stdClass Object
(
[id] => 452860
[title] => Pročitajte, pa se prekrstite: Jasen Boko tvrdi da Sveti Duje nije postojao! Da je to rekao u Srednjem vijeku, bio bi prvi i jedini Splićanin spaljen na lomači
[alias] => procitajte-pa-se-prekrstite-jasen-boko-tvrdi-da-sveti-duje-nije-postojao-da-je-to-rekao-u-srednjem-vijeku-bio-bi-prvi-i-jedini-splicanin-spaljen-na-lomaci
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
"Skužajte, doktore, ali moran van prijavit: Jasen Boko u knjizi o Dioklecijanu piše kako on nije bio najveći progonitelj kršćana, a šta je još gore, tvrdi da sveti Duje nije postoja", zovem splitskog crkvenog povjesničara čim sam pročitao novu knjigu posvećenu rimsko-splitskom caru.
- Ma, šta piše, ponovi - zaprepašten je doktor povijesti blasfemijom koju je čuo s druge strane slušalice.
Ponovim, polako. I s guštom očekujući burnu reakciju.
- E, šta ljudi neće napisat samo da bi prodali knjigu - uzvraća mi Don.
- A, slušajte, dobro je potkrijepio činjenicama, postavlja milijun pitanja...
- Reci ti njemu da je don Frane Bulić sve oko svetoga Dujma objasnio i prisnažio materijalnim dokazima, ima više arheoloških dokaza oko svetoga Duje nego oko pola povijesnih ličnosti iz tog vremena, aj pozdrav - otpravi me Don, a meni opet drago.
Jer da je Boko ove svoje tvrdnje iznio u srednjovjekovnome Splitu, koji je svoj ugled izborio upravo na slavi salonitanskoga biskupa-martira, zasigurno bi bio prvi koji je u tome gradu postavljen na lomaču posred Peristila, na radost cijelome gradu (jer onaj jedini pokušaj paljenja vještice 1573. nije uspio, ali to je neka druga drama). Čuj, da je sveti Duje izmišljena osoba...
No, trogodišnje istraživanje splitskog tetrologa, putopisca i novinara tijekom kojeg je za potrebe Dioklecijanove biografije obišao sve lokacije u Europi i Maloj Aziji vezane za cara Dalmatinca, pročitao gomilu literature i postavio na desetke zdravorazumskih pitanja, među ostalim i ova dva koja splitskom i katoličkom uhu zvuče ogavno, urodilo je vrlo zanimljivim štivom; znanjem o imperatoru za sve koji žele znati puno više i žele sve imati na jednome mjestu, budući da su radovi povjesničara na ovu temu vrlo rascjepkani i bave se pojedinim detaljima i epizodama iz njegova uzbudljivog života.
Zahvaljujući golemoj znanstvenoj literaturi koju je iščitao, Jasen je sastavio priču o Dioklesovom i Dioklecijanovu životu i vladanju koja s faktima nema problema - sve se slaže sa "službenim" znanjima - ali Boko ne bi bio Boko kad ne bi drskim pitanjima zasolio i prepaprio ustaljene, uhuugodne stavove o našem zemljaku, našemu čoviku i uz to Jupiterovu sinu!
Sjetimo se samo štorije o "Odiseji", čiju je radnju postavio u Jadransko more, na fascinantan način "dokazujući" kako je Homerov lukavi lutalica plovio po našim škojima i valama, a ne po, recimo, Siciliji, pa je totalno razludio talijanske povjesničare koji su reagirali žestokim prosvjedima zbog ovakve dekonstrukcije njihova mita o Odiseju.
A opet, i bez nemilosrdnih preispitivanja doista neobične štorije o Dujmovu žiću, knjiga "Dioklecijan" bila bi fino, neprovokativno izdanje koje iznosi sve najljepše o jednom od najvećih rimskih careva, a koji je u svjetskoj memoriji poprilično zanemaren. Opet zbog onih nesretnih progona kršćana, na kojima, veli Jasen, a sve više i povjesničari, nije inzistirao Dioklecijan nego njegov cezar Galerije.
