Kako je špijunska letjelica u nekoliko dana postala aviobomba: Da je dron s eksplozivom pao na studentski dom, spalio bi sve oko sebe!

stdClass Object ( [id] => 1176101 [title] => Kako je špijunska letjelica u nekoliko dana postala aviobomba: Da je dron s eksplozivom pao na studentski dom, spalio bi sve oko sebe! [alias] => kako-je-spijunska-letjelica-u-nekoliko-dana-postala-aviobomba-da-je-dron-s-eksplozivom-pao-na-studentski-dom-spalio-bi-sve-oko-sebe [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

U četvrtak navečer na Zagreb je pao ruski dron TU-141. Od prvotnih tvrdnji da je riječ o bezopasnoj letjelici, tri dana kasnije došli smo situacije da je zapravo riječ o projektilu u koji je bila ugrađena bomba teška 120 kilograma?!
U nastavku donosimo odgovore na sve one dvojbe koje su se proteklih dana pojavile u javnosti.

1. Prvo objašnjenje vlasti stiglo je tek 11 sati nakon pada. Što su trebali učiniti?

- U petak rano ujutro predstavnici Civilne zaštite, policije i vojske trebali su se obratiti javnosti. Ukratko objasniti građanima o čemu je riječ te uputiti riječi umirenja, a kasnije, tijekom popodneva, objaviti detalje o svemu što se dogodilo. Ovako se dopustilo kolanje mnogobrojnih dezinformacija koje su građane samo zbunjivale i plašile.

2. Zašto su na mjesto pada drona bez provjere prisutnosti eksploziva odmah puštene sve službe?

- Vjerojatno u želji da se što prije utvrdi o čemu je riječ, na mjesto pada nahrupile su sve interventne i spasilačke službe. Prije toga nije napravljeno vizualno izviđanje terena sa sigurne udaljenosti kako bi se u kratkom vremenu utvrdilo o čemu je riječ. Također nije primijećeno da su prvo do mjesta pada stigli pirotehničari ili stroj za razminiranje kako bi se utvrdilo postoji li opasnost od neke eksplozije. Prva reakcija nadležnih službi bila je prilično stihijska. Dolazak policijskih snaga na mjesto događaja bio je brz, ali se u prvom trenutku, koji je najkritičniji, dozvolio stihijski pristup lokaciji pada.

3. Zašto ovo nije proglašeno terorističkim napadom nego se još uvijek smatra incidentom?

- Čeka se završetak istrage kojom se želi utvrditi odakle je dron ispaljen i eventualno tko ga je poslao. Hrvatske vlasti se još uvijek ne žele zalijetati s takvom optužbom jer je dron krenuo s teritorija Ukrajine pa još uvijek postoji mogućnost da je dron do Zagreba došao iz redova ukrajinske vojske zbog greške na navigacijskom uređaju. Stoga se ne želi unaprijed Ukrajince proglasiti teroristima.

---

---

4. Načelnik Glavnog stožera u četvrtak popodne govori da nema eksploziva na mjestu pada drona. Sada iz MORH-a izvještavaju da je došlo do eksplozije na tlu. Kako je to moguće?

- Činjenica je da nadležne službe 15-ak sati nakon pada drona nije su imale dovoljno podataka o tome što se dogodilo. Letjelica je bila zabijena oko deset metara u tlo, njezino otkopavanje nije ni započelo, niti njen vizualni pregled, kao ni pregled tla oko nje. U takvoj situaciji načelnik Glavnog stožera govori da nema eksploziva na mjestu pada, iako u tom trenutku nema nikakve detaljne informacije o tome s terena. To je bio samo početak iznošenja preuranjenih informacija u cijelom ovom događaju.

5. Jedan vojni istražitelj kaže da ima eksploziva, a drugi kaže da ga nema na mjestu pada drona. Kako je to moguće?

- Nekoordiniranost unutar istražiteljskog tima u kojem prethodno nije definirano tko može davati izjave za javnost i što može reći. Šteta takve nekoordiniranosti je nemjerljiva. Jer proizvodi paniku u javnosti, a na osnovi takvih istupa javnost zaključuje da je istražiteljski tim nekompetentan za posao koji obavlja.

6. Jesu li hrvatski radari FPS 117 mogli vidjeti dron prije ulaska u hrvatski zračni prostor?

- Da. Doseg zračnih radara je daleko izvan hrvatskog zračnog prostora i izvan hrvatskog državnog teritorija. No, hrvatski vojni dužnosnici to službeno ne mogu komentirati i tvrditi da imaju radarsku sliku s teritorija drugih država. Radari instalirani na zagrebačkom Sljemenu te na Papuku prema nekim informacijama mogli su vidjeti neidentificiranu letjelicu koja prolazi kroz Mađarsku i kreće se prema Hrvatskoj. No, službene potvrde za takvom informacijom nema, a teško da će je u Hrvatskoj itko i potvrditi.

