkcioniranje medija koji su postali sve uži: postoji jako malo diverziteta i debata u mainstream medijima. To je snažna karakteristika današnjice. To je diktatura kapitala koji vlada putem ovog ekstremnog centra - rekao je Ali još 2012. u intervjuu koji je s njim vodio Julian Assange (nedugo prije no što je završio u azilu u ekvadorskoj ambasadi u Londonu).

Četiri godine kasnije, u intervjuu za beogradsku Politiku, Ali će dodatno pojasniti što točno znači “ekstremni centar” i kakve su posljedice njegove vladavine za svijet:

- To znači da se partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, međusobno razlikuju praktično jedva u nekim nebitnim detaljima. Fundamentalno su suglasne: da društvo treba biti uređeno po striktnim, tvrdim kapitalističkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da gradovi i države trebaju biti podijeljeni na bazi imovinskog stanja. Da na zahtjev Amerikanaca čitav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima. Takav obrazac društva podržavaju sve glavne partije na Zapadu. Svuda je na djelu nezajažljiv napad kapitalističkog sustava na obične građane - rekao je Ali te 2016., točno sto godina nakon što se zbog sličnih razloga raspala Druga internacionala, a Miroslav Krleža otišao u komuniste.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Sličnosti i razlike [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [36] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) ) [extra_fields_search] => Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi Sličnosti i razlike 2 0 13922 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2024-03-20 08:56:34 [created_by] => 3107 [created_by_alias] => Damir Pilić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2024-03-23 12:35:34 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2024-03-23 12:35:15 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku s [metadata] => robots= author= title=Europa kao pred Prvi svjetski rat; da je Krleža živ, razočaran socijaldemokratima vjerojatno bi učinio isto što i 1914. page_title=Europa kao pred Prvi svjetski rat; da je Krleža živ, razočaran socijaldemokratima vjerojatno bi učinio isto što i 1914. [metakey] => Miroslav Krleža, rat u Ukrajini , Socijaldemokrati, komunisti [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2024\/03\/20\/25224527.jpg","\/images\/slike\/2024\/03\/20\/9177601.jpg","\/images\/slike\/2024\/03\/20\/26809488.jpg","\/images\/slike\/2024\/03\/20\/26669829.jpg","\/images\/slike\/2024\/03\/20\/24651815.jpg","\/images\/slike\/2024\/03\/20\/26815700.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Enes \u010cengi\u0107","Damjan Tadi\u0107\/Cropix","Afp","Anatolii Stepanov\/Afp","\/Shutterstock","Andy Buchanan\/Afp"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Krle\u017ea je za slom Druge internacionale okrivljavao tada\u0161nje europske socijaldemo-kratske lidere. Za njega su to bile \u2018sitne \u010dinovni\u010dke du\u0161e\u2019 i karijeristi, \u2018vi\u0161e usidjelice nego vojskovo\u0111e, vi\u0161e srebroljupci nego politi\u010dki predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osu\u0111enog ljudskog mesa\u2019<\/p>","

Stanko Lasi\u0107 pisao je: \u2018Op\u0107i slom Druge internacionale bio je dobrim dijelom i slom Krle\u017eine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je ve\u0107 od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti\u2019<\/p>","

Lenjin na skupu u Moskvi 1919. godine<\/p>","

Iako dana\u0161nja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sli\u010dnost dviju epoha - koje dijeli \u010ditavo stolje\u0107e - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radni\u010dke klase, a jednako postupaju i danas<\/p>","","

Partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, fundamentalno su suglasne da dru\u0161tvo treba biti ure\u0111eno po striktnim, tvrdim kapitalisti\u010dkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da na zahtjev Amerikanaca \u010ditav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima..., rekao je Tariq Ali 2016.<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["52:44","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1162x1574","hd_25224527_1920.jpg":"1920x1080","k_25224527_1280.jpg":"1280x1280","k_25224527_1024.jpg":"1024x1024","k_25224527_640.jpg":"640x640","k_25224527_480.jpg":"480x480","k_25224527_340.jpg":"340x340","k_25224527_220.jpg":"220x220","o_25224527_1280.jpg":"1280x1733","o_25224527_1024.jpg":"1024x1387","o_25224527_640.jpg":"640x866","o_25224527_480.jpg":"480x650","o_25224527_340.jpg":"340x460","o_25224527_220.jpg":"220x298","h_25224527_1280.jpg":"1280x854","h_25224527_1024.jpg":"1024x683","h_25224527_640.jpg":"640x427","h_25224527_480.jpg":"480x320","h_25224527_340.jpg":"340x227","h_25224527_220.jpg":"220x147","pp_25224527_1280.jpg":"1280x1628","pp_25224527_1024.jpg":"1024x1303","pp_25224527_640.jpg":"640x814","pp_25224527_480.jpg":"480x611","pp_25224527_340.jpg":"340x432","pp_25224527_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1574x1018","hd_9177601_1920.jpg":"1920x1080","k_9177601_1280.jpg":"1280x1280","k_9177601_1024.jpg":"1024x1024","k_9177601_640.jpg":"640x640","k_9177601_480.jpg":"480x480","k_9177601_340.jpg":"340x340","k_9177601_220.jpg":"220x220","o_9177601_1280.jpg":"1280x827","o_9177601_1024.jpg":"1024x662","o_9177601_640.jpg":"640x413","o_9177601_480.jpg":"480x310","o_9177601_340.jpg":"340x219","o_9177601_220.jpg":"220x142","h_9177601_1280.jpg":"1280x854","h_9177601_1024.jpg":"1024x683","h_9177601_640.jpg":"640x427","h_9177601_480.jpg":"480x320","h_9177601_340.jpg":"340x227","h_9177601_220.jpg":"220x147","pp_9177601_1280.jpg":"1280x1628","pp_9177601_1024.jpg":"1024x1303","pp_9177601_640.jpg":"640x814","pp_9177601_480.jpg":"480x611","pp_9177601_340.jpg":"340x432","pp_9177601_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1356","hd_26809488_1920.jpg":"1920x1080","k_26809488_1280.jpg":"1280x1280","k_26809488_1024.jpg":"1024x1024","k_26809488_640.jpg":"640x640","k_26809488_480.jpg":"480x480","k_26809488_340.jpg":"340x340","k_26809488_220.jpg":"220x220","o_26809488_1280.jpg":"1280x904","o_26809488_1024.jpg":"1024x723","o_26809488_640.jpg":"640x452","o_26809488_480.jpg":"480x339","o_26809488_340.jpg":"340x240","o_26809488_220.jpg":"220x155","h_26809488_1280.jpg":"1280x854","h_26809488_1024.jpg":"1024x683","h_26809488_640.jpg":"640x427","h_26809488_480.jpg":"480x320","h_26809488_340.jpg":"340x227","h_26809488_220.jpg":"220x147","pp_26809488_1280.jpg":"1280x1628","pp_26809488_1024.jpg":"1024x1303","pp_26809488_640.jpg":"640x814","pp_26809488_480.jpg":"480x611","pp_26809488_340.jpg":"340x432","pp_26809488_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1303","hd_26669829_1920.jpg":"1920x1080","k_26669829_1280.jpg":"1280x1280","k_26669829_1024.jpg":"1024x1024","k_26669829_640.jpg":"640x640","k_26669829_480.jpg":"480x480","k_26669829_340.jpg":"340x340","k_26669829_220.jpg":"220x220","o_26669829_1280.jpg":"1280x868","o_26669829_1024.jpg":"1024x694","o_26669829_640.jpg":"640x434","o_26669829_480.jpg":"480x325","o_26669829_340.jpg":"340x230","o_26669829_220.jpg":"220x149","h_26669829_1280.jpg":"1280x854","h_26669829_1024.jpg":"1024x683","h_26669829_640.jpg":"640x427","h_26669829_480.jpg":"480x320","h_26669829_340.jpg":"340x227","h_26669829_220.jpg":"220x147","pp_26669829_1280.jpg":"1280x1628","pp_26669829_1024.jpg":"1024x1303","pp_26669829_640.jpg":"640x814","pp_26669829_480.jpg":"480x611","pp_26669829_340.jpg":"340x432","pp_26669829_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1275","hd_24651815_1920.jpg":"1920x1080","k_24651815_1280.jpg":"1280x1280","k_24651815_1024.jpg":"1024x1024","k_24651815