StoryEditorOCM
Crna kronikaslučaj Nowotny

Ivan Brleković na suđenju Mamićima: ‘Vidio sam dva ugovora, jedan na 100.000 eura, a drugi na 3,6 milijuna‘

Piše Nikola Patković/ JL
29. siječnja 2024. - 13:25

Hrvatski nogometni klubovi su 2000-ih godina redom otvarali račune u inozemstvu kako bi se spašavali od bankrota zbog dugova koje su imali prema igračima, dobavljačima i državi, a nerijetko su u HNS prijavljivali niže iznose ugovora s igračima i trenerima i tako, uz prešutno odobravanje HNS-a i države, plaćali manje poreze i doprinose.

Doznali smo to iz svjedočenja Ivana Brlekovića, nekadašnjeg dopredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza, na Županijskom sudu u Osijeku u nastavku suđenja Zdravku, Zoranu i Mariju Mamiću, Damiru Vrbanoviću i Sandru Stipančiću za nezakonito izvlačenje novca iz Dinama. Brleković je iznio svoje saznanja o raskidu ugovora između Dinama i Jensa Nowotnyja, bivšeg igrača ovog kluba i nekadašnjeg reprezentativca Njemačke, koji je u klub iz Maksimira došao u ljeto 2006. godine, nakon završetka SP odigranog u Njemačkoj, gdje je i on nastupao, i to kao dokapetan reprezentacije, te osvojio broncu. Međutim, Nowotny se već nakon nekoliko mjeseci teško ozlijedio i Dinamo je tražio način kako da s njim sporazumno raskine skupi ugovor, pa su Zdravko i Zoran Mamić zamolili Brlekovića, inače odvjetnika, da im u tome pomogne, piše Jutarnji list.

image

Ivan Brleković, bivši dopredsjednik HNS-a i član uprave Dinama, u osječkoj sudnici

Vlado Kos/Cropix

- Došao sam na sastanak sa Zdravkom i Zoranom Mamićem, na kojem je između njih izbila žestoka svađa. Tada sam vidio dva ugovora koje je Dinamo imao s Nowotnyjem. Jedan je bio na hrvatskom, a drugi na njemačkom jeziku. Ugovor na hrvatskom je bio na tri godine, uz godišnju plaću od 100.000 eura neto plus bonusi, premije i ostale naknade. Dakle, standardna špranca ugovora. Drugi ugovor je bio na složenom, kompliciranom njemačkom jeziku, i to na 3,6 milijuna eura, odnosno 1,2 milijuna eura neto godišnje. Također je pisalo da klub mora osigurati bankarsku garanciju na cijeli iznos, plus porez i doprinosi koje je morao platiti Dinamo, to je moglo doći i do 5 milijuna eura. Dakle, imali smo dva ugovora, sa dva različita iznosa. Kao pravnika me začudilo da je u slučaju spora ugovorena nadležnost nekog suda u Njemačkoj, kazao je Brleković, koji se na zamolbu braće Mamić sastao s Nowotnyjem.

Nowotnyjev strah od njemačke porezne uprave

- Braća Mamić su me pitali što da rade, da se Dinamo iz toga izvuče, jer čovjek više ne može igrati. Rekao sam im da je situacija dosta složena s obzirom na pravilnik FIFA-e o statusu i transferima igrača. Moje je iskustvo govorilo da će Nowotny teško dobiti 3,6 milijuna eura, već otprilike polovinu tog iznosa, a braći Mamić sam sugerirao da se pokušaju dogovoriti s igračem. U tu svrhu sam se ja sastao s Nowotnyjem i rekao sam mu da ima problem, jer ću ga ja, ako me Dinamo angažira u tom postupku, prijaviti njemačkoj poreznoj upravi. Naime, menadžer u tom poslu bio je neki njegov rođak, a oni to nisu prijavili njemačkoj poreznoj upravi. Da smo ih prijavili, oni bi jako stradali, pa je Nowotny rekao da se spreman dogovoriti s Dinamom. Tu je moja misija završena i nakon nekog vremena mi je rečeno da je dogovoren sporazumni raskid ugovora, kazao je Brleković, dodavši i kako "nije uobičajeno da se ugovori tako razlikuju u bitnoj činjenici, kao što je ugovorni iznos."

