Jedan štrajk je završio, ali čini se da u Vladi neće odahnuti. Prije će biti da će samo predahnuti jer moglo bi se dogoditi točno ono od čega su strepjeli, a bilo im je i otvoreno najavljeno.
Naime, nakon što su udovoljili dijelu zahtjeva iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ive Šušković, sada se s novim zahjevima, čini se, sprema Sindikat policije Hrvatske koji predvodi Dubravko Jagić.
- Što se nas tiče, razgovori su već neko vrijeme u tijeku, a više informacija ćemo imati u idućem razdoblju - kratko nam je rekao Jagić, ali jasno je da se spremaju na borbu za bolji materijalni položaj svojih članova.
Pritom on naglašava kako očekuju da se i njihovi zahjevi ispune, ali da zasad neće izlaziti javno o kojim se zahtjevima radi dok međusobno ne postignu dogovor. Naglašava da njegov sindikat zastupa sve državne službenike i namještenike.
Bez podmetanja
Ne slaže se da je zaposlenima u pravosuđu podmetao nogu jer je jasno poručivao premijeru Andreju Plenkoviću kako će, budu li ikome dali jedan cent više plaće, morati povećati i njima. Dapače, tvrdi da nikome nije htio biti prepreka.
- Ja sam samo rekao da želimo jednake plaće za sve, a to što oni misle da smo im mi ili ja podmetao klipova značilo bi da sam vrlo moćan čovjek - kaže Jagić. Odluku o prekidu štrajka zaposlenih na sudovima i odvjetništvima nije htio komentirati.
"Ljudi će raditi, moraju početi, napravit će posao. A što se mene osobno tiče, zaista sam zadnji atom snage dala u ovo da se iznjedri nešto", kazala nam je Šušković dan nakon odluke da dvomjesečni, najdugotrajniji štrajk u povijesti prestane.
Nakon odluke štrajkaškog odbora da prihvati ponudu Vlade i konačno završi prosvjed na sudovima i odvjetništvima doznaje se da je od 47 sindikalnih podružnica njih 25 bilo za to da se prihvati ponuda Vlade koja uključuje plaćanje dana u štrajku i povišicu plaće od 12 posto. To je, uz onih sto eura koje su već dobili, oko 180 eura. A tražili su, podsjetimo, 400 eura veću plaću.
Na kritike da su "prodali" članstvo koje se sada osjeća izigrano i da su donijeli pogrešnu odluku Šušković odgovara pitanjem:
- A što bi na kraju krajeva svatko tko vodi ovakav štrajk i ima odgovornost jučer odlučio da je bio na mome mjestu? Ići s pola nezadovoljnih dalje i time prihvatiti da nećemo dobiti ni plaću niti to povećanje koje se sada nudi, da u konačnici nećemo dobiti ništa? Mislim da bi ih više prodala da smo s manje ljudi išli dalje i da se štrajk raspao.
Pa sve je postalo hektično, teško, svaki tjedan su stizale naredbe i upute za rad, to je sve netko trebao držati stabilnim. Obišla sam brojne sudove i odvjetništvo, non-stop s ljudima na terenu, svaki dan smo imali Zoom sastanke...
Svaki dan na Zoomu
Šušković shvaća da nisu svi zadovoljni, ali smatra da su morali naći kompromis. Kompromisna rješenja su takva da ne mogu svi biti zadovoljni. Pojašnjava kako se bliži kraj mjeseca i kako bi za mnoge ljude bila velika šteta da su ostali bez plaće za dane provedene u štrajku. Kaže da se velik broj ljudi nije ni izjasnio, ali da ovo izjašnjavanje nisu politički izbori pa da može prevagnuti jedan glas.
- Ovaj štrajk nije nimalo jednostavan kao ni jučerašnja odluka - priznaje i kaže da je članstvo bilo podijeljeno u tolikoj mjeri da je bilo skoro fifty- fifty.
- Osim toga, mi smo pod velikim pritiskom i građana i poduzetnika. Vidimo i sami koliko se trpi, pitanje je koliko bi to sve izdržalo i koliku bismo više imali podršku javnosti. Moguće je da bi nas to dovelo do puno gore situacije za sve!