_640.jpg":"640x640","k_24651815_480.jpg":"480x480","k_24651815_340.jpg":"340x340","k_24651815_220.jpg":"220x220","o_24651815_1280.jpg":"1280x850","o_24651815_1024.jpg":"1024x680","o_24651815_640.jpg":"640x425","o_24651815_480.jpg":"480x318","o_24651815_340.jpg":"340x225","o_24651815_220.jpg":"220x146","h_24651815_1280.jpg":"1280x854","h_24651815_1024.jpg":"1024x683","h_24651815_640.jpg":"640x427","h_24651815_480.jpg":"480x320","h_24651815_340.jpg":"340x227","h_24651815_220.jpg":"220x147","pp_24651815_1280.jpg":"1280x1628","pp_24651815_1024.jpg":"1024x1303","pp_24651815_640.jpg":"640x814","pp_24651815_480.jpg":"480x611","pp_24651815_340.jpg":"340x432","pp_24651815_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1264","hd_26815700_1920.jpg":"1920x1080","k_26815700_1280.jpg":"1280x1280","k_26815700_1024.jpg":"1024x1024","k_26815700_640.jpg":"640x640","k_26815700_480.jpg":"480x480","k_26815700_340.jpg":"340x340","k_26815700_220.jpg":"220x220","o_26815700_1280.jpg":"1280x842","o_26815700_1024.jpg":"1024x674","o_26815700_640.jpg":"640x421","o_26815700_480.jpg":"480x316","o_26815700_340.jpg":"340x223","o_26815700_220.jpg":"220x144","h_26815700_1280.jpg":"1280x854","h_26815700_1024.jpg":"1024x683","h_26815700_640.jpg":"640x427","h_26815700_480.jpg":"480x320","h_26815700_340.jpg":"340x227","h_26815700_220.jpg":"220x147","pp_26815700_1280.jpg":"1280x1628","pp_26815700_1024.jpg":"1024x1303","pp_26815700_640.jpg":"640x814","pp_26815700_480.jpg":"480x611","pp_26815700_340.jpg":"340x432","pp_26815700_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1"]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7928221 Threads: 7 Questions: 1586372477 Slow queries: 4844700 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 112186130 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 50 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 482 [name] => Premium [alias] => premium [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/sponzori ) [1] => stdClass Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) ) [link] => /vijesti/svijet/europa-kao-pred-prvi-svjetski-rat-da-je-krleza-ziv-vjerojatno-bi-razocaran-socijaldemokratima-ucinio-isto-sto-i-1914-1374793 [printLink] => /vijesti/svijet/europa-kao-pred-prvi-svjetski-rat-da-je-krleza-ziv-vjerojatno-bi-razocaran-socijaldemokratima-ucinio-isto-sto-i-1914-1374793?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 445588 [name] => Miroslav Krleža [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => miroslav-krleza [link] => /tag/miroslav-krleza ) [1] => stdClass Object ( [id] => 668435 [name] => rat u Ukrajini [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-02-24 08:39:02 [main_article_id] => 0 [alias] => rat-u-ukrajini [link] => /tag/rat-u-ukrajini ) [2] => stdClass Object ( [id] => 675961 [name] => Socijaldemokrati [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-04-30 14:36:55 [main_article_id] => 0 [alias] => socijaldemokrati [link] => /tag/socijaldemokrati ) [3] => stdClass Object ( [id] => 363384 [name] => komunisti [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => komunisti [link] => /tag/komunisti ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Sličnosti i razlike [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [Important_article] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Europa kao pred Prvi svjetski rat; da je Krleža živ, vjerojatno bi razočaran socijaldemokratima učinio isto što i 1914. [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3107 [name] => Damir Pilić [username] => damir-pili [email] => damir-pili@sd.hr [password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-pilic-3107 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1625 [gender] => m [description] => [image] => 1625.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/25224527.jpg [galleryCount] => 6 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Enes Čengić [mainImageDesc] =>

