StoryEditor
Regijamilo i nemilo

Crnogorska kohabitacija tvrđa je i od hrvatske, predsjednik Đukanović odbio dati suglasnost za 11 veleposlanika te pozvao države i EU da ih ne prihvate

Piše PSD
15. lipnja 2021. - 16:12

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio je nadležne u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Srbiji, Vatikanu, Španjolskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Europskoj uniji, da nije suglasan o prijedlogu kandidata za veleposlanike Crne Gore u tim zemljama.

Vlada Crne Gore predložila je 18 kandidata za veleposlanike, od kojih je Đukanović dao suglasanost za njih sedam. Odbio je dati suglasnost za ostale, ali ih je Vlada usprkos tome predložila, što je u suprotnosti s diplomatskom praksom, piše Radio Slobodna Evropa.

U priopćenju iz Đukanovićeva kabineta, koje potpisuje njegova savjetnica za vanjsku politiku Tamara Brajović, navodi se da predlaganjem kandidata za veleposlanike koji nije odobrio predsjednik Crne Gore, Vlada svjesno izigrava procedure na nacionalnom nivou, krši dobru praksu, narušava kohabitaciju i srozava međunarodni ugled zemlje.

Podsjetimo, Ustav Crne Gore propisuje da predsjednik države postavlja i opoziva veleposlanike i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inozemstvu, na prijedlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose.

Brajović ocjenjuje da je predlaganje veleposlanika bez suglasnosti predsjednika unutaršnja stvar i problem Crne Gore.

"Ali kad se Vlada obrati nekoj suverenoj zemlji i zatraži agreman za kandidata za kojeg zna da nema podršku predsjednika, onda je takvo postupanje dovođenje u zabludu te partnerske zemlje i njene administracije i svjesno izigravanje povjerenja. Riječ je o potpunom urušavanju ugleda Crne Gore, i o neozbiljnom i neprihvatljivom postupanju", navodi se u priopćenju.

Kako navodi, ukoliko se nastavi s ovakvom neprihvatljivom praksom, domaća i međunarodna javnost ubuduće će biti upoznata sa svakim dogovorom koji se postigne na relaciji Predsjednik - Vlada i Skupština u vezi s diplomatskim predstavljanjem u svakoj konkretnoj zemlji, bez navođenja imena kandidata, čiju zaštitu nalaže dobra diplomatska praksa.

Ovo je novi sukob na relaciji predsjednika i Vlade u odnosu na postavljenja i razrješenja diplomatskih predstavnika Crne Gore. Prethodni sukob i problemi u kohabitaciji nastali su početkom ove godine, kada Đukanović nije htio odobriti Vladinu odluku o opozivu sedam veleposlanika, a koji su nakon naknadnih pregovora ipak povučeni.

Nakon što je u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti posliej parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, Đukanović je ostao na mjestu predsjednika Crne Gore, a nova parlamentarna većina koju čine tri kolalicije, predvođene Demokratskim frontom, Demokratima i Građanskim pokretom URA, formirala je novu vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem.

Milu Đukanoviću mandat na mjestu predsjednika traje do 2023. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. kolovoz 2021 13:12