Ovako, osim što će biti zanimljiva zainteresiranima za filmsku sudbinu Dioklecijana - od njegova rođenja 245. godine na brdašcu Libovcu kod Kučina blizu Salone (ili ipak u Duklji), preko briljantne vojničke karijere, dvadesetogodišnjeg carevanja (284. – 305.) prožetog genijalnim reformama, graditeljskim i vojnim kampanjama prekinutim dotad neviđenim odreknućem od trona 305. pa do smrti 3. prosinca 316. godine u palači koju je podigao presjekavši antički gradić Spalatum na dva dijela - mnogo se može naučiti i o rimskom društvu, intrigama na carskom dvoru, vojnim pothvatima nepobjedivih legija, teorijama o gradnji i namjeni splitske palače ali i o lažnim svjedočanstvima onodobnih povjesničara čija nas djela, u pomanjkanju drugih izvora, zbunjuju do danas. Nije ni moglo drukčije, kroničari su za nove vlasti morali prepravljati istinu, inače – ode glava.
Boko na svoju sreću nije ovisio o smjenama careva, pa je mogao i provocirati. A to mu je, uz rešetanje po mitovima, pročitat ćete, najmiliji sport. Da ne bismo omeli smjernog i pažljivog čitatelja osvrnut ćemo se, dakle, samo na ova dva intrigantna momenta: pitanje progonstava kršćana i sudbine Dujmove, zapravo, Domniusove i Domnionove. Jer bila su dva! Ili samo jedan? Ili nijedan?! Ovo zadnje strašno je i promisliti, a kamoli napisati, no to ide na Jasenovu savjest...
On navodi, a tome se priklanjaju sve više i povjesničari, kako Dioklecijan nije bio najveći progonitelj kršćana, nipošto ne veći od pravih krvnika pracrkve poput Nerona, Domicijana, Decija, Valerijana, Aurelijana, Valerijana... Njihov je postupak prema kršćanima doista bio manijakalan sudeći prema opisima načina na koje su ih mučili i ubijali.
Nove teorije navode kako su za Dioklecijanova doba progoni bili najžešći na područjima koje je kontrolirao njegov zet i suvladar, cezar Galerije, u što spada i Salona pa je time na njegovoj duši i ubojstvo Dujma, Anastazija – Staša i ostalih naših mučenika.
Galerije je poticao Dioklecijana da sastavlja edikte kontra kršćana, čemu se iskusni car protivio, ali bi ipak što je bivao stariji popuštao, zbog mira u kući. O tome jasno piše i Laktancije, učitelj govorništva na Dioklecijanovome dvoru u Nikomediji, obraćenik na kršćanstvo, koji opisuje Galerijevu mržnju prema kršćanima koju je Dioklecijan pokušavao obuzdati.
Boko zapaža kako se Dioklecijan kao masovni ubojica kršćana ne spominje sve tamo do osmog i devetog stoljeća, a u srednjem vijeku počinje prava kampanja protiv njega. Jedan od dokaza je i čin njegova nasljednika Konstantina - prvog cara koji je kršćane uzeo u zaštitu i dao im 313. godine pravo na slobodu vjeroispovijesti - koji je iz Nikomedije dovukao Dioklecijanov kip i ukrasio njime carsku ložu u novoj prijestolnici Konstantinopolu. Bi li to uradio da ga je smatrao najvećim kršćanoubojicom u povijesti – pita Boko.
K tome, onaj nevoljni Galerije je pred smrt 311. godine, kad je umirovljeni Dioklecijan već uzgajao kupus u Splitu, kršćanima ediktom o toleranciji odobrio ispovijedanje vjere (prije Konstantina) na svom teritoriju, pa su ga, pretpostavlja autor, kršćani ipak poštedjeli veće krivice.
A Dioklecijan je onda uzet kao slika progonitelja – iz propagandnih razloga. Bio je jedan od najsposobnijih i najmoćnijih rimskih careva i njegovo ime neusporedivo je bolje zvučalo u kronikama o progonima nego nekog zaboravljenog cezara Galerija, koji je usput deset godina bjesomučno ubijao kršćane!
