Delegacije iz političkog, kulturnog i diplomatskog života u Bosni i Hercegovini položile su cvijeće na spomen-obilježje 5. veljače, povodom 30 godina od masakra na sarajevskoj tržnici Markale, kada je ubijeno 68 i ranjeno 144 ljudi.
Minobacačka granata ispaljena je s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), piše Radio Slobodna Evropa.
Iduće godine, 28. kolovoza 1995. godine, minobacačkom granatom koja je, također, ispaljena s položaja VRS-a na Markalama je ubijeno 43 i ranjeno 84 ljudi.
"I sad to vidim, kao da je jučer bilo. Rat, detonacija granate. Zar je moguće da nitko nije odgovarao za ovaj zločin?", kazala je za RSE Fahra Hodžić, čiji je 14-godišnji sin ubijen tijekom rata snajperom u sarajevskom naselju Stup, a 48-godišnji suprug od eksplozije granate naselju Otes. Ona je, kako kaže, dva puta ranjavana tijekom rata.
Tko je osuđen za granatiranje?
Sjevernoatlantski savez (NATO) kao odgovor na drugi masakr na centralnoj sarajevskoj tržnici pokrenuo je 30. kolovoza operaciju Namjerna sila (Deliberate Force) i niz zračnih udara na ciljeve oko Sarajeva i širom BiH koje je držala Vojska RS-a koji su trajali do 14. rujna 1995. godine.
Haaški sud je 30. studenoga 2006. godine u presudi Stanislavu Galiću, prvoj u kojoj je izrečena doživotna kazna zatvora, naveo da je "minobacačka granata koja je prouzrokovala eksploziju ispaljena s područja pod kontrolom Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske".
Galić je zapovijedao tim korpusom od 10. rujna 1992. do 10. kolovoza 1994. godine.
Dragomir Milošević, koji je naslijedio Galića na mjestu zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a od kolovoza 1994. do kraja rata 14. prosinca 1995. godine, prvostupanjskom presudom je osuđen i za drugi masakr na Markalama, počinjen 28. kolovoza 1995. godine.
Pravomoćnom presudom je 12. studenoga 2009. pred sudom u Haagu na 33 godine zatvora za zločine na području Sarajeva, ali je oslobođen od odgovornosti za taj zločin.
Haaški sud je u presudi Dragomiru Miloševiću utvrdio da je tijekom ovog razdoblja zapovjednik bio Čedomir Čedo Sladoje, koji je izdavao zapovijedi. Sladoje danas živi u Beogradu i nije optužen za taj zločin.
Opsada sarajeva duga 1.423 dana
Zločin na Markalama navodi se u presudama tadašnjem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću i zapovjedniku VRS-a Ratku Mladiću, koji su osuđeni na doživotne zatvorske kazne.
Prema podacima sa službene stranice, za zločine na području Sarajeva pred državnim Sudom BiH osuđeno je deset pripadnika Vojske Republike Srpske. Na nižim sudovima za zločine na području Sarajeva osuđeno je još najmanje 20 osoba.
Vojska Republike Srpske počela je opsadu Sarajeva 5. travnja 1992. godine. Glavni grad BiH je bio pod opsadom 1.423 dana i za to vrijeme je ubijeno više od 11.000 ljudi.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra Sarajevo, u ratu u Bosni i Hercegovini ukupno je poginulo više od 97.000 osoba. Procjena Demografske službe Haaškog tužiteljstva je da je riječ o broju od 105.000 osoba, piše Radio Slobodna Evropa.
