Sve je veći broj telefonskih prevara koje su povezane s ulaganjima. Lani su prevaranti koji ljudima obećavaju kriptovalute preko telefona oštetili Slovence za približno 13 milijuna eura, a ove godine za tri milijuna.
Novinari N1 Slovenije razgovarali su s čitateljem koji je rekao da je u posljednje vrijeme primio nekoliko poziva sa slovenskog mobilnog broja u kojima ga je stranac sa stranim naglaskom obavijestio da ima položen novac na njegov račun za trgovanje kriptovalutama i ponudio mu pomoć pri zatvaranju istog u zamjenu za proviziju od 10%.
Čovjek je znao ime i e-mail čitatelja. Budući da čitatelj nije otvorio takav račun, odbacio je ovaj prijedlog, a odmah potom ga je nazvao isti muškarac s drugog broja, također iz Slovenije. Čitatelj je blokirao oba broja, ali je ipak primao pozive s drugih brojeva. Uvjeren da se radi o pokušaju prijevare, kontaktirao je svog mobilnog operatera, koji mu je objasnio da su upoznati s ovakvim pozivima i da jedino mogu blokirati telefonske brojeve.
Na društvenim mrežama se može naći više objava u kojima korisnici opisuju da su primali pozive s nepoznatih, ali slovenskih mobilnih brojeva, gdje su im ljudi sa stranim naglaskom nudili financijske usluge.
Obično pozivatelji ili prevaranti nude pomoć pri kupnji bitcoina ili drugih kriptovaluta ili obavještavaju svoje “mete” da na svojim računima za trgovanje imaju kriptovalutu koju bi im željeli platiti.
Policija: Nemojte ništa instalirati na mobitel ili računalo
N1 Slovenija je kontaktirala policiju, a oni su potvrdili da su upoznati s ovakvim pozivima te da se radi o prijevarama putem telefonskih poziva o lažnim zaradama od ulaganja u kriptovalute (tzv. investicijske prijevare).
Prevarant vas zove na telefon i predstavlja se kao zaposlenik mjenjačnice kriptovaluta. Obično vas na lošem slovenskom s istočnjačkim naglaskom uvjerava da vas u virtualnom novčaniku čeka nekoliko tisuća eura.
Uvjet za isplatu ovih sredstava je instaliranje programa za daljinski pristup (Anydesk) na računalo i/ili mobilni uređaj. Žrtve instaliraju aplikaciju jer vjeruju da će im omogućiti podizanje sredstava. No, ne shvaćaju da prevaranti pomoću ove aplikacije mogu kontrolirati računalo ili telefon, ući u internetsko bankarstvo i ukrasti sva sredstva dostupna na transakcijskom računu žrtve.
Samo prošle godine u Sloveniji je zabilježeno više od 500 ovakvih prijava, a ukupna šteta iznosila je oko 13 milijuna eura. “Prevaranti su i ove godine vrlo aktivni jer je policija već zaprimila oko 160 prijava s ukupnom štetom od oko 2,9 milijuna eura”, napisali su iz slovenske policije.
Što učiniti ako primite takav poziv?
Iz policije savjetuju da ne odgovarate na nepoznate telefonske pozive iz inozemstva, iako prevaranti mogu lažirati telefonske brojeve kako bi izgledalo kao da zovu iz Slovenije ili Europske unije.
Ako prihvatite poziv s ponudama za zaradu s kriptovalutama, odmah spustite slušalicu. Ne instalirajte programe za daljinski pristup na svoj telefon ili računalo.
U slučaju eventualne štete prikupite svu raspoloživu dokumentaciju (e-mail, podatke o transakcijama, eventualne brojeve mobitela, e-mail adrese, IP brojeve) i što prije prijavite štetu najbližoj policijskoj postaji i svojoj banci.