Štrajkaški odbor je, tvrdi, ostao kompaktan i ne plaši se razdora među članstvom. Procijenili su kako je manja šteta da ljudi u konačnici dobiju skoro 200 eura u odnosu na ponudu Vlade koja je praktično nula.
Pojašnjava što je razlog velikog broja nezadovoljnih ljudi nakon odluke o prekidu štrajka.
- Ono što mi osobno najviše smeta je to što su neki povjerenici dan ranije komunicirali neslužbenu informaciju da će nam se ponuditi 12 posto. Budući da je svima ostalima ponuđeno 10 posto, poručili su da ne pristaju na samo dva posto! To je dovelo do pogrešnog razmišljanja jer je neistinito.
U ovom trenutku 12-postotno povećanje je dobilo samo pravosuđe! Nismo smjeli dopustiti da se ponovi nepravda iz 2019. godine kada se obuhvatio samo jedan dio službenika u pravosuđu, što je dovelo do poremećaja u međuljudskim odnosima - kaže Šušković.
Međutim, i sada također vrije među članovima i zaposlenima. Mnogi su razočarani odlukom o prekidu štrajka jer misle da osam tjedana borbe za tih 12 posto povećanja plaće, što je, kako tvrde, oko 80 eura u prosjeku, nije bilo vrijedno. Trenutno, primjerice, zaposleni pred mirovinom imaju tek 750 eura plaće, a veliki je odljev ljudi i vrlo mali broj mladih je zainteresiran za posao na sudovima i odvjetništvima.
Prema nekim saznanjima, mahom su sudovi po Slavoniji glasali za pristanak na ponudu Vlade s obzirom na ionako nizak standard, dok su zagrebački i drugi veći sudovi glasali protiv.
Sindikalistica Šušković ističe kako su u štrajku dobili gotovo pola svojih prvobitnih zahtjeva. Podsjetila je na prve dane štrajka kada je postojala velika neizvjesnost oko njegove zakonitosti i kada su, kako kaže, bili praktično sami bez ičije podrške. Tome je, dodaje, prethodilo trideset godina zanemarivanja i dva tjedna mirenja.
Javnost ih je isprva percipirala kao uhljebe i dugo je trebalo da mnogi shvate što zapravo traže. A to nije samo 400 eura, što je, doduše, najviše odjeknulo u javnosti.
- Ovdje se radi o paketu zahtjeva, dobili smo pravo da sudjelujemo u donošenju budućih uredbi, što nam je jako važno. Bilo je potrebno osigurati tu poziciju, sudjelovati, regulirati pitanje kolektivnog pregovaranja, ukazivati na probleme i nastojati ih ispraviti - kaže.
Na kritike da nisu reprezentativni sindikat i da zato nisu imali pravo na štrajk, odgovara kako je točno da su trpjeli neizvjesnost prvih četiri tjedna s obzirom na to da se Republika Hrvatska žalila na presudu Županijskog suda kojom je štrajk proglašen zakonitim.
No Vrhovni sud im je dao za pravo, a oni su to pravo našli i u kolektivnom ugovoru, gdje stoji da svaki sindikat koji djeluje u državnoj upravi, bilo da jest ili nije reprezentativan, može organizirati štrajk.
Štrajk je bio zakonit
- Samo što to nitko nije vidio, razumjete. Mi smo, dakle, prvo vodili borbu za zakonitost štrajka. Mislim da smo se ovim izborili i za druge sindikate. Mi smo prvi sindikat u ovoj državi koji nije izborio nešto samo za sebe - govori predsjednica SDLSN-a koja zastupa oko pet tisuća članova.
To je istina jer, kako smo doznali, mnogi manje brojni sindikati, odnosno oni koji po zakonu nisu reprezentativni, gledali su pomno njihovu dvomjesečnu borbu, kao i presudu da štrajkaju zakonito. Međutim, kako smo na početku rekli, izgleda da su još pozornije sve skupa pratili u vodstvu Sindikata policije Hrvatske.
Stoga je sasvim opravdano pitanje čeka li premijera Plenkovića domino efekt nakon netom završenog štrajka u pravosuđu. Vrlo moguće, no za to je vjerojatno najviše sam kriv, a sve je počelo s liječnicima, nastavilo se sa sucima...