Najatraktivniji dio grada i dalje je najskuplji, no treba znati da razlika između traženih i realiziranih cijena u prosjeku iznosi čak 15 posto
Unatoč višemjesečnom hlađenju tržišta i padu prometa, u Zagrebu se i dalje bilježi rast traženih cijena! Naime, podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su da su prosječne oglašavane cijene stanova u metropoli u studenom porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Tako su se cijene zagrebačkih stanova u oglasnicima popele na prosječnih 2973 eura po četvornom metru, piše Jutarnji list.
Ipak, treba naglasiti da je riječ o minimalnom, jedva primjetnom rastu, a stručnjaci ističu da taj rast predstavlja apetite prodavatelja, a ne stvarno stanje na tržištu s obzirom na to da je oglašena cijena u prosjeku 15 posto veća od one postignute. Osim toga, već nekoliko mjeseci osjeća se pad prometa, a uzmu li se u obzir inflacija i dizanje kamata na stambene kredite, taj rast ne bi trebao još dugo trajati. U tom kontekstu u Zagrebu već dolazi do promjena.
No, krenimo redom. Stanovi u najatraktivnijem dijelu Zagreba i dalje su najskuplji: prosječne oglašavane cijene stanova koji su se prodavali na području Donjeg grada porasle su za 1 posto te se popele na 3143 eura. Deset eura više cijene po četvornom metru bilježi susjedni Gornji grad - Medveščak, gdje su porasle za 0,3 posto.
- Uže i šire središte grada kupcima je uvijek atraktivno, no većinu tamošnjih nekretnina uglavnom si mogu priuštiti oni više platežne moći - kaže Mladen Matijević, regionalni direktor tvrtke Indomio koja upravlja mrežom portala za nekretnine, Indomio.hr i Crozilla.com.
Jedan od najtraženijih zagrebačkih kvartova i dalje je Trešnjevka, gdje su cijene tijekom studenoga također bile malo više nego prije mjesec dana. Podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazali su da Trešnjevka - jug bilježi mjesečni porast od 1,5 posto, pa su se tamošnje cijene popele na 3441 euro po kvadratu. Jedan posto više vrijednosti zabilježene su na sjevernom dijelu Trešnjevke, gdje se za kvadrat stana u prosjeku tražilo 3226 eura.
Porast vrijednosti osjetio se i na Črnomercu. Tamošnjim su stanovima prosječne cijene porasle 0,4 posto i u studenom su iznosile 2879 eura po kvadratu.
U dvije zagrebačke gradske četvrti cijene stagniraju. Na području Trnja zadržale su se na istoj razini kao i prethodni mjesec te su u prosjeku iznosile 3354 eura po kvadratu. Cijene se nisu promijenile ni u Brezovici, gdje se za kvadrat stana u prosjeku tražilo 2787 eura.
U pojedinim se naseljima napokon bilježi pad prosječnih cijena u oglasniku.
- Podaci pokazuju da su prosječne oglašavane cijene u nekim kvartovima tijekom studenog zabilježile malo niže mjesečne vrijednosti. No, promjena cijene u većini kvartova i dalje je u plusu, pa je na razini Zagreba rasla za 0,2 posto - kaže Matijević.
Najveći pad cijena tijekom studenog je zabilježen u istočnom dijelu Novog Zagreba, gdje su bile 0,6 posto niže nego prethodnog mjeseca, a za četvorni se metar u prosjeku tražilo 2778 eura. U zapadnom dijelu Novog Zagreba tražilo se 2685 eura po kvadratu, što je 0,5 posto više nego mjesec ranije. U istom su postotku pale cijene u Sesvetama, gdje se za kvadrat tražilo 2252 eura, te u Donjoj Dubravi, u kojoj se cijena spustila na 2971 euro. Zanimljivo, u isto vrijeme Gornja Dubrava bilježi porast od 0,7 posto i prosječnu oglašavanu cijenu od 2700 eura.
Maksimir i Stenjevec bilježe 0,3 posto niže mjesečne vrijednosti. Za četvorni metar stana u Maksimiru tražio se u prosjeku 3291 euro, a na području Stenjevca 2990 eura.
Premda oglašene cijene nisu preslika stvarnih transakcija, one odražavaju trenutno stanje na tržištu nekretnina, pa njihove promjene s jednakim zanimanjem prate i kupci i prodavatelji.
- Kako bi imali prostora za pregovore prilikom prodaje, vlasnici nekretnina uglavnom kreiraju cijene koje mogu biti više od stvarne tržišne vrijednosti, pa su prodajne cijene najčešće niže od oglašavanih. No, u svakom slučaju, praćenje prosječnih traženih cijena može pružiti uvid u dinamiku tržišta nekretnina i pomoći potencijalnim kupcima, prodavateljima ili investitorima u donošenju informiranih odluka - kaže Mladen Matijević.