---

------

---

7. Kako je moguće da zapovjedništvo NATO-a prati dron kroz cijelu Mađarsku, a to ne javi Hrvatskoj?

- Zajednički koncept NATO-a u obrani zračnog prostora zove se Air and Missile Defence Command and Control. Njegova je zadaća svim članicama osigurati uslugu "zapovijedanja i kontrole" te integrirati svu protuzračnu obranu članica. Ključni dio ovog sustava je razmjena podataka, sinkronizacija i procjena rizika. Taj sustav definitivno u četvrtak navečer nije radio. - Prema nekim procjenama problem je u činjenici da ovaj dron ima malu odraznu površinu koju su, možda, primarni vojni radari Mađarske i Hrvatske i zahvatili, ali nije bilo kontinuiteta u praćenju cilja pa se on zanemario. U realnoj situaciji, koja se možda dogodila, operater radara vidi cilj u jednom ili dva okretanja antene i poslije ga gubi. Također su operateri možda posumnjali da je riječ o oblacima ili nečem drugom i kontakt nisu registrirali kao letjelicu. Izjava predstavnika NATO-a da su letjelicu uočili i pratili je sramotna. Jer u tom slučaju je trebala uslijediti zapovijed mađarskoj vojsci da podigne borbene avione u zrak kako bi piloti vizualnim putem utvrdili u čemu je riječ te u slučaju potrebe izdati naređenje o rušenju drona.

8. Prvi dan su službena tijela govorila da je letjelica bezopasna, drugi dan da se radi o jasnoj prijetnji, a treći dan je imala aviobombu i nije izvidnička letjelica. Kako je to moguće?

- Unaprijed nije pripremljena strategija Kriznog komuniciranja na razini Vlade kako bi se jasno utvrdilo tko može davati izjave i kojeg tipa. Nadležni u Vladi i vojsci imali su veliku potrebu umiriti stanovništvo te su tvrdili da nema razloga za strah i paniku, a svakim danom tijek istrage je ukazivao na to da je cijeli događaj bio puno opasniji nego što se to u prvom trenutku činilo i na koji se način to željelo prikazati.

9. Je li hrvatska reakcija prema Mađarskoj i NATO savezu bila dovoljno snažna?

- Prema dostupnim informacijama premijer, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera obavijestili su civilne i vojne predstavnike europskih zemalja i NATO-a o onome što se dogodilo. No, prema njihovim reakcijama to očito nije shvaćeno ozbiljno. Trebalo bi se više inzistirati na tome da se na odgovornost pozovu odgovorni za počinjene propuste u Rumunjskoj, Mađarskoj I NATO savezu. Svakog dana inzistirati i tražiti odgovore, jer prema svemu viđenom i u NATO-u, a i u Mađarskoj i Rumunjskoj ovaj događaj žele što prije zaboraviti.

10. Ministar obrane Mario Banožić u nedjelju je rekao da su "pored crne kutije pronađeni fragmenti na kojima su pronađeni tragovi eksploziva. Nije bila izvidničkog tipa jer smo našli dijelove aviobombe. Riječ je o aviobombi sovjetske proizvodnje, kao i svi ostali elementi odvezena je s ovog mjesta". Što to točno znači?

- To znači da je izvidnički dron TU 141 modificiran i da je u njega ugrađena avionska bomba. Prema tvrdnjama stručnjaka takva modifikacija drona je moguća, ali vrlo zahtjevna i skupa. U toj modifikaciji dio uređaja i sklopova vadi se iz drona, umjesto toga se instalira bomba i izvidnički dron se pretvara u navođeni projektil/raketu koja se detonira pri udaru o neki objekt ili o tlo.

11. Kakvu štetu može izazvati bomba od 120 kilograma?

- Riječ je o aviobombi koja u sebi ima oko 40 kilograma eksploziva te ima kumulativno djelovanje. Nakon izbacivanja iz aviona ona ostvaruje veliku brzinu te razbija oklop ili utvrđene građevine. Na "ulazu" u tenk ili građevinu vidljivo je tek manje oštećenje od eksplozije, ali kad uđe unutra spaljuje sve oko sebe te uzrokuje veliku štetu i ljudske žrtve.

---

---

12. Ima li Hrvatska uopće mogućnost obrane od ovakvih "napada"?

- Ima. Borbene avione MiG 21, radarske sustave, određeni broj protuzračnih sustava Stinger te protuzračne rakete Strela. Sa Stingerom se može djelovati do visine od 4 i pol kilometra i moguće je oboriti ovakav dron. Da bi se djelovalo s MiG-ovima napad se mora dogoditi tijekom dana, jer nisu opremljeni za noćno djelovanje. No, da bi se uspješno djelovalo potrebna je dojava barem pola sata ranije kako bi sustavi pravovremeno reagirali.

