Krajem osamdesetih, ovim su prostorima redovito prolazili cirkusi kao što je Moira Orfei, Columbija, Vargas, a sada je aktualan – Rio Tinto. Istina, samo u Srbiji, gdje ta multinacionalna kompanija planira iskapati litij, na temelju očito već definiranih aranžmana s tamošnjim vlastima. I uzalud predsjednik Srbije Aleksandar Vučić glumi ekologa, odnosno, spasitelja Srbije od moguće ekološke ugroze, odnosno, još manje uvjerljivo, pretvara se da nije nikome ništa obećao, kamoli parafirao!
Posljednja cirkuska točka, koja je uključivala njegov boravak u Podrinju, od 4. do 9. rujna; spavanje u adaptiranoj vojarni, tobožnje "rešetanje pitanjima" čelnika Rio Tinta Jakoba Stausholma na tribini u Ljuboviji – po svemu sudeći ipak nije previše utjecala na javno mnijenje koje se sve glasnije i sve ustrajnije protivi toj ekološki rizičnoj investiciji. Planira se podzemni rudnik litija, postrojenje za preradu i odlagalište jalovine. A Vučić je, zauzimajući odjednom aktivitičku pozu zaštitnika okoliša i, naravno, čitave Srbije, zatražio od Rio Tinta jamstvo da neće biti zagađenja voda, zemlje... Kao da to nije trebalo definirati još pri dogovaranju rudarske investicije!
Javnost nisu očito impresionirala niti očitovanja Rio Tinta, po kojima projekt "Jadar" "može biti realiziran jedino uz apsolutno poštivanje zakona u sferi zaštite životne sredine i najviših eko-standarda".
"Podsjećamo da kompanija Rio Tinto posluje u 35 zemalja u kojima zapošljava 57 tisuća ljudi. Većinu naših projekata realiziramo u najzahtjevnijim tržištima u pogledu zaštite životne sredine u Australiji i Sjevernoj Americi", poručuju ulagači zainteresirani za, kako kažu, "jedno od najperspektivnijih ležišta litija u Europi".
No, protivljenje građana rudarenju očito je još ojačalo tijekom ljeta, pokazuje istraživanje koje je ekskluzivno objavilo beogradsko "Vreme". Vlast može računati na podršku samo kod umirovljenika i ljudi sa završenom osnovnom školom. Naime, otvaranju rudnika Rio Tinta u dolini Jadra protivi se 59,4 posto građana Srbije, dok ga podržava 24,8 posto. Protivljenje je najizrazitije kod mlađih od 40 godina (84,5 posto). Podrška kopanju litija je pak najveća kod starijih od 60 godina (45,1 posto) i posebno kod ljudi koji imaju završenu samo osnovnu školu (52,9 posto). Dakle, negativan stav u srbijanskoj javnosti je ojačao od posljednjeg istraživanja javnog mnijenja s početka srpnja, piše poznati beogradski tjednik.
Je li Vučić uzalud spavao u vojarni, mučio se kako bi bio bliže uznemirenim građanima, koristeći svih tih dana "mali, ali funkcionalni WC" kojeg je prikazao javnosti u još jednom od svojih apsurdnih PR-videa? Je li bilo uzalud usput okupiti djecu Loznice i održati im pravi pravcati košarkaški trening? Pa ne može tako ambiciozan vođa po cijele dane samo razmišljati o litiju i ekologiji...
I zato ne čudi da se promtno prebacio na već viđenu temu – tenzija na Kosovu. Prokušani PR-ovski recept trebao je upaliti i ovaj put. Najavio je tako Vučić mogućnost proglašenja okupacije Kosova, ali onda se, nakon 72 sata tobožnjeg premišljanja, i predomislio. Uostalom, kako i ne bi. Jer time bi, otkrio je odjednom, dao legitimitet vojsci i policiji države koju ne priznaje! "Okupacija je moguća samo u međunarodnim oružanim sukobima. To bi značilo da priznajemo teritorij Kosova i Metohije kao teritorij druge države. Zbog toga ipak nismo za mjere proglašenja okupacije", pojasnio je Vučić na koncu najnovije gungule na sjeveru bivše kosovske pokrajine, danas samostalne države. Moglo bi se govoriti i o ruci pomoći koju mu je u poprilično nezgodnom taktičkom trenutku svojom samovoljom i preskakanjem diplomatsko-pregovaračkih koraka u uspostavi kosovske državne vlasti, tj. u preuzimanju institucija na samom sjeveru Kosova dao tamošnji premijer Albin Kurti, ali to je neka druga tema...