image

Brleković misli da je Zdravko Mamić bio ovlašten za raspolaganje računom u inozemstvu

Tomislav Krišto/Cropix

- Mislim da je u slučaju Nowotnyja to napravljeno kako bi se platilo što manje poreza i dodatnih davanja na njegovu ugovornu mjesečnu plaću, rekao je svjedok, koji je na upit Mamićeva odvjetnika Filipa Glavaša pojasnio i kako su svi hrvatski nogometni klubovi u to vrijeme jako loše financijski stajali.

- U to vrijeme klubovi su imali ogromne dugove prema igračima, dobavljačima i državi, Dinamo 300 milijuna kuna, Hajduk 240 milijuna..., pa su početkom 2000-ih godina počeli otvarati račune u inozemstvu kako bi mogli poslovati i spašavati klubove od bankrota, ali ne znam je li to bilo u skladu sa zakonom, odnosno jesu li za to imali dozvolu HNB-a. Mislim da je prvi klub koji je otvorio takav račun bio Hajduk, i to u Villachu, a onda i ostali, Dinamo u Klagenfurtu, Osijek i Rijeka u Trstu... Donošenjem novog Zakona o sportu krenuli smo spašavati hrvatski nogomet od bankrota, a nogometaši su postali obrtnici, kazao je Brleković.

Jesu li se plaćali i suci?

Na upit tužitelja Tonćija Petkovića kazao je kako je "Osijekovim računom raspolagao pokojni Antun Novalić dok je bio predsjednik kluba, Hajduk su u to doba vodili Branko Grgić, Fredi Fiorentini, Ivan Buljan, a za Rijeku ne znam. Predsjednik Dinama tada je bio Mirko Barišić, a mislim da je Zdravko Mamić bio ovlašten za raspolaganje računom u inozemstvu."

- Nisam nikada nazočio predaji gotovine, ali vjerujem da su računi u inozemstvu korišteni kako bi se igrače i trenere plaćalo na ruke i tako izbjegla plaćanja državi, pri čemu je država to prešutno odobravala i tolerirala. Pisalo se da se to koristi i kao ‘‘crni fondovi‘‘ za suce, ali nismo imali dokaze za to, iako smo u HNS-u pokušali istražiti takve priče. Pokojni Vlatko Marković, kao predsjednik HNS-a i ja kao dopredsjednik znali smo da inozemni računi postoje, to je bila javna tajna, ali o gotovinskim isplatama nismo znali ništa konkretno. To je bila tabu tema, istaknuo je Brleković.

Dodao je i da je Dinamo bio obveznik plaćanja poreza i doprinosa po oba ugovora s Nowotnyjem, ali ne zna jesu li ih plaćali. Ugovori su po pravilu trebali biti registrirani u HNS-u, ali ugovor na njemačkom jeziku nije bio registriran.

- Klubovi su često, namjerno i svjesno, pisali manje iznose u ugovore koje su registrirali u HNS-u kako bi plaćali manja davanja. HNS s time nije imao ništa, a eventualno procesuiranje takvih pojava bilo je na Poreznoj upravi i tadašnjoj Financijskoj policiji, rekao je nekadašnji dopredsjednik HNS-a, koji je Savez napustio 2010. godine, nakon što je na famoznoj izbornoj skupštini, kolokvijalno nazvanoj ‘‘Nećeš, razbojniče!‘‘, poražena struja Igora Štimca, kojoj je Brleković pripadao, piše Jutarnji list.

image

Mirko Barišić i tada je bio član uprave Dinama

Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. studeni 2024 02:13