StoryEditor
BiznisZAVRŠNI RAČUN

HDZ predlaže mjere koje koštaju 20 milijardi kuna

9. srpnja 2020. - 12:00
Ministru Zdravku Mariću trebat će ne samo sposobnost, nego i zrno sreće u olujnim godinama što slijede  Danijel Soldo/Arhiv/HANZA MEDIA

Nemamo mi puno vremena za slavlje. Ima puno ljudi koji traže od Vlade i Sabora da djeluju, ustvrdio je premijer Andrej Plenković za Dnevnik HRT-a u ponedjeljak navečer, prethodno objavivši da je već prikupio potporu 76 zastupnika za parlamentarnu većinu. Kao prve poteze najavio je, pak, smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, te PDV-a na svu hranu, što je prilično jaka politička odluka.

Dan poslije, u utorak, Zdravko Marić, ministar financija i potpredsjednik Vlade, pojasnio je kako će najprije ići smanjenje poreza na dobit i poreza na dohodak, a "u fazama nakon toga i neizravnih poreza poput poreza na dodanu vrijednost".

Podsjetimo, u predizbornom programu HDZ-a navodi se kako će smanjiti stopu poreza na dohodak s 24 posto na 20 posto, odnosno s 36 posto na 30 posto. To će, pojasnili su u HDZ-u, utjecati na rast osobnih primanja svih radnika, a time potaknuti daljnji rast potrošnje i rast gospodarstva.

Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna najavili su smanjenje stope poreza na dobit s 12 posto na 10 posto, kao i poticanje novih investicija i poboljšavanje poslovnog okruženja. Ova mjera obuhvatit će više od 100.000 poduzeća i obrta, a kao sljedeću mjeru najavili su snižavanje poreza na dodanu vrijednost na svu hranu s 25 posto na 13 posto.

MKPS, domaća konzultantska tvrtka specijalizirana na području upravljanja političkim rizicima, izračunala je da bi samo ukidanje poreza na promet nekretninama, što je HDZ najavio u svom programu, moglo lokalne jedinice koštati i do 1,5 milijardi kuna. Kada je posrijedi niža stopa poreza na dobit za tvrtke koje ostvaruju do 7,5 milijuna kuna prihoda godišnje, MKPS u svojoj analizi navodi kako se porezom na dobit godišnje prikupi oko 8,5 milijardi kuna godišnje, a porezna stopa za male tvrtke već je smanjena s 20 na 12 posto.

Prihodi i rashodi

"HDZ je obećao smanjiti tu stopu na 10 posto. Ako se kriza uzrokovana gašenjem ekonomije povodom korona-krize ne pokaže kratkoročnom, prihodi od poreza na dobit mogli bi se i prepoloviti, što bi značilo pad prihoda državnog proračuna za nekoliko milijardi kuna", ističe se u analizi MKPS-a.

Komentirajući obećanje o manjem PDV-u na svu hranu, odnosno smanjenju porezne stope s 25 posto na 13 posto, naglasili su kako se "smanjenje tereta ovog poreznog oblika - koji u proračun donosi više od 50 milijardi kuna svake godine - na dio prehrambenih artikala, pokazalo neuspješnim u rušenju cijena, a država bi njegovim daljnjim smanjenjem mogla izgubiti još najmanje dvije milijarde kuna prihoda“.

Nadalje, stoji u analizi MKPS-a, HDZ u dokumentu koji iscrpno prezentira planove za iduće četiri godine samo za otvaranje novih 110.000 radnih mjesta i povećanje mirovina za 10 posto planira uložiti 14 milijardi kuna dodatne državne potrošnje.

"Tako kroz samo nekoliko točaka programa HDZ obećava rast državnih rashoda od 14 milijardi kuna uz potencijalni pad prihoda veći i od šest milijardi kuna. HDZ tako predlaže mjere koje koštaju oko 20 milijardi kuna, odnosno više od 13 posto prošlogodišnjeg proračuna. U većini poticajnih mjera računa se na povlačenje novca iz EU fondova, a to je proces za koji su potrebni intenzivan rad i vrijeme", zaključuje se u toj analizi.

No, nas trenutačno zanima procjena od oko šest milijardi kuna na ime pada prihoda državnog proračuna zbog manjih poreza. Dobro je stoga da je ministar financija odmah dan poslije korigirao izjavu premijera, jer se nju moglo shvatiti kao da će odmah u 2021. biti provodeno smanjivanje svih poreza najavljenih u predizbornom programu.

To bi bila prilično teška zadaća, osim ako Vlada ne bi povećala neke druge poreze ili značajnije smanjila rashode i tako donekle uravnotežila prihode i rashode (što se ne najavljuje u programu HDZ-a).

Pogotovo bi tako drastično smanjivanje poreznih prihoda bilo teško očekivati u idućoj godini, kada će se Hrvatska, nadajmo se, početi oporavljati od najteže recesije koja će je snaći od stjecanja neovisnosti, u 2020.

Stoga svakako treba pozdraviti agilnost starog/novog premijera Andreja Plenkovića, ali i opreznost ministra financija koji nastoji djelovati u kontekstu realnosti državnih financija i domaćega gospodarstva, kao i aktualnog političkog trenutka u kojem premijer logično forsira što hitnije formiranje nove vladajuće koalicije i nove Vlade.

Prve najave prvih poteza Vlade za sada izgledaju ohrabrujuće. Međutim, i ako bude provodila najbolje moguće mjere, a globalna ekonomska situacija i problemi s pandemijom budu prejaki, Hrvatsku čekaju iznimno teška vremena. Trebat će ovoj Vladi ne samo sposobnosti, nego i zrno sreće da u godinama što slijede uspije održati malu hrvatsku barku u olujnim međunarodnim vodama.

Izdvojeno

04. kolovoz 2020 09:00