Tijekom idućeg tjedna Vlada bi trebala sindikatima javnih službi odgovoriti na njihova očitovanja s primjedbama na ponuđene koeficijente. Sindikati u obrazovanju očekuju pomak ponuđenog koeficijenta za nastavnike od 1,97 u viši platni razred u s rasponom koeficijenata od 2,01 do 2,30.
Navijaju, naime, za prelazak u viši (osmi) platni razred kako bi se nastavnici, stručni suradnici, računovođe i tajnici škola u rasponu od 16 platnih razreda javnih službi našli barem na sredini, a prosječni rast plaća umjesto dosadašnje Vladine ponude od 13,5 posto dosegao 15 posto.
No, prema informacijama kojima ovih dana barataju sindikalni predstavnici, Vlada bi im mogla izaći s ponudom koeficijenta od 2,01, a Sindikat Preporod se izjasnio kako očekuje koeficijent za nastavnike i stručne suradnike od 2,17, što bi proračun opteretilo s dodatnih nekoliko desetaka milijuna eura, piše Jutarnji.
Nategnuti odnosi
Na pitanje hoće li koeficijent ići preko 2,0 za nastavnike, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je komentirao kako su to "ozbiljno uzeli u obzir", no treba pričekati konačnu listu koeficijenata. Da je Vlada i dalje spremna na ustupke, očito je i po Fuchsovoj izjavi da se štrajk neće dogoditi kad se izađe s konkretnim iznosima plaća.
Međutim, organizatori prosvjeda koji je u petak okupio nekoliko tisuća prosvjetara poprilično su se zagrijali za daljnje akcije. Naime, dva od četiri sindikata obrazovanja - Preporod i Sindikat znanosti - uspjeli su članove mobilizirati u nepunih 12 dana, zbog čega ne sumnjaju da bi u novom prosvjedu koji najavljuju mogli sasvim solidno napuniti i Trg bana Jelačića.
Ipak, za takvu im akciju treba podrška dvaju većinskih sindikata - Sindikata učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. A, u najmanju ruku, s njima su već neko vrijeme u zategnutom odnosu.
"Što se tiče sindikalnih akcija, prosvjed u petak je bio maksimum ili vrlo blizu maksimuma što ova dva sindikata mogu samostalno organizirati. Za više od ovoga potreban je širi prosvjednički format. Neupitno je da on u obrazovanju postoji. Pokazalo se mnogo puta da su školski sindikati, kada nastupaju zajedno, u stanju organizirati prosvjed s više desetaka tisuća ljudi", kaže predsjednik Preporoda Željko Stipić. Vjeruje kako su i sada to u stanju učiniti.
Za budući prosvjed zaposlenici u školama su, tvrdi, izrazito motivirani jer je nepravda pogonsko gorivo njihova nezadovoljstva. Osim toga, analizira Stipić, ulje na vatru dolijevaju ministri, govoreći o tome kako odnosi između javnih službi, kada je riječ o koeficijentima, nisu važni, nego je bitna samo povišica.
"Ne, ministre, odnosi su jako važni, jer su ogledalo odnosa države prema obrazovanju i onima koji u njemu rade", kaže sindikalac.
Prvi korak
Problem s potencijalnim većim prosvjedom vidi u nedostatku vremena. Zato će se četiri sindikata ili vrlo brzo morati dogovoriti ili od svega neće biti ništa. Naime, kako objašnjava, za veliki prosvjed organizacijski je potrebno minimalno dva tjedna, a donošenje uredbe se najavljuje za kraj mjeseca.
"Ono što vidim kao problem jest curenje vremena - za prosvjed sa 100 ili 200 autobusa nam treba vrijeme. Ako je potreban prvi korak prema dogovoru o zajedničkoj akciji sindikata obrazovanja, spreman sam već u ponedjeljak ići s tim zahtjevom prema kolegicama (predsjednice SHU i NSZSŠH Sanja Šprem i Nada Lovrić, op. a.) kako bismo u što je moguće kraćem roku donijeli odluku o zajedničkom nastupu", kaže Stipić.
Podsjeća kako se prije desetak godina na jednom od velikih prosvjeda uvjetovalo da Preporod bude na kraju kolone.
"Ovaj put pristajem odmah biti na kraju kolone. Spremni smo i na to jer je situacija presudna, budući da se koeficijenti ne mijenjaju svakih nekoliko mjeseci, već kad se jednom uspostave, zbog složenosti posla oko njih oni će vrijediti jako dugo. Zato sam spreman i za prvi korak i zadnji red", poručuje Željko Stipić.
