S obzirom da je koalicijska lista Domovinskog pokreta na ovim izborima stekla 14 mandata, postali su i potencijalni kandidati za Banske dvore te možda i ključni faktor pri sastavljanju nove saborske većine.
Jedan od lidera desničarskog Domovinskog pokreta, poduzetnik Mario Radić, poručuje nakon izbora da je prema njima iz drugih stranaka „poziva bilo i bit će“, ali važno domeće da oni neće „pregovarati ni o ministarstvima ni foteljama, već o politikama.” Očito,žele da ih javnost i budući mandatar doživi kao posebno važan i težak puzzle u sastavljanju nove vlade, i to onaj koji će donijeti promjene, piše domaće izdanje Forbesa.
Paralelno uz prvog čovjeka DP-a, Ivana Penavu, Radić se nameće kao „čovjek s kojim se priča“. Dok je još otvoreno što se konkretno trži na hrvatskoj stranačkoj tržnici i po kojoj cijeni, činjenica jest da zahvaljujući privatnom biznisu u kojem dosta uspješno pliva već 30 godina, Radiću sigurno ne nedostaje konkretnog iskustva u pregovorima raznih vrsta niti cjenkanju. U politici je pak relativno kratko (od izleta Miroslava Škore 2019. godine u predsjedničke izbore), kao i u saborskim klupama. U Hrvatski sabor bio je izabran 2020. godine, potom je stavio mandat u mirovanje te ga je aktivirao u prosincu prošle godine.
Poduzetnika Maria Radića politika je, međutim, toliko zagolicala da se sada gura u njene prve redove i cilja na Banske dvore, ističući pritom izrazito hrvatstvo i domoljublje. Hoće li i koliko biti u tome uspješan, vidjet ćemo, a evo što, prema službenim izvorima, čini njegov biznis.
Osvajanje Pevexa
Najpoznatiji je vjerojatno kao jedan od većih suvlasnika Pevexa, gdje drži osobno i preko tvrtke Filir 16,6 posto dionica. Najveći pojedinačni vlasnik je njegov prijatelj Pavle Vujnovac (vlasnik PPD-a i Enna grupe) koji drži 36 posto, a u vlasničkoj strukturi je i njegov bivši prijatelj, Jurica Lovrinčević s 23 posto (osobno i preko tvrtke Dicentra). Pevex nije još objavio rezultate poslovanja u 2023. godini – kada su Vujnovac i Radić imali neuspješan pokušaj prodaje svojih udjela – a u 2022. godini je prihod bio 386 milijuna eura, uz dobit od 34,8 milijuna eura.
Kad su lani, dakle, Vujnovac i Radić tražili kupca za Pevex, u javnosti je procirkulirala procjena o tržišnoj vrijednosti od 400-500 milijuna eura, a stvar je završila Radićevom izjavom da (jedina) pristigla ponuda „nije adekvatna“.
U Pevex su ušli 2016. godine, a Radić je tada bio suvlasnik Dicentre s Juricom Lovrinčevićem, tvrtke koja je bila jedan od malih dobavljača i dioničara, a u akciji preuzimanja sudjelovao je i Vujnovac. U intervjuu za Jutarnji list je koju godinu kasnije rekao da je tada prvi put s njime ušao u posao na Skupštini Peveca. „Skupila se ekipa nas malih dioničara, tada je to bio prevelik zalogaj za nas i tako mi je Pavao pao na pamet. I on je pristao uložiti, ne u smislu upravljanja već ulaganja.“ U istom je intervjuu spomenuo da su on i prijatelji Pavlu Vujnovcu pomogli na početku njegove karijere da nađe posao u PPD-u na prodaji plina, te su se tako počeli intenzivnije družiti. To je bilo 2006. godine, nakon što je Vujnovac diplomirao na osječkom Ekonomskom fakultetu. U uvodu pak Vujnovčeva intervjua T portalu iz 2021. godine, kaže se da mu je poslovni put počeo „kada se putem natječaja zaposlio u PPD-u u Vukovaru“. Kako god bilo, ubrzo je tu tvrtku preuzeo.
Što radi Filir
Osječku Dicentru, koja je nakon poslovnog razlaza završila u vlasništvu Lovrinčevića, rođaci su osnovali 1994. godine. Kao inženjer telekomunikacija, kako je govorio u medijima, nije mogao dobiti posao s dovoljno dobrom plaćom. Dvojac Radić-Lovrinčević je počeo kupivši hladnjaču i distribuirajući sladoled, a postepeno su postali zastupnici stranih robnih marki. Filir, tvrtku za trgovinu i usluge, su pak osnovali 2000. godine, a 2012. otkupili Bobi snacks od austrijske tvrtke Lorenz Snacks Group.
Filir je sada u vlasništvu samo Maria Radića. Prema podacima Infobiza, u 2022. godini toj je tvrtki prihod bio 37,6 milijuna eura, a dobit 2,11 milijuna eura. Osnovna djelatnosti je zastupanje stranih tvrtki, uvoz i distribucija, ali bavi se i logistikom te nekretninama. U vlasništvu ima, naime, velike poslovne prostore koje iznajmljuje korisnicima Podunavske slobodne zone. Filir je, naime, zajedno s Fondom za obnovu i razvoj grada Vukovara 2003. godine osnovao tvrtku Podunavska slobodna zona i dobio koncesiju na 25 godina, a prethodno je od bivše tvornice Vuteks kupio i preuredio devastirane hale, te je sagradio nove, uključujući i carinski terminal.
Odnos prema stranim radnicima
Javni servis bilježi da je Filir prošle godine u Vukovaru osnovao i tvrtku Denarios za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju, no zasad o njoj nema poslovnih pokazatelja. Takve tvrtke se inače često bave i dovođenjem ili privremenim zapošljavanjem stranih radnika, no Radić izjavljuje da on ne zapošljava strane radnike.
Domovinski pokret se, podsjeća Forbes, zalaže za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad u Hrvatskoj. To bi, prema njihovom programu, uključilo obavezno poznavanje hrvatskog jezika, strožu provjeru i nostrifikaciju obrazovnih kvalifikacijskih dokumenata kao i liječničke preglede. Navode i kvote za ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada „prema stvarnim potrebama u pojedinim sektorima“ te njihovo usklađivanje s „realnom situacijom na tržištu imajući u vidu strateški razvoj Republike Hrvatske“. Hrvatska je, inače, 2021. godine napustila sustav kvota.