stdClass Object
(
[id] => 616582
[title] => Splitski akvatorij pun je obijesnih skipera, imamo i snimku brodica koje glisiraju u zabranjenom području u popularnoj uvali!; Iskusni nautičar tvrdi: Čudo da broj mrtvih nije i veći
[alias] => splitski-akvatorij-pun-je-obijesnih-skipera-imamo-i-snimku-brodica-koje-glisiraju-u-zabranjenom-podrucju-u-popularnoj-uvali-iskusni-nauticar-tvrdi-cudo-da-broj-mrtvih-nije-i-veci
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Slučajno ili ne, ali velika akcija nadzora sigurnosti plovidbe na Jadranu, koju je Ministarstvo mora nazvalo "Sigurna plovidba 2019.“ dogodila se tjedan dana nakon tragične smrti mlade Austrijanke Verene. Dvadesetogodišnja djevojka je ronila s ocem Dieterom Heinzom u Malinskoj kada je na nju gliserom naletio 25-godišnjak iz Zadra.
Njezin je neutješni otac poručio da je svjestan da ne može vratiti svoje dijete, ali da barem njenu smrt "dignemo na razinu gdje se to više nikad neće dogoditi", kako ne bi bila uzaludna. Apelirao je da bi trebali svi poraditi na tome da se poveća sigurnost na Jadranu.
A da u hrvatskom akvatoriju ovih ljetnih dana, kada je na moru najviše brodica i kupača, ne manjka onih koji rade opasne prekršaje pokazala je i ova akcija. Sudjelovalo je stotinu zaposlenika iz osam državnih lučkih kapetanija i pripadajuće 72 ispostave u suradnji sa Službom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.
Najčešći, a ujedno i najopasniji prekršaj na moru, je bilo glisiranje unutar 300 metara od obale i prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe.
- To je iznimno opasna radnja za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, budući da je u uskom obalnom pojasu povećana brojnost plovila kako u pokretu tako i na sidru, pri čemu se plovilima vrlo teško manevrira jer im je potreban znatno veći kut skretanja i zaustavljanja- istaknuli su u Ministarstvu mora, te dodalo kako takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače sa tragičnim posljedicama, stoga se gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene.
Tijekom akcije obavljeno je ukupno 398 pregleda različitih kategorija plovila, pri čemu su utvrđena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219 kuna, dok su za brojne uočene manje nedostatke voditeljima plovila izrečene opomene. No, ono što bi Splićane i Dalmatince te njihove brojne goste trebalo posebno zabrinuti jest činjenica da je najviše prekršaja napravljeno upravo na području splitske Lučke kapetanije! Ulovili su čak 29 prekršitelja i gotovo je svaki drugi nadzirani voditelj plovila bio u nekoj vrsti prekršaja. Naplaćeno im je ukupno 68.700 kuna kazne.
- Naš akvatorij je najveći, pa je dijelom i to razlog da smo zatekli najviše prekršitelja. Tijekom ove zadnje akcije najviše je bilo onih koji su glisirali u zabranjenom području, ali naišli smo i na prekoračenje broja putnika, pa i na iznajmljivanje skutera bez da su vlasnici provjerili imaju li ljudi dozvolu, a bilo je i onih koji su upravljali plovilom bez dozvole - kazao nam je kapetan Ivica Vuletić, voditelj Odjela pomorskog prometa Lučke kapetanije Split.
Govori nam da je situacija bila i gora kada su prošloga tjedna, 15. srpnja, također proveli veliku akciju u splitskom akvatoriju. Tada su naplatili preko 90.000 kuna kazne.
- Mi smo svaki dan na moru i radimo kontrole, ali ne možemo uvijek i svuda biti prisutni. Zato apeliramo na sve sudionike u pomorskom prometu da se pridržavaju pravila i čuvaju sebe i druge - poručio je Vuletić.
Dobili smo i video čitatelja, koja potvrđuje koliko je opasan splitski akvatorij. Snimka je nastala na splitskoj Zenti, a čitatelj tvrdi da su ovakvi prizori glisera koji jure na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale ondje svakodnevnica.
Kamilo Čuljak: Ronilac mora imati bovu u blizini, a najveća opasnost su im jet skijevi
U Hrvatskoj je otprilike 15 tisuća ronilaca što rekreativnih, što onih koji se profesionalno bave ronjenjem. Svi oni dobro su upoznati s protokolom tijekom ronjenja o čemu nam govori Kamilo Čuljak, predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza.
