Sedam dana za sedam dana – nakon što je premijer Andrej Plenković u srijedu najavio kako se odgađa početak nove školske godine za tjedan dana, pa će ona, umjesto 2., početi 9. rujna, u četvrtak je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, nakon sjednice Vlade, potvrdio kako će se tih tjedan dana pomicanja početka nastave kompenzirati ukidanjem trećeg tjedna zimskih praznika u veljači iduće godine.
Nikakvih drugih promjena školskog kalendara, barem zasad, neće biti pa ostali datumi ostaju po starom. To znači da će naši učenici, da ugrubo iscrtamo novi kalendar, u školu krenuti u ponedjeljak 9. rujna, imat će jesenske praznike oko Svih svetih te samo dva tjedna zimskih praznika – od Božića do povratka na nastavu u drugom polugodištu u utorak 7. siječnja 2025. godine, jer je ponedjeljak 6. siječnja neradni blagdan Sveta tri kralja. Nakon toga, po novom, otpada treći tjedan zimskih praznika u posljednjem tjednu veljače, ali ubrzo slijede proljetni praznici od 17. travnja i povratak na nastavu 28. travnja. Školska godina, kako je i planirano, završava 18. lipnja 2025. godine.
– Na sjednici premijera Plenkovića sa županima u srijedu, na inicijativu splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana koji je došao s usklađenim mišljenjima i potpisanim zahtjevima prema njemu i Županiji od strane škola i roditelja, a s tim su se složili i ostali, najprije župani iz priobalnih županija, a potom i svi drugi, odlučili smo da se početak škole pomakne za tjedan dana, na drugi ponedjeljak u rujnu. Iz svih županija složili su se kako su osnovni razlog klimatske promjene. Svi su bili za to pa nije bilo razloga da Vlada i Ministarstvo ne prihvate te promjene – rekao je ministar Fuchs. Za Dalmaciju, kako kaže, to je važno i jer dio srednjoškolaca u to vrijeme radi, obavlja praksu ili pomaže kod kuće, a za ovakvu odluku u fokusu nije bilo produljenje turističke sezone.
S obzirom da je odluka o kalendaru već objavljena u Narodnim novinama, trebat će proceduralno donijeti novu odluku o početku i završetku školske godine 2024./2025. i trajanju učeničkog odmora. Kako je najavio ministar, planirana je i nova javna rasprava o tome u trajanju od sedam dana kako bi nova odluka stupila na snagu prije početka škole.
Novi dugoročni kalendar
E sad, ne preostaje drugo nego zaključiti kako su trebale godine i godine upozoravanja, hektolitri tinte izliveni u medijskim napisima, žučne rasprave i pokoja eksperimentalna odluka da bi netko napokon shvatio kako je ljeti – vruće. I to jako. I da se prvi ponedjeljak u devetom mjesecu može katkad nezgodno jako približiti kolovozu pa djeca praktički iz mora i s plaža trebaju odlučno uskočiti u zagušene učionice.
Trebao je proći ožujak ove godine, kada je u javnu raspravu upućen prvi prijedlog školskog kalendara za novu školsku godinu 2024./2025. i u kojemu je crno na bijelom pisalo kako se početak nastave na jesen planira za 2. rujna, a završetak 18. lipnja iduće godine. Prošao je i travanj, sredinom kojega je javna rasprava završila, svibanj, u kojemu je ta odluka objavljena u Narodnim novinama, i lipanj, kada je nastavna godina okončana, da netko progleda i vidi kako prvi ponedjeljak u rujnu (2. rujna) nije samo među najranijim počecima nastave na Mediteranu, nego je upitan iz više razloga. A ovo nije jedini problem.
Podsjetimo, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, školska godina mora imati najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 160 za maturante, no datumi, termini i trajanje pojedinih odmora i početka te završetka nastavne godine kamen su spoticanja u školama i među roditeljima već godinama. Ravnatelji i sindikalisti s kojima smo razgovarali slažu se kako se odluke o školskom kalendaru ne trebaju donositi ad hoc, da na ovome ne treba stati, nego jednom zasvagda dugoročno urediti to pitanje.
– Moj je stav poznat i iznio sam ga više puta. Nastavna godina treba početi tjedan dana kasnije nego što je dosad počinjala i završiti tjedan dana ranije nego što predviđa sadašnji kalendar, dakle, do sredine lipnja. Ja sam i za više praznika, ali kraćih. Nepotrebno je da proljetni odmor oko Uskrsa traje više od deset dana, dovoljno je nekoliko dana od Velikog četvrtka do Velikog ponedjeljka. Dugi praznici dovode do totalnog poremećaja radnog procesa – komentira Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
On upozorava kako je čitavo drugo polugodište isprekidano praznicima, od odmora (sada ukinutog) u veljači, potom proljetnih praznika oko Uskrsa, a tu su još i državni blagdani Prvi svibnja, Dan državnosti, Tijelovo, zbog čega se opet nastava prekida.
Kada je u pitanju Dalmacija, osobito Splitsko-dalmatinska županija, dodaje Baloević, različiti su uvjeti od škole do škole u Zagori, na obali i na otocima, između malih i velikih škola, pa nerijetko nema jedinstvenog stava o tome kako bi školski kalendar trebao izgledati.
– Bio sam za odgodu početka školske godine za tjedan dana. To će Dalmaciji značiti dosta, olakšanje je to i za djecu i roditelje, a znamo i da dio učenika ljeti radi. Moramo voditi računa o tome da su uvjeti rada u devetom, ali i u šestom mjesecu, u većini škola nemogući. Čak i tamo gdje imate klimatizaciju, sustav je nerijetko zastario i potrebno ga je zamijeniti, a mnoge škole ni nemaju klima-uređaje. Ne piše nam se dobro u ovim uvjetima! – upozorava Baloević.
Škole bez klima-uređaja
S rasporedom u kalendaru na ovom tragu, slaže se i Sebastijan Troskot, učitelj povijesti u OŠ "Bijaći" u Kaštel Novom i voditelj Područnog ureda Split – Školskog sindikata Preporod.
– Na kraju je u vezi s pomicanjem početka školske godine presudio premijer, a ne na stotine i tisuće primjedbi nastavnika i učitelja koji godinama u javnoj raspravi, jednako kao i vi novinari u svojim tekstovima, upozoravaju kako su uvjeti rada u školama početkom rujna i u lipnju nemogući. Da, nastava bi trebala počinjati tjedan dana kasnije i završavati tjedan dana ranije nego dosad, proljetne praznike treba skratiti i sve to treba urediti tako da opstaje dugoročno. Neće se uvijek svi složiti s terminima i trajanjem praznika ili datumima početka i završetka škole, ali trebamo se voditi nekakvom logikom – poziva Troskot.
– Opremanje, klimatiziranje škola, to je ono što pod hitno treba napraviti. Ruku na srce, uvjeti rada u školama, osobito onima koje rade bez klima-uređaja, nesnosni su i 1. rujna i od početka lipnja. No ništa manji nije problem što školski kalendar nisu donijeli oni koji su ga trebali donijeti, što nitko godinama ne sluša učitelje, struku, javnost, i što službe u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih odluku o školskom kalendaru godinama donose po copy-paste principu, uz neznatne modifikacije – proziva Troskot.