Toliko o progonima, ajmo mi na drugu temu, koja će zasigurno iznervirati svakog bogobojaznog ali i lokalpatriotski nastrojenog Splićanina (kao da ima drukčijih). Idemo najprije na povijest, kakvu smo učili do sada. Prema Tomi Arhiđakonu i višestoljetnoj splitskoj tradiciji postojala su dva Dujma: Domnius iz Antiohije u Siriji, učenik apostola Petra, mučen 105. ili 107. godine, a drugi Salonitanac rođenjem Domnio ili Domnion, sobar cara Maksimilijana, ubijen blizu Parme, nakon čega su ga Salonitanci dopremili u rodni grad. Poslije pada Salone, prema Tomi, kosti sv. Doima Solinjanina odnešene su u Rim, a sv. Domniusa Sirijca ostale su u Splitu.
Na onom prvom, učeniku svetoga Petra i utemeljitelju salonitanske crkve iz prvog stoljeća kršćanstva splitska je Crkva izgradila svoj ogromni autoritet i nadležnost joj se protezala od jadranskih do dunavskih obala.
Prve sumnje u postojanje dva Dujma uvjetovane su razvojem prosvjetiteljskih ideja i razvojem arheologije, a Antun Matijašević Karamaneo 1719. godine iznosi tezu kako je postojao samo jedan Dujam, no nakon tadašnjih kritika splitske Crkve ova teorija pada u zaborav, sve dok je krajem XIX. stoljeća ponovno nije aktualizirao arheolog don Frane Bulić.
On je priču o jednom Dujmu složio ovako: nakon mučeničke smrti, najvjerojatnije u gradskom amfiteatru, Dujam je ukopan 10. travnja 304. godine izvan gradskih zidina na groblju u predjelu koji se zove Manastirine, a njegova grobnica je prema tadašnjem običaju okružena uglednim kršćanima koji su željeli počivati što bliže tijelu slavnog mučenika, dok je u petom stoljeću sve natkriveno veličanstvenom bazilikom.
Premda je Dujam mučen 10. travnja, zbog toga što taj datum često pada u vrijeme korizmene pokore, davna je salonitansko-splitska Crkva premjestila datum slavlja na 7. svibnja.
Don Frane je za svoje tvrdnje imao i materijalne dokaze; Dujmovo ime na mramornom ulomku nadgrobne menze s Manastirina (pronađeno 1874.), na sarkofagu biskupa Prima s Manastirina gdje se spominje kako je on "nećak mučenika Dujma" (nađenom 1892.), te na kapeli dalmatinskih i istarskih mučenika u Lateranskoj bazilici u Rimu, gdje je opat Martin nakon pada Salone u sedmom stoljeću po nalogu pape Ivana IV. Dalmatinca prenio relikvije salonitanskih mučenika čiji su likovi prikazani na mozaiku i na kojem počasno mjesto pripada upravo biskupu Dujmu.
Bulić je 1905. pobjedonosno zapisao: "Za nas hagiografe i ljude dobrog ukusa, pitanje salonitanskih mučenika sa znanstvene točke gledišta je – još jednom ponavljamo – završeno. (...) Srećom sv. Dujam naših protivnika nije nikada postojao. Za postojanje toga Dujma, učenika sv. Petra, prvog biskupa Salone i mučenika za vrijeme Trajana, ne postoji, kao što je dokazano, niti jedan povijesni dokaz; ne postoji ništa osim obične tradicije, nastale u prvim stoljećima srednjeg vijeka, što potvrđuje apostolsko porijeklo splitske Crkve."
No, njegovom arheološkom trijumfu prethodila je žestoka rasprava s visokim splitskim klerom koji je razbjesnila tvrdnja kako Dujam nije učenik svetoga Petra, a dodatno je svađu raspalila i činjenica da je drevna Splitska nadbiskupija, nedavno, 1828. godine bulom pape Lava XII. a na inicijativu bečkog Dvora svedena na rang biskupije, oduzeto joj je dostojanstvo dalmatinske metropolije te je podređena Zadarskoj nadbiskupiji, što je splitska Crkva kao nasljednica salonitanske shvatila kao tešku uvredu i povijesnu nepravdu.