- Ronjenje je dozvoljeno svugdje gdje nije zabranjeno, a zabranjeno je u lukama, na plovnim putevima kod vojnih objekata ili negdje drugdje gdje je to izričito istaknuto, a svaki ronilac zna da mjesto ronjenja treba jasno obilježiti plutajućom bovom crvene boje s bijelom kosom crtom. Ova bova označava športsko-rekreativno ronjenje, dok plavo- bijela zastava koja se postavi na brod, po međunarodnom kodeksu o signalizaciji na moru, znači slovo 'alpha', te označava neku vrstu podvodnih radova ili profesionalne aktivnosti.
Ako se ronilac kreće, treba se kretati i bova jer je ona znak da joj se ne smiju plovila približiti na udaljenosti od 100 metara. S obzirom na jako gust promet morem tijekom ljetnih mjeseci nadležni bi trebali obavljati stalne kontrole na moru i sankcionirati svakog tko se ne pridržava pravila, pa i ronioce koji rone bez oznaka na moru.
Uz jet ski-jeve velika opasnost su mnogobrojni gliseri s jakim motorima, a i velika plovila, tako da svi akteri na moru i u moru trebaju biti na oprezu - kaže nam Čuljak. Otkriva nam kako se polaznike ronilačkih tečajeva uči da u dubinama stalno osluškuju približava li se zvuk motora, te da ukoliko on postane glasan, zadrže se na dnu dok se plovilo ne udalji. Kod ronjenja na dah zaron pak ovisi o kapacitetu pluća, pa je potreban dodatan oprez. M. I.
Iskusni nautičari groze se neopreznih gliseraša
Iskusni nautičari groze se neopreznih gliseraša, koji ugrožavaju i sebe i druge.
– S obzirom koliko brodova plovi Jadranom tijekom ljeta i tko ih sve vozi, čudo je da broj mrtvih nije i veći! Istina je da su kazne za glisiranje visoke, ali što to vrijedi kad se izgubi život zbog nečije ludosti – komentirao je jedan splitski jedriličar ovu akciju. N. L.
Slučajno ili ne, ali velika akcija nadzora sigurnosti plovidbe na Jadranu, koju je Ministarstvo mora nazvalo "Sigurna plovidba 2019.“ dogodila se tjedan dana nakon tragične smrti mlade Austrijanke Verene. Dvadesetogodišnja djevojka je ronila s ocem Dieterom Heinzom u Malinskoj kada je na nju gliserom naletio 25-godišnjak iz Zadra.
Njezin je neutješni otac poručio da je svjestan da ne može vratiti svoje dijete, ali da barem njenu smrt "dignemo na razinu gdje se to više nikad neće dogoditi", kako ne bi bila uzaludna. Apelirao je da bi trebali svi poraditi na tome da se poveća sigurnost na Jadranu.
A da u hrvatskom akvatoriju ovih ljetnih dana, kada je na moru najviše brodica i kupača, ne manjka onih koji rade opasne prekršaje pokazala je i ova akcija. Sudjelovalo je stotinu zaposlenika iz osam državnih lučkih kapetanija i pripadajuće 72 ispostave u suradnji sa Službom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.
Najčešći, a ujedno i najopasniji prekršaj na moru, je bilo glisiranje unutar 300 metara od obale i prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe.
- To je iznimno opasna radnja za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, budući da je u uskom obalnom pojasu povećana brojnost plovila kako u pokretu tako i na sidru, pri čemu se plovilima vrlo teško manevrira jer im je potreban znatno veći kut skretanja i zaustavljanja- istaknuli su u Ministarstvu mora, te dodalo kako takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače sa tragičnim posljedicama, stoga se gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene.
Tijekom akcije obavljeno je ukupno 398 pregleda različitih kategorija plovila, pri čemu su utvrđena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219 kuna, dok su za brojne uočene manje nedostatke voditeljima plovila izrečene opomene. No, ono što bi Splićane i Dalmatince te njihove brojne goste trebalo posebno zabrinuti jest činjenica da je najviše prekršaja napravljeno upravo na području splitske Lučke kapetanije! Ulovili su čak 29 prekršitelja i gotovo je svaki drugi nadzirani voditelj plovila bio u nekoj vrsti prekršaja. Naplaćeno im je ukupno 68.700 kuna kazne.
