Smrt mladog šibenskog liječnika i pismo njegove zaručnice, također liječnice, napisano nakon njegove smrti, u kojemu ona ukazuje na strahotu zadnjih trenutaka života čovjeka kojemu je trebalo još samo malo nekog opioida pa da s ovog svijeta ode bez boli, otvorilo je tešku temu koja se u javnosti odjednom ukazala u svoj svojoj težini: mnogi ljudi umiru bez odgovarajuće palijativne skrbi, koja nije sustavno postavljena u praksi – manjka kapaciteta, manjka stručnjaka i štošta drugog.
Tako je, a tako ne bi smjelo biti, sudeći i po Smjernicama za unaprjeđenje kvalitete palijativne skrbi u intenzivnoj medicini koje je Ministarstvo zdravstva izdalo (tek) 2021. godine.
Iz tog dokumenta donosimo nekoliko dijelova:
Postupak donošenja odluka o skrbi na samom kraju života mora poštovati četiri osnovna etička načela: načelo autonomije pacijenta, načelo njegove dobrobiti, načelo neškodljivosti te načelo pravednosti.
Prema načelu neškodljivosti, postupci palijativne skrbi na samom kraju života prvenstveno su usmjereni na osiguranje dostojanstvenog umiranja bez boli i patnje. (...) Produžavanje života samo po sebi stoga ne smije biti jedini cilj medicinskih postupaka, već trebaju, jednako tako, biti usmjereni na ublažavanje patnje.
Primjena lijekova (analgetici ili sedativi) u odgovarajućim dozama s osnovnim ciljem ublažavanja boli i patnje opravdana je i preporučuje se (naglašeno u dokumentu) unatoč činjenici da može ubrzati smrt.
U Smjernicama se navodi i da je cilj palijativne skrbi u jedinicama intenzivne medicine ublažavanje i skraćenje patnje umirućeg bolesnika nadzorom simptoma koji narušavaju kvalitetu života. Stoga su mjere ublažavanja patnje usmjerene otklanjanju boli, uznemirenosti, anksioznosti i/ili otežanog disanja, unatoč tome što mogu ubrzati smrt bolesnika u terminalnoj fazi, u skladu s etičkim kodeksom i trenutnim zakonodavnim okvirom te se smatraju dobrom kliničkom praksom.
Palijativna skrb u JIM-u razlikuje se od drugih odjela, jer je dramatičnija, a razdoblje između prestanka liječenja, odnosno ograničenja medicinskih mjera i smrti je kraće. Stoga je od izuzetne važnosti pravovremena i točna procjena spomenutih najznačajnijih uzroka patnje bolesnika u JIM-u.
Procjena patnje širi je koncept od boli te podrazumijeva poznavanje pacijentovih vrijednosti. U tom smislu, dijalog s obitelji ili zakonskim predstavnikom pacijenta bitan je za poboljšanje vještina liječnika i medicinskih sestara pri procjeni moguće patnje pacijenta.
Emotivna objava zaručnice, također liječnice, prerano preminulog šibenskog liječnika dr. Krešimira Crnogaće, odjeknula je u javnosti. Anesteziologinja dr. Sanja Ćosić opisala je njegove posljednje trenutke života, a koje su, kako je navela, obilježili strah i bolovi. Svojom je objavom potaknula lavinu reakcija stručne i šire javnosti te je još jednom otvorila pitanje bolne točke hrvatskog zdravstva - palijativne skrbi.
Poslala je i apel liječnicima u hrvatskim bolnicama da "ne budu neznalice, neliječnici i neljudi" te da olakšaju pacijentima u ovakvim situacijama. Kako je navela, u zadnjim trenucima Krešina života liječnici mu nisu davali dovoljno morfija i morala ih je preklinjati da mu pomognu. Nakon brojnih reakcija, oglasili su se i iz šibenske bolnice.