A sad još i Bulić dolijeva ulje na vatru ugrožavajući 'povijesne činjenice' po kojima je nastala od samog učenika svetog Petra! Bulić je prijavljen u Rim, prijetilo mu se čak i izbacivanjem iz kleričkog staleža, no razrješenje sukoba u don Franinu korist naslutilo se u svibnju 1902. kada je Kongregacija obreda iz Rima javila splitskom biskupu kako je njihov konzultor utvrdio da je u Saloni bio samo jedan Dujam - imenom Domnius - a ne dva!
Prema zapisanim Žićima svetoga Dujma i Staša koja sežu u kasnu antiku i rani srednji vijek, Salonitanci su Dujmovo tijelo ostavili na Manastrinama nakon pada grada (614.g.), a tek ih je prvi splitski biskup Ivan Ravenjanin nekoliko godina kasnije poslao po njega, pa su usput donijeli i subrata mu Staša, te ih zajedno štuju u carskom mauzoleju u splitu. Zanimljivo, u žićima se ne spominje kao mučitelj Dioklecijan.
Današnji povjesničari sumnjaju kako bi građani Salone tek tako ostavili barbarima tijela svojih svetaca, pa se pretpostavlja kako su u grad-palaču Split preneseni u godinama kad su Avari i Slaveni započeli napadati salonitanske zidine, a cijela dramatizacija oko prijenosa je plod pučke legende.
Međutim, ista žića svetoga Dujma i Staša spominju i kako su pogubljeni po nalogu rimskog namjesnika Dalmacije imenom Maurilij, da bi novija istraživanja u Saloni utvrdila kako se na Fortuninom žrtveniku spominje Marko Aurelije (čakavski Maurilij) Junije kao namjesnik u Saloni! Pa ti sad odredi granicu legende i zbilje...
Uglavnom, don Franin je zaključak i sveopći današnji stav, a sveti je Dujam jedan od najštovanijih i najuglednijih svetaca našeg dijela Katoličke crkve. Glas Dujmovu mučeništvu i štovanju brzo se proširio i u druge pokrajine Rimskoga carstva, pa je njegov spomendan unesen u Jeronimski martirologij (Martyrologium Hieronymianum), vrlo stari liturgijski spis - zapravo kalendar s kratkim podacima o najštovanijim svetim mučenicima iz svih zemalja i krajeva prema danima njihova mučeništva nastao sredinom četvrtog stoljeća, dakle kratko nakon njegova mučeništva u Saloni.
A di si sad Jasene?
Mnogobrojna druga povijesna istraživanja i izvore obradio je Boko u knjizi o Dioklecijanu, ali uz progresivnu sumnju, pa onda ispaljuje pravu kanonadu pitanja na temu Dujmova postojanja:
- Je li splitski zaštitnik uopće povijesna ličnost ili nije ni postojao? Ili su, možda, postojala čak dvojica mučenika istog imena i funkcije, kako mnogi i danas drže?
- Ako je bio samo jedan, u koje je vrijeme živio?
- Gdje se i kad svojom mukom kvalificirao za mučenika?
- Ako su bila dvojica, je li prvi bio iz Antiohije, a drugi iz Salone, ili su obojica Sirijci?
- Je li barem jedan Domnije zaista bio biskup u Saloni i je li ondje ubijen?
- Ako je ubijen u salonitanskom amfiteatru i zatim pokopan na Manastirinama izvan zidina, na mjestu na kojem je poslije nad sarkofagom koji se smatra njegovim niknula cemeterijalna bazilika, kako to da nije zapamćeno ime te bazilike, pogotovo ako je nazvana po omiljenom svecu?
- Kako to da nijedna od ukupno 15 arheološki potvrđenih crkava izgrađenih u razdoblju nakon Dujmove smrti pa do kraja 5. stoljeća u blizini njegova groba u Saloni imenom ne obilježava uspomenu na danas najvećeg i najvažnijeg salonitanskog martira?
- Kako to da petorica mučenika koji su navodno ubijeni sa splitskim zaštitnikom, a bijahu to četvorica običnih vojnika i običan prezbiter Asterije, zaslužuju odmah, u najranijem kršćanstvu, svoju kapelu adaptiranu u supstrukturi amfiteatra?