- Naš akvatorij je najveći, pa je dijelom i to razlog da smo zatekli najviše prekršitelja. Tijekom ove zadnje akcije najviše je bilo onih koji su glisirali u zabranjenom području, ali naišli smo i na prekoračenje broja putnika, pa i na iznajmljivanje skutera bez da su vlasnici provjerili imaju li ljudi dozvolu, a bilo je i onih koji su upravljali plovilom bez dozvole - kazao nam je kapetan Ivica Vuletić, voditelj Odjela pomorskog prometa Lučke kapetanije Split.
Govori nam da je situacija bila i gora kada su prošloga tjedna, 15. srpnja, također proveli veliku akciju u splitskom akvatoriju. Tada su naplatili preko 90.000 kuna kazne.
- Mi smo svaki dan na moru i radimo kontrole, ali ne možemo uvijek i svuda biti prisutni. Zato apeliramo na sve sudionike u pomorskom prometu da se pridržavaju pravila i čuvaju sebe i druge - poručio je Vuletić.
Dobili smo i video čitatelja, koja potvrđuje koliko je opasan splitski akvatorij. Snimka je nastala na splitskoj Zenti, a čitatelj tvrdi da su ovakvi prizori glisera koji jure na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale ondje svakodnevnica.
Kamilo Čuljak: Ronilac mora imati bovu u blizini, a najveća opasnost su im jet skijevi
U Hrvatskoj je otprilike 15 tisuća ronilaca što rekreativnih, što onih koji se profesionalno bave ronjenjem. Svi oni dobro su upoznati s protokolom tijekom ronjenja o čemu nam govori Kamilo Čuljak, predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza.
- Ronjenje je dozvoljeno svugdje gdje nije zabranjeno, a zabranjeno je u lukama, na plovnim putevima kod vojnih objekata ili negdje drugdje gdje je to izričito istaknuto, a svaki ronilac zna da mjesto ronjenja treba jasno obilježiti plutajućom bovom crvene boje s bijelom kosom crtom. Ova bova označava športsko-rekreativno ronjenje, dok plavo- bijela zastava koja se postavi na brod, po međunarodnom kodeksu o signalizaciji na moru, znači slovo 'alpha', te označava neku vrstu podvodnih radova ili profesionalne aktivnosti.
Ako se ronilac kreće, treba se kretati i bova jer je ona znak da joj se ne smiju plovila približiti na udaljenosti od 100 metara. S obzirom na jako gust promet morem tijekom ljetnih mjeseci nadležni bi trebali obavljati stalne kontrole na moru i sankcionirati svakog tko se ne pridržava pravila, pa i ronioce koji rone bez oznaka na moru.
Uz jet ski-jeve velika opasnost su mnogobrojni gliseri s jakim motorima, a i velika plovila, tako da svi akteri na moru i u moru trebaju biti na oprezu - kaže nam Čuljak. Otkriva nam kako se polaznike ronilačkih tečajeva uči da u dubinama stalno osluškuju približava li se zvuk motora, te da ukoliko on postane glasan, zadrže se na dnu dok se plovilo ne udalji. Kod ronjenja na dah zaron pak ovisi o kapacitetu pluća, pa je potreban dodatan oprez. M. I.
Iskusni nautičari groze se neopreznih gliseraša
Iskusni nautičari groze se neopreznih gliseraša, koji ugrožavaju i sebe i druge.
– S obzirom koliko brodova plovi Jadranom tijekom ljeta i tko ih sve vozi, čudo je da broj mrtvih nije i veći! Istina je da su kazne za glisiranje visoke, ali što to vrijedi kad se izgubi život zbog nečije ludosti – komentirao je jedan splitski jedriličar ovu akciju. N. L.
Splitski akvatorij pun je obijesnih skipera, imamo i snimku brodica koje glisiraju u zabranjenom području u popularnoj uvali!; Iskusni nautičar tvrdi: Čudo da broj mrtvih nije i veći
Slučajno ili ne, ali velika akcija nadzora sigurnosti plovidbe na Jadranu, koju je Ministarstvo mora nazvalo "Sigurna plovidba 2019.“ dogodila se tjedan dana nakon tragične smrti mlade Austrijanke Verene. Dvadesetogodišnja djevojka je ronila s ocem Dieterom Heinzom u Malinskoj kada je na nju gliserom naletio 25-godišnjak iz Zadra.
Njezin je neutješni otac poručio da je svjestan da ne može vratiti svoje dijete, ali da barem njenu smrt "dignemo na razinu gdje se to više nikad neće dogoditi", kako ne bi bila uzaludna. Apelirao je da bi trebali svi poraditi na tome da se poveća sigurnost na Jadranu.