Krleža je za slom Druge internacionale okrivljavao tadašnje europske socijaldemo-kratske lidere. Za njega su to bile ‘sitne činovničke duše’ i karijeristi, ‘više usidjelice nego vojskovođe, više srebroljupci nego politički predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osuđenog ljudskog mesa’

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/25224527.jpg [title] =>

Krleža je za slom Druge internacionale okrivljavao tadašnje europske socijaldemo-kratske lidere. Za njega su to bile ‘sitne činovničke duše’ i karijeristi, ‘više usidjelice nego vojskovođe, više srebroljupci nego politički predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osuđenog ljudskog mesa’

Enes Čengić ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/9177601.jpg [title] =>

Stanko Lasić pisao je: ‘Opći slom Druge internacionale bio je dobrim dijelom i slom Krležine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je već od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti’

Damjan Tadić/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/26809488.jpg [title] =>

Lenjin na skupu u Moskvi 1919. godine

Afp ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/26669829.jpg [title] =>

Iako današnja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sličnost dviju epoha - koje dijeli čitavo stoljeće - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radničke klase, a jednako postupaju i danas

Anatolii Stepanov/Afp ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/24651815.jpg [title] => /Shutterstock ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/20/26815700.jpg [title] =>

Partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, fundamentalno su suglasne da društvo treba biti uređeno po striktnim, tvrdim kapitalističkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da na zahtjev Amerikanaca čitav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima..., rekao je Tariq Ali 2016.

Andy Buchanan/Afp ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Danas u Europi živimo situaciju sličnu onoj u kojoj je prije sto godina najumniji Hrvat postao komunist. Dakako, govorimo o Miroslavu Krleži (1893. - 1981.) i europskoj situaciji uoči Prvoga svjetskog rata, koja je našeg velikana nagnala da još u ranoj mladosti ode politički ulijevo, od socijaldemokracije prema komunizmu. Budući da se povijest pred našim očima ponavlja s ukrajinskim ratom, Krleža bi zacijelo i danas napravio isto.

Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi.

Kad je ukrajinski rat preklani počinjao, socijaldemokrati su vladali u osam EU članica (Njemačka, Španjolska, Švedska, Finska, Danska, Rumunjska, Portugal, Malta), i svih osam je kao način rješenja sukoba izabralo militarizam, odnosno naoružavanja Ukrajine. U međuvremenu su socijaldemokratske partije poražene u Švedskoj, Finskoj i Portugalu (svuda ih je zamijenila desnica), ali ni u jednoj od preostalih pet socijaldemokratskih EU članica nema znakova odustajanja od militarizma.

Sada valja kazati koju o Krležinoj političkoj evoluciji u ranoj mladosti. Još u nižim razredima gimnazije (današnji viši razredi osnovne škole), Krleža je simpatizirao Socijaldemokratsku stranku Hrvatske i Slavonije (SDSHiS), te je odlazio u Ilicu 55, gdje je bilo sjedište te stranke. Riječ je o prvoj radničkoj partiji na jugoslavenskom tlu, osnovanoj 1894. u Zagrebu, koja je zahtijevala veća radnička prava (skraćivanje radnog vremena na deset sati dnevno, ukidanje rada nedjeljom) i opće pravo glasa.

U to vrijeme socijalističke i socijaldemokratske europske partije bile su uključene u Drugu internacionalu (osnovanu 1889. u Parizu), koja se, međutim, raspala 1916. zbog tragičnog nesnalaženja njezinih članica uoči i na početku Prvoga svjetskog rata, koje toliko podsjeća na jednako nesnalaženje današnjih europskih partija lijevog centra.

---

image

Stanko Lasić pisao je: ‘Opći slom Druge internacionale bio je dobrim dijelom i slom Krležine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je već od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti’

Damjan Tadić/Cropix
---

Naime, te 1914., kada se WW1 začinjao, sve su socijaldemokratske partije u Europi podržale buržoazije svojih zemalja i u parlamentima glasale za ratne kredite (samo je Socijaldemokratska stranka Srbije glasala protiv), što je engleske, francuske i ruske radnike uvuklo u rat protiv austrijskih i njemačkih radnika, a to je u konačnici dovelo do sloma Druge internacionale.

Velika iluzija

Kako u knjizi “Krleža: Kronologija života i rada” navodi književni teoretičar Stanko Lasić, ključan faktor koji je mladog Krležu gurnuo od socijaldemokracije ulijevo bio je upravo oportunizam socijalističkih partija Druge internacionale uoči Prvoga svjetskog rata i njihovo pristajanje na ratne kredite (a time i na rat), što je duboko razočaralo tada 20-godišnjeg Krležu:

“Za Krležu je presudan događaj početka rata: izdaja partija Druge internacionale. Umjesto da slijedi proklamirana načela i spriječi klanje, socijalistička Internacionala se slomila: partije su glasale za ratne kredite i usvojile politiku ‘nacionalne obrane’, ‘nacionalnog jedinstva’. Taj opći slom Druge internacionale bio je ujedno, dobrim dijelom i slom Krležine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je već od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti”, piše Lasić.

