Hrvatskim građanima, čak i onima iz srednje klase, teško je naći stan, bilo da ga žele kupiti kreditom ili unajmiti. Cijena i podstanarstva i kvadrata raste iz godinu u godinu. Iako se svako malo najavljuje da će pasti potražnja, a time i cijena, to se nije dogodilo. Barem ne još. Kao "krivci" se navode bogati Hrvati koji su zbog nemirnih vremena izvukli novac iz banaka i kupovali nekretnine, pa u Hrvatskoj postoji više stotina tisuća praznih stanova! Da, dobro ste čuli, o tome je izvijestio i Državni zavod za statistiku.
- Znam pomorca koji je kupio nekoliko stanova. A znam i jednog liječnika specijalista koji ima svoju polikliniku i ugostitelja koji gomilaju nekretnine, neće lovu na banku, nego ih samo trpaju u beton i nekretnine. U njima nitko ne živi. To je njemu ulaganje... - kaže nam jedan poznavatelj tržišta, navodeći da bi država trebala oporezivati stanove u kojima nitko ne živi.
Nekog značajnijeg poreza na takvo skupljanje nekretnina nema, pa ljudi gomilaju kuće i stanove. Potom su u Hrvatsku došli brojni stranci koji odmah daju keš. A tu je i turističko iznajmljivanje, koje također smanjuje broj stanova na tržištu i time drži potražnju na visokoj razini.
Prosječna cijena kvadrata u RH (novogradnja) iznosi oko 2400 - 2500 eura! Državni zavod za statistiku navodi da je točna cijena kvadrata oko 2342 eura. To je najveći iznos jednog kvadrata u povijesti naše države. U Splitu je kvadrat dvostruko skuplji od prosjeka, a o rekorderima da i ne govorimo.
Stoga ljudi posežu sve više za unajmljivanjem...
O svemu piše i Poslovni:
- Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 1148 eura. Dakle, jednostavnom računicom možemo zaključiti da su za kupnju jednog kvadrata stana potrebne dvije mjesečne neto plaće.
Navedeni podaci, iako prilično jasni i značajni, još uvijek ne govore o tome zašto je pala kupoprodaja. Ako uzmemo prosječnog građanina s prosječnom plaćom, on kupuje nekretninu kreditom. S obzirom na to da su uvjeti utvrđivanja kreditne sposobnosti danas drastično viši nego prijašnjih godina, prilično je jasan zaključak.
No, matematički bi taj zaključak izgledao ovako. Maksimalna rata ili anuitet kredita građanina može biti jednu četvrtinu, odnosno jednu trećinu njegove neto plaće, ovisno o tome je li plaća niža ili viša od prosječne. To bi značilo (ako uzmemo najveće zaduženje od trećine plaće) da je maksimalno mjesečno zaduženje prosječne osobe 383 eura. Ako uzmemo gore navedene cijene kvadrata, uz kredit od 30 godina, za prosječni stan od 60 metara četvornih, govorimo o kreditu od 133.140 eura. Mjesečna rata je oko 642 eura. Zaključak je prilično jasan, ali ćemo ga naglasiti - prosječni građanin Hrvatske nije kreditno sposoban kupiti stan.
- Koje bi moglo biti rješenje? Možda ne rješenje, ali barem pomak u dobrom smjeru. Porez na nekretnine jedna je od opcija. Takav porez neće riješiti probleme jer porez nikada nije rješenje. Ali, uvođenjem poreza na nekretnine moglo bi se tržište nekretnina malo stabilizirati. Svakako je tu i porez/naknada/nešto na one stanove i kuće koji se ne koriste.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je, prema podacima DZS-a, prazno 600.000 stanova i 231.000 vikendica. Da se razumijemo, svatko sa svojom imovinom može raditi što želi. Međutim, ako je netko vlasnik nekretnine koja zjapi prazna, neka to i plati. I neka plati pošteno.
Opcija ima bezbroj, ovisno o puno faktora u trenutku aktivacije subvencije, no evo jednog primjera. Subvencija mora trajati cijelu godinu. Subvencija za cijenu najma stana treba biti oko 50 posto najamnine, odnosno rate kredita za taj stan, dok isplata ide direktno najmoprimcu bez znanja najmodavca, a dokaz najma stana je ovjereni ugovor o najmu kod javnog bilježnika.
Do tada - gradite stanove kroz javno-privatno partnerstvo, subvencionirajte one koji grade nekretnine (po uzoru na Njemačku i Austriju), a zauzvrat neka oni imaju određenu prodajnu cijenu, smanjite PDV barem na prvu nekretninu, uredite zemljišta u vlasništvu gradova i napokon ih stavljajte u optjecaj za gradnju stanova, kako za najam, tako i za prodaju. A sve to kako bi se povećala ponuda koja bi rezultirala korekcijom cijena najma ili prodaje, odnosno usporavanjem ovog naglog rasta - navodi Poslovni.