StoryEditorOCM
Svijetnije mu sjelo

Bilo je to Putinovo sigurno dvorište, ali mu se uselio novi igrač: ‘Ne voze se Lade, a posla ima k‘o u priči...

Piše Vijesti sd
4. srpnja 2024. - 07:33

Kina sve više preuzima rusku ulogu u Srednjoj Aziji. U dubinskoj analizi koju je objavio The Wall Street Journal autor opisuje kako je Peking preoteo Rusiji poziciju u Uzbekistanu, čiji stanovnici sve više voze kineske marke automobila umjesto ruske Lade, a djeca uče kineski.

Kada je Vladimir Putin posjetio Taškent u sklopu nedavne diplomatske ofenzive u Aziji, lokalni dužnosnici ukrasili su ulice posterima s likom ruskog vođe, što je očekivana počast u bivšoj sovjetskoj republici. Ali ispod plakata nalazio se jasan dokaz promjene sa sumornim implikacijama na međunarodnu težinu Moskve: sve više i više automobila s imenima kineskih marki kao što su BYD i Geely kruže ulicama Uzbekistana dok se broj ruskih Lada smanjuje.    

Odnosi između Kine i Rusije na povijesnom su vrhuncu jer su se autoritarne sile udružile kako bi se suočile s onim što vide kao zapadnu kampanju da ih obje ukoče, navodi list.

Riječ je o polaganom, ali sigurnom kineskom preuzimanju uloge koju je dosad imala Rusija. Trend nije vidljiv samo u Uzbekistanu nego i u Kazahstanu, Tadžikistanu i drugim zemljama koje je Rusija tradicionalno smatra svojim dvorištem.

Kina se pritom snažnije nameće od početka ruskog rata u Ukrajini, koristeći vjerojatno svoju ulogu u održavanju ruske vojne mašine kao sredstvo za blokiranje ruske protuteže. Kina koristi svoj uobičajeni ekonomski pristup da bi sebi privukle srednjoazijske zemlje.

Sanjarbek Kulmatov (29), koji radi u jednoj kineskoj tvornici u središnjem dijelu Uzbekistana, kaže da zbog kineskih investicija Uzbekistanci više ne idu kao ranije na rad u Rusiju. Lani je u Rusiji bili oko 1,3 milijuna uzbekistanskih radnika, a godinu ranije 1,45 milijuna. Očekuje se da će se taj trend nastaviti, a vjeruje se da je jedan od najvažnijih faktora za to što stanovnici više ne idu u inozemstvo to što poslova ima i kod kuće. Zemlje Srednje Azije i po političkoj su liniji usklađene s Pekingom, a ne s Rusijom. Iako je utjecaj glavne zemlje Sovjetskog Saveza i dalje snažan, vlade se službeno nisu svrstale na rusku stranu, nego su zauzele poziciju sličnu Pekingu.

image

 

 

Mikhail Metzel/Afp

"Kina odašilje sliku budućnosti regije. Rusija je poput kratkovidnog režima koji ne ulaže u vlastite strateške ciljeve u regiji", komentirao je Temur Umarov iz Centra Carnegie Rusija i Euroazija. Regija je jednako važna i za Rusiju i za Kinu. Moskvi omogućuje pristup tržištima južne Azije, a Kini je ključna zbog inicijative Pojas i put. I Sjedinjene Države imaju sve više interesa za obnovom utjecaja u tom dijelu svijeta, navodi The Wall Street Journal.

Kina i Rusija godinama su imale podijeljene "sektore" u regiji: Rusija je bila jamac sigurnosti, a Kina se usmjerila na ulaganja i razvoj, piše WSJ. "Međutim, sada Kina snažnije ulazi u regiju. Trgovinska razmjena se od 2016. do danas utrostručila. Lani je iznosila 98 milijardi dolara. Uzbekistan je najmnogoljudnija i najindustrijaliziranija zemlja regije. Lani je Kina postala njezin vodeći trgovinski partner, rušeći dotadašnji broj jedan, Rusiju. S kineskim investicijama i tvornicama došla su radna mjesta, ali i interes za Kinu, učenje jezika i studij na kineskim sveučilištima. Sve je snažnije mišljenje da Kina predstavlja budućnost regija za razliku od Rusije, koja je dosad dominirala. Sve se više kupuje ruske robe. Prošle godine 80 posto vozila uvezenih iz inozemstva u Uzbekistan dolazilo je iz Kine. Riječ je o 73.000 vozila. Iz Rusije je uvezeno tek 4500 automobila.

Kina je uložila u infrastrukturu. Među projektima su željezničke veze unutar zemlje i s okolnim zemljama. Sovjeti su gradili prometnice samo s Rusijom, pa je zbog toga regija bila dobrim dijelom izolirana od ostatka svijeta.

image

 

 

Sergei Bobylyov/Afp
image

 

 

Mikhail Metzel/Afp

Novi projekti još su značajniji. Kina, Kirgistan i Uzbekistan dogovorili su se nedavno o početku gradnje željezničke pruge koja bi ih povezivala, a čime bi bila stvorena prometna veza istočne Azije i Bliskog istoka, zaobilazeći Rusiju.

O tom se prometnom putu raspravlja od 1997. godine, a Rusi su godinama uspijevali odgoditi izgradnju. Sve do lani.

Kina je konkurencija Rusiji i na području energetike. Ugovor Uzbekistana o kupnji plina od Rusije potpisan je lani na dvije godine. No sve više solarnih panela dolazi iz Kine i koriste se kao glavni izvor električne energije.

Najveći utjecaj Moskve na regiju je onaj putem dobro povezanih političkih elita. I naklonost građana još je na strani Rusije, dobrim dijelom zbog kineskog tretmana muslimanske manjine Ujgura. Međutim, promjene se vide. "Kina je budućnost", rekao je jedan radnik čije dijete uči kineski.

image

 

 

Kremlin Press Office/handout/Anadolu Via Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2024 03:24