I Krležijana navodi da je Krležina vjera u Drugu internacionalu “nestala izbijanjem I. svj. rata”. O tome sâm Krleža piše već 1919. u eseju “Eppur si muove”, objavljenom u 15. broju njegova časopisa “Plamen” (nakon tog broja časopis je trajno zabranjen), kada ističe da je Druga internacionala bila velika iluzija koja se “kao kuća od karata” srušila u razdoblju između sarajevskog atentata (28. lipnja 1914.) i početka rata (28. srpnja 1914.).

Pritom je Krleža za slom Druge internacionale okrivljavao tadašnje europske socijaldemokratske lidere. Za njega su to bile “sitne činovničke duše” i karijeristi, “više usidjelice nego vojskovođe, više apotekari mrtvih teorija nego političari, više srebroljupci nego politički predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osuđenog ljudskog mesa”.

Danas, u osvit Trećeg svjetskog rata, neka svaki čitatelj za sebe prosudi koliko je ovaj sto godina star Krležin opis primjenjiv na aktualne europske socijaldemokratske lidere koji nas u američko ime guraju u veliki rat s Rusijom.

’Grob se otvorio’

Krležin bijes zbog “socijaldemokratske izdaje” ublažen je onim što se 1917. dogodilo u Rusiji: čim je čuo za Lenjinovo ime i doznao za uspjeh Oktobarske revolucije, Krleža je postao doživotni komunist. Pritom ga se osobito dojmilo to što je Lenjin mirovnim sporazumom u Brest-Litovsku (3. ožujka 1918.) povukao boljševičku Rusiju iz Prvog svjetskog rata - čak po cijenu teritorijalnih ustupaka – jer kao komunistički vođa nove Rusije nije htio da europski radnici pucaju jedni u druge zbog imperijalnih ciljeva kapitalističkih elita.

Nakon Drugoga svjetskog rata Krleža će 1947. u časopisu “Republika” objaviti tekst “Prije trideset godina”, u kojem će evocirati vrijeme Prvoga svjetskog rata i s vremenske distancije opisati svoje i generacijsko razočaranje ondašnjom europskom socijaldemokracijom i Drugom internacionalom, koje ga je odvelo prema Lenjinu:

“Mi smo godine devetstotina i četrnaeste, kada je rat buknuo, gledali na Internacionalu kao monumentalnu mramornu boginju kojoj je po Marxu bilo namijenjeno poslanstvo da spasi Evropu od brodoloma. Kada se pokazalo da to nije bila boginja, pa čak ni mramorna, nego jedna od onih žalosnih, dekorativnih sadrenih figura kakve stoje po predvorjima sajamskih panorama i da su je razbili barabe i to preko noći, kao kip bez ikakve vrijednosti, to je za našu generaciju zbunjenih simpatizera bio žalostan događaj na koji nismo ni jednog trenutka zaboravili u grmljavini topova.

Pa kada se pojavio Lenjin sa svojim tezama nije među nama bilo čovjeka, koji umije politički misliti, da nije osjetio nešto što bi se moglo izraziti samo biblijskim patosom. Grob se je otvorio. Internacionala je uskrsnula. Svanulo je i sve je postalo jasno”, piše Krleža u tom tekstu iz 1947. godine.

---

image

Iako današnja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sličnost dviju epoha - koje dijeli čitavo stoljeće - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radničke klase, a jednako postupaju i danas

Anatolii Stepanov/Afp
---

Nažalost, Putin nije Lenjin, pa ne možemo očekivati da će Putinova Rusija u ime više ideje odustati od ukrajinskog rata na način kako je Lenjinova Rusija izašla iz Prvog svjetskog rata. Štoviše, Putin je javno kritizirao Lenjinov mirovni sporazum iz Brest-Litovska kao “izdaju Rusije”: ono što je oduševilo Krležu, Putina je ogorčilo, što ilustrira razliku između komunista i nacionalista.