- Kako to da nakon što su pokopani na obližnjem Kapljuču ista ta petorica dobivaju nad grobom i crkvu, najstariju salonitansku baziliku, iz sredine 4. stoljeća, po njima nazvanu Basilica quinque martyrum, dok Dujam ni kapelu nema?
- Zašto svi prozivaju Dioklecijana kao ubojicu omiljenoga splitskog sveca kad su vladara, tetrarha, bila četiri, a Salona, gdje je Dujam navodno ubijen, uopće nije bila pod upravom Dioklecijanovom, nego nesumnjivo pod upravom najvećeg progonitelja, Galerija? I zašto se onda dalmatinski car, kad je takav zločinac i krvolok, ni jednom riječju ne spominje u najranijim zabilježenim kršćanskim legendama o mučeništvu Dujma i Staša pa ni Feliksa kad kolektivna svijest još pamti ne tako davne događaje?
- Zašto se Dioklecijan kao zločinac izravno odgovoran za stradanja kršćana, kao Sotona glavom, pojavljuje tek znatno kasnije, kad odavno ne postoje nikakvi svjedoci ni sjećanje na stvarne događaje i pojavljuje se nova briga u obliku barbarskih plemena pod zidinama Salone?
- Čije kosti danas častimo u Dioklecijanovu mauzoleju, ako je Dujmove opat Martin prenio u Venancijev oratorij? - udara Jasen Boko u svojoj knjizi na zaspalu splitsko-salonitansku arheologiju, a potrudio se sva ova pitanja dodatno zakomplicirati potpitanjima, ali i zaključcima koji izlaze iz zdrave logike i dosadašnjih znanstvenih zaključaka.
Pa kopka i kopkanjem će mnoge naljutiti, što je zapravo dobro. Ako ništa, ni ovog puta s Jasenovim povijesnim lutanjima neće biti dosadno!
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => kontroverzni ulomci iz nove knjige
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2016-12-04 12:22:54
[created_by] => 3108
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2016-12-04 12:31:08
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2016-12-04 12:28:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 23108
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2016/12/04/Magazin/8159185.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1200x760"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 14
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15140450 Threads: 2 Questions: 3164418166 Slow queries: 7080842
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 235236140
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/procitajte-pa-se-prekrstite-jasen-boko-tvrdi-da-sveti-duje-nije-postojao-da-je-to-rekao-u-srednjem-vijeku-bio-bi-prvi-i-jedini-splicanin-spaljen-na-lomaci-452860
[printLink] => /split/procitajte-pa-se-prekrstite-jasen-boko-tvrdi-da-sveti-duje-nije-postojao-da-je-to-rekao-u-srednjem-vijeku-bio-bi-prvi-i-jedini-splicanin-spaljen-na-lomaci-452860?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 262893
[name] => Jasen Boko
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jasen-boko
[link] => /tag/jasen-boko
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 268443
[name] => Sveti Duje
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sveti-duje
[link] => /tag/sveti-duje
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => kontroverzni ulomci iz nove knjige
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Pročitajte, pa se prekrstite: Jasen Boko tvrdi da Sveti Duje nije postojao! Da je to rekao u Srednjem vijeku, bio bi prvi i jedini Splićanin spaljen na lomači
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3108
[name] => Damir Šarac
[username] => damir-arac
[email] => damir-arac@sd.hr
[password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-sarac-3108
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1626
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1626.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/12/04/Magazin/8159185.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/12/04/Magazin/8159185.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
"Skužajte, doktore, ali moran van prijavit: Jasen Boko u knjizi o Dioklecijanu piše kako on nije bio najveći progonitelj kršćana, a šta je još gore, tvrdi da sveti Duje nije postoja", zovem splitskog crkvenog povjesničara čim sam pročitao novu knjigu posvećenu rimsko-splitskom caru.
- Ma, šta piše, ponovi - zaprepašten je doktor povijesti blasfemijom koju je čuo s druge strane slušalice.
Ponovim, polako. I s guštom očekujući burnu reakciju.
- E, šta ljudi neće napisat samo da bi prodali knjigu - uzvraća mi Don.
