Europska industrijska proizvodnja ponovo je smanjena u srpnju, a Hrvatska je bilježila snažan oporavak, svrstavši se među zemlje EU-a s najvećim rastom, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.
Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u srpnju za 0,3 posto u odnosu na lipanj kada je, prema revidiranom podatku, stagnirala, utvrdio je Eurostat.
Pad je zabilježen i u EU, za 0,1 posto u odnosu na lipanj kada je proizvodnja uvećana za revidiranih 0,1 posto.
Najviše je na oba područja smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU.
Izrazitiji pad bilježio je i sektor kapitalnih dobara, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU. Slijedi sektor intermedijarnih dobara s 1,3-postotnim padom proizvodnje na oba područja.
Najviše je pak i u eurozoni i u EU u srpnju porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 odnosno za 2,1 posto u odnosu na lipanj.
malta je najviše potonula
Najsnažnije je u srpnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja na Malti, za 5,5 posto.
Slijede Estonija i Rumunjska gdje je smanjena za 4,8, odnosno 3,4 posto.
Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Irska, za 9,2 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u srpnju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, za osam posto u odnosu na lipanj kada se bila smanjila za 3,7 posto. Srpanjska stopa rasta najviša je od ulaska Hrvatske u EU sredinom 2013.
U skupinu zemalja s najsnažnijim rastom svrstala se i Belgija gdje je ona uvećana za 7,3 posto.
U odnosu na prošlogodišnji srpanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 2,2 posto, otprilike upola blaže nego u lipnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima za prvi ljetni mjesec.
Upola blaži pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježio je u srpnju i EU, po stopi od 1,7 posto, izračunali su statističari, također revidiravši podatak za lipanj.
Drastičan pad industrijske proizvodnje u Mađarskoj
Najviše se na oba područja u srpnju na godišnjoj razini smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za nekih 5,3 posto.
Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje u eurozoni za 4,4 posto i za 3,5 posto u EU. Pad je bilježio i sektor intermedijarnih dobara, za gotovo tri posto.
Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,2 posto u eurozoni te za 3,9 posto u EU.
Najviše je u srpnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Mađarskoj, za 6,4 posto. Slijede Estonija i Njemačka gdje je smanjena za 5,8, odnosno za 5,5 posto.
U Hrvatskoj industrijska proizvodnja porasla je u srpnju na godišnjoj razini prvi put od studenog, i to 1,7 posto. U lipnju bila je potonula za 8,3 posto, najsnažnije od svibnja 2020. godine kada je vlada uvela stroga ograničenja kako bi suzbila širenje covida 19. Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je Danska, za 19,8 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Grčka, za 10,8 posto.