Iako današnja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sličnost dviju epoha - koje dijeli čitavo stoljeće - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radničke klase, a jednako postupaju i danas.

’Nećemo treći svjetski rat!’

Ukrajinski rat donio je još jedan srodan politički fenomen, koji potkopava drevnu tezu da je prostor između lijevog i desnog centra “umjeren”, a da se radikali nalaze lijevo od lijevog centra i desno od desnog centra. Naime, ukrajinski rat pokazuje suprotno: ratno huškanje čuje se gotovo isključivo u “umjerenom” političkom prostoru između lijevog i desnog centra, dok jedini pozivi na prekid militarizma i mirovne pregovore stižu s krajnje ljevice i krajnje desnice.

Počnimo od prošle subote, 16. ožujka, kad je tisuće demonstranata marširalo centrom Pariza, buneći se protiv isporuka oružja Kijevu i slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, što je nedavno nagovijestio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Skup pod nazivom “Za mir”, na kojem se pozivalo i na izlazak iz NATO-a – pa su viđeni plakati s natpisima: “Ne trećem svjetskom ratu!”, “Ostavite našu djecu na miru” i “Napustite NATO, napustite EU” - održan je na poziv krajnje desne stranke Patrioti.

- Neprihvatljivo je da Francuska ne teži miru. Pariz nema pravo ne težiti mirnom rješenju ukrajinskog sukoba, jer je u njega upletena nuklearna sila i situacija bi u svakom trenutku mogla izmaknuti kontroli - rekao je čelnik stranke Florian Philippot, koji je optužio EU i NATO da “neprestano traže neprijatelje”, te je pledirao za povlačenje Francuske iz tih organizacija, da bi potom ritualno poderao zastavu NATO-a kao “simbol pokornosti”.

Pet dana ranije, 11. ožujka, vrlo slične optužbe protiv NATO-a čule su se i na antiratnom skupu u Ateni - na trgu Syntagma pred zgradom Helenskog parlamenta - ali u organizaciji krajnje ljevice, odnosno Komunističke partije Grčke (KKE). Buneći se protiv slanja grčkog ratnog broda u Crveno more, gdje bi se trebao pridružiti NATO brodovima u borbi protiv jemenskih hutista, glavni tajnik KKE-a Dimitris Koutsoumpas optužio je grčke političke elite da žele uvući zemlju u “imperijalističke ratove SAD-a i NATO-a”:

- Vladajuća stranka Nova demokracija i većina oporbenih stranaka žele da Grčka bude uključena u imperijalističke ratove koji bjesne u regiji. Žele da Grčka bude uključena u opasne planove SAD-a i NATO-a - upozorio je šef grčkih komunista.

---

image

Lenjin na skupu u Moskvi 1919. godine

Afp
---

NATO ‘prijeti svjetskom miru’

Kako vidimo, oba antiratna skupa, i onaj u Parizu i onaj u Ateni, organizirale su političke stranke koje se smatraju “radikalnima” - francuski Patrioti dolaze s krajnje desnice, a grčki KKE pripada krajnjoj ljevici.

Istu stvar uočavamo i pregledom istupa europskih političara u odnosu na ukrajinski rat: u posljednje vrijeme dvoje najžešćih kritičara europskog i NATO militarizma bili su talijanski ministar obrane Guido Crosetto - član neofašističke stranke Braća Italije - i njemačka zastupnica Sevim Dagdelen, donedavno članica krajnje lijeve partije Die Linke, a odnedavno zastupnica nove, također krajnje lijeve stranke Savez Sahra Wagenknecht.

Kako je ukrajinski portal RBC prenio 10. ožujka, talijanski ministar Crosetto žestoko je napao Macronovu ideju o slanju NATO trupa u Ukrajinu, koju je podržala i Poljska:

- Francuska i Poljska mogu govoriti za sebe, a ne za NATO (...). Raspoređivanje trupa u Ukrajini znači kretanje prema jednostranoj eskalaciji koja će izbrisati put prema diplomaciji. Nema smisla iznositi takve argumente nakon dvije godine rata - rekao je Crosetto.