- A, slušajte, dobro je potkrijepio činjenicama, postavlja milijun pitanja...
- Reci ti njemu da je don Frane Bulić sve oko svetoga Dujma objasnio i prisnažio materijalnim dokazima, ima više arheoloških dokaza oko svetoga Duje nego oko pola povijesnih ličnosti iz tog vremena, aj pozdrav - otpravi me Don, a meni opet drago.
Jer da je Boko ove svoje tvrdnje iznio u srednjovjekovnome Splitu, koji je svoj ugled izborio upravo na slavi salonitanskoga biskupa-martira, zasigurno bi bio prvi koji je u tome gradu postavljen na lomaču posred Peristila, na radost cijelome gradu (jer onaj jedini pokušaj paljenja vještice 1573. nije uspio, ali to je neka druga drama). Čuj, da je sveti Duje izmišljena osoba...
No, trogodišnje istraživanje splitskog tetrologa, putopisca i novinara tijekom kojeg je za potrebe Dioklecijanove biografije obišao sve lokacije u Europi i Maloj Aziji vezane za cara Dalmatinca, pročitao gomilu literature i postavio na desetke zdravorazumskih pitanja, među ostalim i ova dva koja splitskom i katoličkom uhu zvuče ogavno, urodilo je vrlo zanimljivim štivom; znanjem o imperatoru za sve koji žele znati puno više i žele sve imati na jednome mjestu, budući da su radovi povjesničara na ovu temu vrlo rascjepkani i bave se pojedinim detaljima i epizodama iz njegova uzbudljivog života.
Zahvaljujući golemoj znanstvenoj literaturi koju je iščitao, Jasen je sastavio priču o Dioklesovom i Dioklecijanovu životu i vladanju koja s faktima nema problema - sve se slaže sa "službenim" znanjima - ali Boko ne bi bio Boko kad ne bi drskim pitanjima zasolio i prepaprio ustaljene, uhuugodne stavove o našem zemljaku, našemu čoviku i uz to Jupiterovu sinu!
Sjetimo se samo štorije o "Odiseji", čiju je radnju postavio u Jadransko more, na fascinantan način "dokazujući" kako je Homerov lukavi lutalica plovio po našim škojima i valama, a ne po, recimo, Siciliji, pa je totalno razludio talijanske povjesničare koji su reagirali žestokim prosvjedima zbog ovakve dekonstrukcije njihova mita o Odiseju.
A opet, i bez nemilosrdnih preispitivanja doista neobične štorije o Dujmovu žiću, knjiga "Dioklecijan" bila bi fino, neprovokativno izdanje koje iznosi sve najljepše o jednom od najvećih rimskih careva, a koji je u svjetskoj memoriji poprilično zanemaren. Opet zbog onih nesretnih progona kršćana, na kojima, veli Jasen, a sve više i povjesničari, nije inzistirao Dioklecijan nego njegov cezar Galerije.
Ovako, osim što će biti zanimljiva zainteresiranima za filmsku sudbinu Dioklecijana - od njegova rođenja 245. godine na brdašcu Libovcu kod Kučina blizu Salone (ili ipak u Duklji), preko briljantne vojničke karijere, dvadesetogodišnjeg carevanja (284. – 305.) prožetog genijalnim reformama, graditeljskim i vojnim kampanjama prekinutim dotad neviđenim odreknućem od trona 305. pa do smrti 3. prosinca 316. godine u palači koju je podigao presjekavši antički gradić Spalatum na dva dijela - mnogo se može naučiti i o rimskom društvu, intrigama na carskom dvoru, vojnim pothvatima nepobjedivih legija, teorijama o gradnji i namjeni splitske palače ali i o lažnim svjedočanstvima onodobnih povjesničara čija nas djela, u pomanjkanju drugih izvora, zbunjuju do danas. Nije ni moglo drukčije, kroničari su za nove vlasti morali prepravljati istinu, inače – ode glava.