-Pacijent Krešimir Crnogaća liječen zbog aktivne maligne bolesti u Kliničkim bolnicama u Zagrebu zaprimljen je na OHBP Opće bolnice Šibensko – kninske županije u srijedu 29.08. u jutarnjim satima. Pacijent dolazi zbog otežanog disanja. U trenutku dolaska bez ikakvih bolova. Tijekom hospitalizacije učinjene su neinvazivne dijagnostičke pretrage sukladno zdravstvenom stanju pacijenta. Tijekom boravka pacijent je primao analgetsku i oksigenoterapiju. U večernjim satima zbog respiratornog pogoršanja konzultiran je anesteziolog koji preporuči terapiju kisikom uz visoke protoke (HFOT). Navedenu terapiju partnerica je odbila i zatražila analgeziju kontinuiranom infuzijom morfija. Nakon pogoršanja općeg statusa pacijenta uključena je dodatna analgetska terapija. Pacijent je u OB Šibensko – kninske županije liječen sukladno pravilima struke i kliničkim smjernicama, a preminuo je u četvrtak 30.08. iza ponoći okružen članovima uže obitelji - stoji u priopćenju iz Opće bolnice Šibensko-kninske županije.
Doktor Krešimir Crnogaća preminuo je u 39. godini života od karcinoma gušterače.
Podsjetimoi, zaručnica preminulog liječnika Krešimira Crnogaće oprostila se na društvenim mrežama te ispričala što se događalo u zadnjim satima njegovog života.
- Naša zadnja 24 sata bila su, između ostalog, obilježena dolascima kolega hitnjaka koji su tim teškim trenucima bili divni, obilježena našim prijateljem dr. Pilipcem koji je okrenuo nebo i zemlju da nam pomogne u svemu, tehničarem OHBP-a koji mu je ABS izvadio u sekundi i bez boli - ispričala je.
- Obilježeni su i sestrom koja je slikala jednu od naših posljednjih fotografija kako izmoreni spavamo zagrljeni u bolničkom krevetu u boxu i zato joj hvala. Ekipom kolega koja je digla bolnicu da nam nađe krevet na odjelu u sobi u kojoj ćemo biti sami i u kojoj će on izdahnuti meni u naručju te uz majku koja ga drži za ruku. Nema ljepšeg, mislite, osim što ima - dodala je.
Napisala je i kako je tragedija krenula kada je za dozu morfija svom zaručniku liječnike morala moliti više puta.
- Moj Krešo je trebao mirno zaspati, a par minuta pred smrt gledao joj je u oči i uznemirio se, prestrašio se, bio je nemiran, osjetio je kraj, a to se nije trebalo dogoditi. Trebao je samo zaspati, mirno zaklopiti oči i izdahnuti spokojan u mom naručju. Ne biti u smrtnom strahu - napisala je.
- Ovo radim radi njega, radi svih naših umirućih pacijenata, radi naših majki, očeva, muževa, djece, prijatelja i nas koji ćemo isto jednog dana umrijeti. Prestanite se bojati opioida u palijativi, prestanite biti neznalice, prestanite uskraćivati milost mirne smrti palijativnim pacijentima. Educirajte se. Pitajte. Zovite kolege koji se time bave da vas educiraju. Budite liječnici i poštujte Hipokrata. Ne mučite bolesnika u samrtnoj postelji nepotrebnim pretragama par sati prije smrti - da, i to smo doživjeli - mišljenja je Ćosić.
Poručila je i kako želi da se ova poruka proširi po svim bolnicama Hrvatske.
- Molim vas da prekinemo ovaj očajan krug neznanja i nebrige. To što nekoga prestajemo liječiti ne znači da mu prestajemo pomogati, da tu naša uloga prestaje. Zapamtite to i sjetite se nas se kad vam sljedeći put pacijent bude umirao na odjelu ili u kućnoj posjeti. Molim vas nemojte biti neznalice, neliječnici i neljudi - zaključila je liječnica.