Tjedan ranije još je žešću retoriku protiv dominantne europske politike koristila spomenuta njemačka zastupnica Sevim Dagdelen. U razgovoru za kineski Global Times ova je političarka s krajnje ljevice i članica Bundestagova odbora za vanjske poslove ustvrdila da kroz ukrajinski rat “SAD iskorištava Europu”, te da NATO predstavlja “veliku prijetnju svjetskom miru”.

Nadalje, kritizirajući “ratnu histeriju među političkom klasom u Njemačkoj i Europi, koja neprestano govori o ratu protiv Rusije i poziva na ponovno naoružavanje”, zastupnica Bundestaga je za kineski list iznijela da je Ukrajina “rupa bez dna za EU”:

- Šefovi država i vlada računaju na pobjedu u posredničkom ratu protiv Rusije s 50 milijardi eura, koji se dijelom financiraju ratnim kreditima. Po meni je to nerealno ili, drugačije rečeno, potpuno ludo - rekla je Dagdelen, baš kako je to prije sto godina u sličnoj situaciji s ratnim kreditima ustvrdio Miroslav Krleža.

Poučak Tariqa Alija

Spomenimo i velike antiratne prosvjede koji su u rujnu 2022. održani u Pragu, gdje se tražila vojna neutralnost Češke u ukrajinskom ratu, uz ukidanje antiruskih sankcija koje su već tada ozbiljno štetile češkoj ekonomiji. Ostalo je zabilježeno da su te skupove zajedno organizirali Komunistička partija Češke i Moravske (KSČM) i par manjih stranaka radikalne desnice.

Tako zapravo već dvije godine od Praga do Pariza traje ta pojava da antiratni glasovi u Europi dolaze od krajnje ljevice i krajnje desnice - tamo gdje po definiciji obitavaju politički radikali - dok “umjerenim” prostorom između lijevog i desnog centra odjekuju ratni pokliči. Kako objasniti tu zbrku s pojmovima?

---

image

Partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, fundamentalno su suglasne da društvo treba biti uređeno po striktnim, tvrdim kapitalističkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da na zahtjev Amerikanaca čitav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima..., rekao je Tariq Ali 2016.

Andy Buchanan/Afp
---

Ovdje možemo konzultirati britansko-pakistanskog filozofa, pisca i ljevičarskog aktivista Tariqa Alija, koji je još 2015. objavio knjigu “Ekstremni centar: upozorenje”, u kojoj elaborira da je okretanjem europske socijaldemokracije od radništva prema neoliberalizmu (tzv. Treći put) izbrisana razlika između lijevog i desnog centra, te da je tom neprirodnom fuzijom nastao “ekstremni centar” kao politički kerber krupnog kapitala.

- I taj ekstremni centar okuplja i lijevi i desni centar koji se slaže s osnovama: vođenje ratova, okupacija država, kažnjavanje siromašnih, forsiranje mjera štednje. Više nije bitno koja je stranka na vlasti, bilo u SAD-u ili općenito u zapadnom svijetu, stvari su uvijek iste, postoji kontinuitet iz jednog režima u drugi, što utječe na funkcioniranje medija koji su postali sve uži: postoji jako malo diverziteta i debata u mainstream medijima. To je snažna karakteristika današnjice. To je diktatura kapitala koji vlada putem ovog ekstremnog centra - rekao je Ali još 2012. u intervjuu koji je s njim vodio Julian Assange (nedugo prije no što je završio u azilu u ekvadorskoj ambasadi u Londonu).

Četiri godine kasnije, u intervjuu za beogradsku Politiku, Ali će dodatno pojasniti što točno znači “ekstremni centar” i kakve su posljedice njegove vladavine za svijet:

- To znači da se partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, međusobno razlikuju praktično jedva u nekim nebitnim detaljima. Fundamentalno su suglasne: da društvo treba biti uređeno po striktnim, tvrdim kapitalističkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da gradovi i države trebaju biti podijeljeni na bazi imovinskog stanja. Da na zahtjev Amerikanaca čitav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima. Takav obrazac društva podržavaju sve glavne partije na Zapadu. Svuda je na djelu nezajažljiv napad kapitalističkog sustava na obične građane - rekao je Ali te 2016., točno sto godina nakon što se zbog sličnih razloga raspala Druga internacionala, a Miroslav Krleža otišao u komuniste.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Enes Čengić Damjan Tadić/Cropix Afp Anatolii Stepanov/Afp /Shutterstock Andy Buchanan/Afp
Enes Čengić