Boko na svoju sreću nije ovisio o smjenama careva, pa je mogao i provocirati. A to mu je, uz rešetanje po mitovima, pročitat ćete, najmiliji sport. Da ne bismo omeli smjernog i pažljivog čitatelja osvrnut ćemo se, dakle, samo na ova dva intrigantna momenta: pitanje progonstava kršćana i sudbine Dujmove, zapravo, Domniusove i Domnionove. Jer bila su dva! Ili samo jedan? Ili nijedan?! Ovo zadnje strašno je i promisliti, a kamoli napisati, no to ide na Jasenovu savjest...
On navodi, a tome se priklanjaju sve više i povjesničari, kako Dioklecijan nije bio najveći progonitelj kršćana, nipošto ne veći od pravih krvnika pracrkve poput Nerona, Domicijana, Decija, Valerijana, Aurelijana, Valerijana... Njihov je postupak prema kršćanima doista bio manijakalan sudeći prema opisima načina na koje su ih mučili i ubijali.
Nove teorije navode kako su za Dioklecijanova doba progoni bili najžešći na područjima koje je kontrolirao njegov zet i suvladar, cezar Galerije, u što spada i Salona pa je time na njegovoj duši i ubojstvo Dujma, Anastazija – Staša i ostalih naših mučenika.
Galerije je poticao Dioklecijana da sastavlja edikte kontra kršćana, čemu se iskusni car protivio, ali bi ipak što je bivao stariji popuštao, zbog mira u kući. O tome jasno piše i Laktancije, učitelj govorništva na Dioklecijanovome dvoru u Nikomediji, obraćenik na kršćanstvo, koji opisuje Galerijevu mržnju prema kršćanima koju je Dioklecijan pokušavao obuzdati.
Boko zapaža kako se Dioklecijan kao masovni ubojica kršćana ne spominje sve tamo do osmog i devetog stoljeća, a u srednjem vijeku počinje prava kampanja protiv njega. Jedan od dokaza je i čin njegova nasljednika Konstantina - prvog cara koji je kršćane uzeo u zaštitu i dao im 313. godine pravo na slobodu vjeroispovijesti - koji je iz Nikomedije dovukao Dioklecijanov kip i ukrasio njime carsku ložu u novoj prijestolnici Konstantinopolu. Bi li to uradio da ga je smatrao najvećim kršćanoubojicom u povijesti – pita Boko.
K tome, onaj nevoljni Galerije je pred smrt 311. godine, kad je umirovljeni Dioklecijan već uzgajao kupus u Splitu, kršćanima ediktom o toleranciji odobrio ispovijedanje vjere (prije Konstantina) na svom teritoriju, pa su ga, pretpostavlja autor, kršćani ipak poštedjeli veće krivice.
A Dioklecijan je onda uzet kao slika progonitelja – iz propagandnih razloga. Bio je jedan od najsposobnijih i najmoćnijih rimskih careva i njegovo ime neusporedivo je bolje zvučalo u kronikama o progonima nego nekog zaboravljenog cezara Galerija, koji je usput deset godina bjesomučno ubijao kršćane!
Toliko o progonima, ajmo mi na drugu temu, koja će zasigurno iznervirati svakog bogobojaznog ali i lokalpatriotski nastrojenog Splićanina (kao da ima drukčijih). Idemo najprije na povijest, kakvu smo učili do sada. Prema Tomi Arhiđakonu i višestoljetnoj splitskoj tradiciji postojala su dva Dujma: Domnius iz Antiohije u Siriji, učenik apostola Petra, mučen 105. ili 107. godine, a drugi Salonitanac rođenjem Domnio ili Domnion, sobar cara Maksimilijana, ubijen blizu Parme, nakon čega su ga Salonitanci dopremili u rodni grad. Poslije pada Salone, prema Tomi, kosti sv. Doima Solinjanina odnešene su u Rim, a sv. Domniusa Sirijca ostale su u Splitu.
Na onom prvom, učeniku svetoga Petra i utemeljitelju salonitanske crkve iz prvog stoljeća kršćanstva splitska je Crkva izgradila svoj ogromni autoritet i nadležnost joj se protezala od jadranskih do dunavskih obala.
