U razgovoru s nekoliko stručnjaka za strojarstvo i sigurnost plovidbe te pomorcima koji su plovili ili plove na trajektima Jutarnji list je doznao da klinovi nisu i ne bi smjeli biti jedini zaštitni mehanizam koji zadržava podignutu rampu. Budući da se radi o više od deset tona teškoj rampi koja je glavni element na trajektima, pored klinova tu bi još trebali biti i sistemi mehaničkih kočnica koje bi se morale aktivirati u slučaju kvara na hidraulici ili zupčanicima, ili pak „ljudskog faktora“ kao što je nečija pogreška ili propust.
Drugim riječima, ispravna rampa nije smjela pasti čak i da netko zaboravi umetnuti klinove, jer mora sadržavati i ispravne kočione sustave. Ti se sustavi na rampama moraju detaljno pregledavati svaki puta kada se brod certificira (jednom godišnje), na što obvezuje pravilnik o klasifikaciji brodova, važeći za cijelu Europsku Uniju. U Jadroliniji su nam rekli da je brod bio na remontu krajem prošle godine te da ga je certificirao Hrvatski registar brodova, a novi je remont predviđen za kraj ove godine.
Tu su i druga otvorena pitanja, među kojima su najvažnija zašto su četiri čovjeka, među njima i kormilari koji nisu stručni za uklanjanje kvarova, stajala ispod rampe (u lukama su istaknute izričite zabrane zadržavanja pod rampom), tko im je to naložio, jesu li poduzete sve mjere zaštite na radu i je li kvar uopće bio prijavljen te ako jest, tko je odlučio da ga pregledavaju članovi posade.
Naime, na trajektima procedura zahtjeva da zapovjednik broda ili časnik zadužen za sigurnost (ukoliko ga brod ima) svaki nedostatak, kvar ili oštećenje unese u takozvani SUS, odnosno Sustav upravljanja sigurnošću i zaštite okoliša te da ga prijavi inspektorima Jadrolinije. Nakon toga, inspektor odlučuje gdje će se i na koji način ti kvarovi pregledati i otklanjati.
U slučaju Lastova, kvar se očito išao provjeravati na Lošinju, netom prije no što je trebalo ukrcati automobile i putnike za redovitu linijsku plovidbu. Ti su putnici u nedjelju navečer ostavljani zaglavljeni na Lošinju, prepušteni sami sebi da si pronađu smještaj, s automobilima iza policijske trake do kojih nisu mogli jer je trajao policijski uviđaj. Iz Jadrolinije su kasnije poručili da im se jave te da će im refundirati sve troškove nastale zbog otkazivanja putovanja.
Posada Lastova je, pak, poslana kući, a glasnogovornica Marija Zaputović Mavrinac rekla je da će doći zamjenska posada i uskoro preuzeti liniju Lastova. Također, šokantna je i informacija da je član posade u stanju šoka proveo četiri sata na klupici, na suncu, dok su mještani u više navrata zvali Hitnu pomoć da dođe po njega. Došla je tek iza 19 sati i to, kako su nam rekli mještani, tek kada je intervenirala gradonačelnica Malog Lošinja.
U DORH-u navode da je očevidom rukovodio zamjenik županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, uz policijske službenike Policijske uprave primorsko-goranske, inspektora za zaštitu na radu i predstavnike Lučke kapetanije.
„Iz do sada prikupljenih podataka proizlazi kako je do nesreće na trajektu Lastovo došlo uslijed pada rampe koja služi za ulazak vozila na trajekt, a ispod koje su se u tom trenutku nalazila dvojica kormilara i vođa stroja te prvi časnik palube koji su obavljali pregled rampe“, priopćili su. Navode i da će Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci tijekom dana izdati potrebne naloge „kako bi se provođenjem daljnjih izvida i dokaznih radnji utvrdile sve okolnosti nesreće i s istim ciljem zatražiti izvješća drugih nadležnih državnih tijela i službi“.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naveli su da se istraga o nesreći na Jadrolinijinom trajektu Lastovo nastavila i u ponedjeljak.
„Sukladno Pomorskom zakoniku, u slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u vezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode. Istragu provode ovlašteni djelatnici Ministarstva i nadležne Lučke kapetanije.
Usporedno s ovom istragom, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu provodi sigurnosnu istragu radi utvrđivanja okolnosti i uzroka, koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe, kao i smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća“, priopćili su.
Ističu i da se sigurnosna istraga provodi neovisno o svim istragama koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.
„O rezultatima istraga javnost će biti pravovremeno obaviještena“, naveli su u resornom Ministarstvu.