Krleža je za slom Druge internacionale okrivljavao tadašnje europske socijaldemo-kratske lidere. Za njega su to bile ‘sitne činovničke duše’ i karijeristi, ‘više usidjelice nego vojskovođe, više srebroljupci nego politički predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osuđenog ljudskog mesa’

Damjan Tadić/Cropix

Stanko Lasić pisao je: ‘Opći slom Druge internacionale bio je dobrim dijelom i slom Krležine vjere u njezinu hrvatsku filijalu, Ilicu 55 i njezine lidere (...). On nije prekinuo s hrvatskim socijalistima, ali je već od prvoga dana rata krenuo lijevo, prema lenjinskoj varijanti’

Afp

Lenjin na skupu u Moskvi 1919. godine

Anatolii Stepanov/Afp

Iako današnja Rusija nije ona Rusija iz Prvoga svjetskog rata, sličnost dviju epoha - koje dijeli čitavo stoljeće - ogleda se u jednakoj politici nominalno lijevih europskih partija, koje su 1914. postupile suprotno najdubljim interesima europske radničke klase, a jednako postupaju i danas

Andy Buchanan/Afp

Partije desnog i lijevog centra, koje apsolutno vladaju Europom, fundamentalno su suglasne da društvo treba biti uređeno po striktnim, tvrdim kapitalističkim pravilima, da sve treba biti privatizirano, da na zahtjev Amerikanaca čitav ekstremni centar, i lijevi i desni, sudjeluje u ratovima..., rekao je Tariq Ali 2016.

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/europa-kao-pred-prvi-svjetski-rat-da-je-krleza-ziv-vjerojatno-bi-razocaran-socijaldemokratima-ucinio-isto-sto-i-1914-1374793 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=435618e4578f5e031c8edd16ce46dfb705ebff4f [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Europa+kao+pred+Prvi+svjetski+rat%3B+da+je+Krle%C5%BEa+%C5%BEiv%2C+vjerojatno+bi+razo%C4%8Daran+socijaldemokratima+u%C4%8Dinio+isto+%C5%A1to+i+1914.&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Feuropa-kao-pred-prvi-svjetski-rat-da-je-krleza-ziv-vjerojatno-bi-razocaran-socijaldemokratima-ucinio-isto-sto-i-1914-1374793 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Feuropa-kao-pred-prvi-svjetski-rat-da-je-krleza-ziv-vjerojatno-bi-razocaran-socijaldemokratima-ucinio-isto-sto-i-1914-1374793 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Sličnosti i razlike [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [36] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) )
StoryEditorOCM
SvijetSličnosti i razlike

Europa kao pred Prvi svjetski rat; da je Krleža živ, vjerojatno bi razočaran socijaldemokratima učinio isto što i 1914.

Piše Damir Pilić
23. ožujka 2024. - 13:35
Krleža je za slom Druge internacionale okrivljavao tadašnje europske socijaldemo-kratske lidere. Za njega su to bile ‘sitne činovničke duše’ i karijeristi, ‘više usidjelice nego vojskovođe, više srebroljupci nego politički predstavnici na neprirodnu i glupu ratnu smrt masovno osuđenog ljudskog mesa’Enes Čengić

Danas u Europi živimo situaciju sličnu onoj u kojoj je prije sto godina najumniji Hrvat postao komunist. Dakako, govorimo o Miroslavu Krleži (1893. - 1981.) i europskoj situaciji uoči Prvoga svjetskog rata, koja je našeg velikana nagnala da još u ranoj mladosti ode politički ulijevo, od socijaldemokracije prema komunizmu. Budući da se povijest pred našim očima ponavlja s ukrajinskim ratom, Krleža bi zacijelo i danas napravio isto.

Kako se to povijest ponavlja u odnosu na Krležinu mladost? Tako što su povodom ukrajinskog rata, baš kao i uoči Prvoga svjetskog rata, sve važne socijaldemokratske partije u Europi pristale na rat i izabrale rat, a nijedna nije izabrala diplomatsku soluciju da se rat spriječi i(li) što prije zaustavi.

Kad je ukrajinski rat preklani počinjao, so...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 03:32