13. Zašto bivši piloti HRZ-a ne vjeruju u postojanje aviobombe?

- Oni tvrde da bi aviobomba takve snage prouzročila daleko veću štetu na obližnjim objektima te bi se stvorio daleko veći krater na mjestu pada.

14. Postoji li zajednička istraga NATO-a i Hrvatske oko pada drona?

- Prema sadašnjim informacijama istragu provode samo hrvatski istražni organi.

U četvrtak navečer na Zagreb je pao ruski dron TU-141. Od prvotnih tvrdnji da je riječ o bezopasnoj letjelici, tri dana kasnije došli smo situacije da je zapravo riječ o projektilu u koji je bila ugrađena bomba teška 120 kilograma?!
U nastavku donosimo odgovore na sve one dvojbe koje su se proteklih dana pojavile u javnosti.

1. Prvo objašnjenje vlasti stiglo je tek 11 sati nakon pada. Što su trebali učiniti?

- U petak rano ujutro predstavnici Civilne zaštite, policije i vojske trebali su se obratiti javnosti. Ukratko objasniti građanima o čemu je riječ te uputiti riječi umirenja, a kasnije, tijekom popodneva, objaviti detalje o svemu što se dogodilo. Ovako se dopustilo kolanje mnogobrojnih dezinformacija koje su građane samo zbunjivale i plašile.

2. Zašto su na mjesto pada drona bez provjere prisutnosti eksploziva odmah puštene sve službe?

- Vjerojatno u želji da se što prije utvrdi o čemu je riječ, na mjesto pada nahrupile su sve interventne i spasilačke službe. Prije toga nije napravljeno vizualno izviđanje terena sa sigurne udaljenosti kako bi se u kratkom vremenu utvrdilo o čemu je riječ. Također nije primijećeno da su prvo do mjesta pada stigli pirotehničari ili stroj za razminiranje kako bi se utvrdilo postoji li opasnost od neke eksplozije. Prva reakcija nadležnih službi bila je prilično stihijska. Dolazak policijskih snaga na mjesto događaja bio je brz, ali se u prvom trenutku, koji je najkritičniji, dozvolio stihijski pristup lokaciji pada.

3. Zašto ovo nije proglašeno terorističkim napadom nego se još uvijek smatra incidentom?

- Čeka se završetak istrage kojom se želi utvrditi odakle je dron ispaljen i eventualno tko ga je poslao. Hrvatske vlasti se još uvijek ne žele zalijetati s takvom optužbom jer je dron krenuo s teritorija Ukrajine pa još uvijek postoji mogućnost da je dron do Zagreba došao iz redova ukrajinske vojske zbog greške na navigacijskom uređaju. Stoga se ne želi unaprijed Ukrajince proglasiti teroristima.

---

---

4. Načelnik Glavnog stožera u četvrtak popodne govori da nema eksploziva na mjestu pada drona. Sada iz MORH-a izvještavaju da je došlo do eksplozije na tlu. Kako je to moguće?

- Činjenica je da nadležne službe 15-ak sati nakon pada drona nije su imale dovoljno podataka o tome što se dogodilo. Letjelica je bila zabijena oko deset metara u tlo, njezino otkopavanje nije ni započelo, niti njen vizualni pregled, kao ni pregled tla oko nje. U takvoj situaciji načelnik Glavnog stožera govori da nema eksploziva na mjestu pada, iako u tom trenutku nema nikakve detaljne informacije o tome s terena. To je bio samo početak iznošenja preuranjenih informacija u cijelom ovom događaju.

5. Jedan vojni istražitelj kaže da ima eksploziva, a drugi kaže da ga nema na mjestu pada drona. Kako je to moguće?

- Nekoordiniranost unutar istražiteljskog tima u kojem prethodno nije definirano tko može davati izjave za javnost i što može reći. Šteta takve nekoordiniranosti je nemjerljiva. Jer proizvodi paniku u javnosti, a na osnovi takvih istupa javnost zaključuje da je istražiteljski tim nekompetentan za posao koji obavlja.

6. Jesu li hrvatski radari FPS 117 mogli vidjeti dron prije ulaska u hrvatski zračni prostor?

- Da. Doseg zračnih radara je daleko izvan hrvatskog zračnog prostora i izvan hrvatskog državnog teritorija. No, hrvatski vojni dužnosnici to službeno ne mogu komentirati i tvrditi da imaju radarsku sliku s teritorija drugih država. Radari instalirani na zagrebačkom Sljemenu te na Papuku prema nekim informacijama mogli su vidjeti neidentificiranu letjelicu koja prolazi kroz Mađarsku i kreće se prema Hrvatskoj. No, službene potvrde za takvom informacijom nema, a teško da će je u Hrvatskoj itko i potvrditi.

---

------