Operateri: Prijavite sve policiji
Svi operateri ističu i upozoravaju da korisnici pozivateljima nikada ne smiju otkrivati osobne i osjetljive podatke kao što su: kućna adresa, ime, prezime, broj bankovne kartice, lozinke i slično. Poziv trebaju prekinuti što prije, a svaki pokušaj prijevare i zlouporabe osobnih podataka ili prijetnje prijaviti policiji. Operateri ne mogu podnijeti izvješće u ime korisnika.
Investicijske prevare u Hrvatskoj
O ovoj vrsti prijevara smo pisali i u Hrvatskoj, a policija je više puta upozoravala građane da pripaze u ovakvim situacijama.
Na internetskim stranicama postoje oglasi koji pozivaju na različita ulaganja, s malim rizikom, malim iznosima početnog ulaganja i velikom zaradom u kratkom vremenu. Ulagati se može u prirodni plin, naftu, plemenite metale i kriptovalute. Zanimljivo je da su ljudima osobito privlačne kriptovalute za ulaganje, vjerojatno zbog široko raširene percepcije da se radi o inovaciji i da oni koji su upućeni u cijelu stvar, jako dobro zarađuju na kriptovalutama.
Pored internetskih stranica koje vode legalne firme i korporacije i koje omogućuju građanima i drugim firmama ugovorena i legalna investiranja, postoje i internetske stranice koje su nerijetko vrlo slične takvim legalnim stranicama, ali to zapravo nisu. Upravo na takve stranice vode mnogi ranije spomenuti oglasi, pisala je ranije hrvatska policija.
Nakon što zainteresirana osoba ostavi svoje podatke za kontakt na jednoj takvoj internetskoj stranici, vrlo brzo je nazove osoba koja joj predloži početno ulaganje od nekoliko stotina eura te joj daje podatke za uplatu. U pravilu se radi o uplati na bankovni račun u stranoj državi ili kupnji kriptovaluta. Tom početnom uplatom osoba bude usmjerena na navodnog brokera koji će je savjetovati za daljnja ulaganja koja mogu osigurati ostvarivanje najvećeg profita. Komunikacija s “brokerom” odvija se putem telefona, vrlo je intenzivna i brzo prelazi u vrlo osobnu, a sve s ciljem zadobivanja što većeg povjerenja, donosi N1.
Skupa prevara
Kad “broker” zadobije žrtvino povjerenje, lakše njom manipulira i lakše je nagovori na sve veća ulaganja, sve do trenutka kad ista potroši sve što ima, pa čak posuđuje novac za daljnja ulaganja. Žrtva je zavedena pričom o velikom prijateljstvu s brokerom, njegovim najboljim namjerama, obećanjima da će se sresti i družiti, ostvarivanju velike zarade koja će joj omogućiti život o kakvom je sanjala. Nažalost, stvarnost koja slijedi je vrlo okrutna.
Kad se “boker” uvjeri da žtrva više nema novca i do istog više nikako ne može doći, te da žrtva sada traži isplatu svoje dobiti, koja joj je vjerno prikazana na računu na internetskoj stranici kojom manipulira počinitelj, broker prekida svaki kontakt sa žrtvom, internetska stranica s vrtoglavim iznosom profita postaje nedostupna, a žrtva postaje svjesna da je prevarena i da njezinim novcem, a često se radi o stotinama tisuća eura, život iz snova živi “broker”.
“Broker” je vješto prikrio svoje tragove koristeći se lažnim brojevima telefona, nazivom firme koja nigdje ne postoji, bankovnim računima u trećim zemljama, adresama digitalnog novčanika za kriptovalute kojima se ne može utvrditi vlasnik. itd. S druge strane, žrtva ostaje bez novca koji je često životna ušteđevina, problemima koji se zbog toga pojavljuju u obitelji, problemima s prijateljima kojima ne može vratiti posuđeni novac. Ne treba zanemariti niti osjećaj srama i razočarenja. Iz svega navedenog, jasno je da žrtvama investicijskih prijevara često nije samo otuđen novac, nego im je u velikoj mjeri uništen život, naveli su iz policije.