Split je prošle godine bio najlošiji grad među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj, s najvećim gubitkom od 698 milijuna kuna. Taj minus mu je osigurao 556. mjesto po kriteriju dobiti u Hrvatskoj u kojoj je i dalje drugi po broju poduzetnika od 8434 i zaposlenih kojih je 39 tisuća, dok je treći bio po 31,8 milijardi kuna prihoda.
Iz Financijske agencije (Fina) kažu da su prošle godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji poduzetnici Splita bili prvi po dobiti razdoblja od 2,6 milijardi kuna, kao i po gubitku razdoblja od 3,3 milijarde kuna, koji je nadmašio dobit pa su iskazali i najveći neto gubitak. Kaštela su najuspješniji grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji po dobiti od 350 milijuna kuna, po kojoj su na 19. mjestu u Hrvatskoj, slijedi Omiš sa 123 milijuna kuna dobiti, Solin sa 101 milijunom kuna i Vrgorac s 96 milijuna kuna dobiti prošle godine.
Pad na ljestvici
Tvrtke s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošle godine bili su splitski “Tommy” sa 134 milijuna kuna dobiti i “Jadroplov” sa 110,9 milijuna kuna, a Zračna luka Split iz Kaštel Štafilića bila je treća sa 110,7 milijuna kuna dobiti.
Milijardu kuna težila je prošle godine konsolidirana neto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije, što je čak 52 posto manja zarada nego prethodne godine, kada su poslovali s 2,15 milijardi kuna neto dobiti. To je rezultat koji se dobije kad se s dobiti onih što su poslovali u plusu skinu minusi gubitaša. Lani su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije koji su poslovali s dobiti imali zaradu od pet milijardi kuna, što je porast od 27 posto prema godini ranije, dok su gubitaši povećali minus za 110 posto i nataložili četiri milijarde kuna gubitaka, pa je konsolidirana neto dobit pala na milijardu kuna.
Iz Financijske agencije kažu da su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije pali na 13. mjesto po neto dobiti u Hrvatskoj, dok su godinu ranije bili treća županija. U Hrvatskoj je lani pet županija imalo pad dobiti, a najveću je imala Splitsko-dalmatinska županija i njezin pad od 52 posto, slijedi Zagreb kojem je lani dobit pala za 18 posto ili za četiri milijarde kuna, na 18 milijardi kuna.
Neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj lani je porasla 3,7 posto, na 46,9 milijardi kuna, a iz Fine navode da je najviše poduzetnika u trgovini, u kojoj su ostvareni najveći prihodi i dobit od 13,7 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na pretprošlu godinu.
Najlošije plaće
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi su lani bili u Hrvatskoj poduzetnici Ličko-senjske županije, drugi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske, a treći su poduzetnici Zadarske županije. Splitsko-dalmatinska županija je po ekonomičnosti poslovanja najlošija među 21 županijom u Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija najlošija je u Dalmaciji i na 14. mjestu u Hrvatskoj po 5905 kuna prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih.
U Dalmaciji su najveće plaće isplaćivali poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i iznosile su 6415 kuna u prošloj godini. Prosječno su poduzetnici prošle godine isplaćivali u Hrvatskoj 6973 kune neto plaće, a najveću prosječnu plaću od 7990 kuna isplaćivali su zagrebački poduzetnici.