Kako bilo, teško se ne složiti s akademikom Slobodanom Vukosavićem koji je izjavio da je srbijanska "vlast u potrazi za kvaziznanstvenim paravanom i prividom čija je jedina svrha da se ostane sa visokim rejtingom kada počne kopanje u Jadru i da se podijeli odgovornost za štetu koja će nastati".
I dok Vučić vrda, mijenja fokus javnosti ne bi li ublažio rastuće nezadovoljstvo javnosti, iz kompanije Rio Tinto su za Glas Amerike zapravo odali i "najveću (poslovnu) tajnu" čitavog projekta, što se sigurno neće nimalo svidjeti žestokim protivnicima rudarenja.
"Ukoliko se projekt ‘Jadar‘ realizira, bit ćemo u Srbiji još najmanje 40 godina. Ali prije nego što otvorimo rudnik, moramo dokazati Vladi i građanima Srbije da to možemo učiniti sigurno", otkrili su iz poznate tvrtke. Ističu i da je u posljednjih nekoliko mjeseci kompanija Rio Tinto organizirala "više od 150 javnih tribina i razgovarala sa preko 4000 građana u Loznici i okolnim mjestima."
Ističu kako je dolazak generalnog ravnatelja Stausholma "pokazatelj posvećenosti koju kao kompanija imaju prema Srbiji i projektu ‘Jadar‘ te da se njegova osobna odgovornost u tom projektu – podrazumijeva. Jer i poslovna uspješnost Projekta ‘Jadar’ izravno ovisi o primjeni najviših standarda zaštite životne sredine", blagoglagoljivi su ovih dana i iz Rio Tinta, pozivajući i najžešće kritičare na dijalog.
Jedna od aktivistica koje se protive izgradnji rudnika litija, Marijana Petković iz Saveza ekoloških organizacija Srbije, kazala je za Glas Amerike kako je istina da ih je Rio Tinto kontaktirao, ali i da su aktivisti prekinuli svaku komunikaciju s njima nakon nekoliko sastanaka na kojima ih je Rio Tinto, kako kaže, pokušao - izmanipulirati.
"Onda su pokušavali da se nađemo u četiri oka, nasamo i pojedinačno, što smo naravno odbili", kazat će Marijana Petković.
Govoreći o nastavku projekta, iz Rio Tinta pak kažu da je s ponovnim uspostavljanjem Prostornog plana posebne namjene Projekt "Jadar" prešao u novu fazu, ali da bi realizacija Projekta potencijalno mogla početi potrebno je provesti "još niz koraka“.
"To uključuje nastavak razvoja projekta s pravnog aspekta, ažuriranje procjena utjecaja na životnu sredinu, javne konzultacije i dobivanje potrebnih dozvola i odobrenja“, kažu.
Inače, novi val prosvjeda protiv planova za rudarenje litija u Srbiji počeo je 28. srpnja u Loznici, u čijoj blizini međunarodni rudarski gigant planira otvaranje rudnika. Od tada su u 50-tak gradova diljem Srbije održani prosvjedi građana koji se protive eksploataciji litija i bora zbog, kako ističu ekološke organizacije, "velikog rizika po životnu sredinu".
Ili kako za danas.rs kaže biolog Dimitrije Radišić: "Kao zaljubljenik u prirodu zdušno navijam da se rudnik nikada ne otvori. Kao biolog, svjestan sam realnih utjecaja rudnika na prirodu koji se neće moći izbjeći, a kao sudionik u zaštiti prirode svjestan sam da državi očuvanje prirode zaista ne kotira visoko na listi prioriteta, niti se uvijek drži (vlastitih) propisanih zakonskih okvira"...
No, sad je više nego jasno da se projekt "vraća u život, iako prije dvije godine, pod pritiskom ekoloških prosvjeda, bio stopiran". Dio stručne javnosti i ekoloških udruga godinama tvrde da bi rudarenje litija moglo imati velike negativne posljedice po životnu sredinu, prije svega kroz zagađenje riječnog sliva i zemljišta.
E da, ako je to nekome važno, kompanija Rio Tinto je 2004. pronašla jadarit, mineral koji sadrži litij i bor. Rudnik bi već godišnje proizvodio oko 58 tisuća tona litij karbonata. Prema posljednjim najavama vlasti u Srbiji, podsjeća "Vreme", rudnik bi mogao početi s radom 2028. godine, jasno, ako britansko-australska kompanija koja se rudarenjem bavi više od 150 godina, dobije sve neophodne dozvole. A u to nemamo razloga sumnjati. Baš kao ni u Vučićeve demagoške vještine, kojima uspijeva prebroditi i ovakve izazove.
