Slovenci se ovih dana u svojim vodećim medijima pitaju koliko će morati čekati otvaranje granica prema Italiji i Hrvatskoj, odnosno popuštanje kontrola na unutarnjoj schengenskoj granici, uvedenih još prošlog listopada zbog rizika od terorističkih napada. Naime, Slovenci vikendaši, bilo vlasnici nekretnina u Hrvatskoj ili turisti, ali i poslovnjaci, već sada nailaze na gužve pri prelasku granice, a ako se stroži režim kontrola nastavi i nakon 22. lipnja, kako se šuška, očekuju se kolone turista sa zapada na koje smo već pomalo i zaboravili.
Nakon Njemačke, Slovenija je najveće emitivno tržište za hrvatski turizam, a Slovenci su usto vlasnici oko 110,000 nekretnina u Hrvatskoj. Zbog toga su, pogotovo nakon onih ograničenja u pandemiji, Slovenci jedva dočekali da Hrvatska uđe u Schengen i sada nisu nimalo sretni s novim restrikcijama. Stručnjaci u dnevniku Delo, štoviše, kažu da kontrole nemaju nikakav učinak na sprečavanje terorizma, piše Jutarnji list.
Kako podsjeća dnevnik Delo, odmah nakon što je Italija krajem prošlog listopada zbog sukoba na Bliskom istoku uvela kontrole na granici sa Slovenijom, Slovenija je počela provoditi i kontrole na unutarnjoj schengenskoj granici s Hrvatskom i Mađarskom.
Kako je tada objašnjeno u Ministarstvu unutarnjih poslova, to je trebala biti privremena mjera zbog povećane opasnosti od terorizma, kojom se željela osigurati visoka razina sigurnosti stanovnika. Kontrola bi trebala trajati do 22. lipnja 2024. godine, no Ministarstvo razmatra mogućnosti njezina eventualnog produljenja. U tom slučaju putnici će morati pokazati važeći dokument za prelazak granice, što će produljiti kolone vozila na čekanju i poništiti ideju o slobodnom prolasku schengenskih granica.
Od 21. listopada na snazi su dvije kategorije graničnih prijelaza. Na prijelazima prve kategorije policija sustavno provodi kontrole, a na tim prijelazima granicu mogu prelaziti i državljani trećih zemalja. Druga kategorija namijenjena je samo državljanima Slovenije i EU te osobama koje uživaju pravo slobodnog kretanja prema zakonima EU, a policija obavlja samo povremene kontrole.
Na granici s Hrvatskom trenutno je aktivno dvanaest graničnih prijelaza prve kategorije i dvanaest graničnih prijelaza druge kategorije, a na granici s Mađarskom dva granična prijelaza prve kategorije i šest graničnih prijelaza druge kategorije.
Samo lokalno stanovništvo može prelaziti malogranične prijelaze. Kako doznaje Delo, prema podacima policije, od uvođenja kontrole na graničnim prijelazima s Hrvatskom i Mađarskom do danas je zaustavljeno 26.212 osoba za koje se sumnjalo da su ilegalno prešle granicu.
Iako, prema riječima ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, uvođenje nadzora nije povezano s migracijskim tokovima, nego s povećanjem terorističke opasnosti, pojačanim nadzorom policija je uhitila i velik broj krijumčara ljudi. Prema podacima policije, od početka uvođenja kontrole na obje granice odbili su ulazak za 1542 osobe i obradili 416 slučajeva, pri čemu je uhićeno 488 krijumčara s ukupno 2743 ilegalna migranta.
Kako je prilikom uvođenja kontrola rekao talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, strahuje se da će se teroristi pomiješati s izbjeglicama s Bliskog istoka prelazeći slovensko-talijansku granicu, zbog čega je Italija zatražila od Slovenije privremeno zamrzavanje Schengenskog sporazuma.
Iako je predviđeno da kontrola na talijanskoj granici traje do 18. lipnja, Tajani je nedavno izjavio da se razmišlja o produženju granične kontrole zbog napete atmosfere koja vlada na Bliskom istoku, no bez pojašnjenja rokova.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, doduše, nakon sastanka sa slovenskim i austrijskim kolegama u Brdu kod Kranja u ožujku rekao je kako se nada da će se unutarnje granične kontrole zamijeniti drugim mehanizmom suradnje do početka turističke sezone, navodi Jutarnji list.
U međuvremenu kritike idu s mnogih strana. Slovenski europarlamentarac Matjaž Nemec poteze Italije tumači kao politički motivirane, igru prema biračima uoči europskih izbora. Dekan Fakulteta organizacijskih znanosti Sveučilišta u Mariboru, bivši načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske i bivši direktor Sove Iztok Podbregar, isto misli da je povećanje granične kontrole isključivo i samo politički potez, kojim se građanima daje osjećaj sigurnosti.
On sumnja u učinkovitost ovih kontrola, jer su dnevna kretanja građana toliko velika da je nemoguće pratiti sva kretanja i biti precizan, a utjecaj na svakodnevni život uz kolone vozila je značajan.