Prve sumnje u postojanje dva Dujma uvjetovane su razvojem prosvjetiteljskih ideja i razvojem arheologije, a Antun Matijašević Karamaneo 1719. godine iznosi tezu kako je postojao samo jedan Dujam, no nakon tadašnjih kritika splitske Crkve ova teorija pada u zaborav, sve dok je krajem XIX. stoljeća ponovno nije aktualizirao arheolog don Frane Bulić.
On je priču o jednom Dujmu složio ovako: nakon mučeničke smrti, najvjerojatnije u gradskom amfiteatru, Dujam je ukopan 10. travnja 304. godine izvan gradskih zidina na groblju u predjelu koji se zove Manastirine, a njegova grobnica je prema tadašnjem običaju okružena uglednim kršćanima koji su željeli počivati što bliže tijelu slavnog mučenika, dok je u petom stoljeću sve natkriveno veličanstvenom bazilikom.
Premda je Dujam mučen 10. travnja, zbog toga što taj datum često pada u vrijeme korizmene pokore, davna je salonitansko-splitska Crkva premjestila datum slavlja na 7. svibnja.
Don Frane je za svoje tvrdnje imao i materijalne dokaze; Dujmovo ime na mramornom ulomku nadgrobne menze s Manastirina (pronađeno 1874.), na sarkofagu biskupa Prima s Manastirina gdje se spominje kako je on "nećak mučenika Dujma" (nađenom 1892.), te na kapeli dalmatinskih i istarskih mučenika u Lateranskoj bazilici u Rimu, gdje je opat Martin nakon pada Salone u sedmom stoljeću po nalogu pape Ivana IV. Dalmatinca prenio relikvije salonitanskih mučenika čiji su likovi prikazani na mozaiku i na kojem počasno mjesto pripada upravo biskupu Dujmu.
Bulić je 1905. pobjedonosno zapisao: "Za nas hagiografe i ljude dobrog ukusa, pitanje salonitanskih mučenika sa znanstvene točke gledišta je – još jednom ponavljamo – završeno. (...) Srećom sv. Dujam naših protivnika nije nikada postojao. Za postojanje toga Dujma, učenika sv. Petra, prvog biskupa Salone i mučenika za vrijeme Trajana, ne postoji, kao što je dokazano, niti jedan povijesni dokaz; ne postoji ništa osim obične tradicije, nastale u prvim stoljećima srednjeg vijeka, što potvrđuje apostolsko porijeklo splitske Crkve."
No, njegovom arheološkom trijumfu prethodila je žestoka rasprava s visokim splitskim klerom koji je razbjesnila tvrdnja kako Dujam nije učenik svetoga Petra, a dodatno je svađu raspalila i činjenica da je drevna Splitska nadbiskupija, nedavno, 1828. godine bulom pape Lava XII. a na inicijativu bečkog Dvora svedena na rang biskupije, oduzeto joj je dostojanstvo dalmatinske metropolije te je podređena Zadarskoj nadbiskupiji, što je splitska Crkva kao nasljednica salonitanske shvatila kao tešku uvredu i povijesnu nepravdu.
A sad još i Bulić dolijeva ulje na vatru ugrožavajući 'povijesne činjenice' po kojima je nastala od samog učenika svetog Petra! Bulić je prijavljen u Rim, prijetilo mu se čak i izbacivanjem iz kleričkog staleža, no razrješenje sukoba u don Franinu korist naslutilo se u svibnju 1902. kada je Kongregacija obreda iz Rima javila splitskom biskupu kako je njihov konzultor utvrdio da je u Saloni bio samo jedan Dujam - imenom Domnius - a ne dva!
Prema zapisanim Žićima svetoga Dujma i Staša koja sežu u kasnu antiku i rani srednji vijek, Salonitanci su Dujmovo tijelo ostavili na Manastrinama nakon pada grada (614.g.), a tek ih je prvi splitski biskup Ivan Ravenjanin nekoliko godina kasnije poslao po njega, pa su usput donijeli i subrata mu Staša, te ih zajedno štuju u carskom mauzoleju u splitu. Zanimljivo, u žićima se ne spominje kao mučitelj Dioklecijan.
Današnji povjesničari sumnjaju kako bi građani Salone tek tako ostavili barbarima tijela svojih svetaca, pa se pretpostavlja kako su u grad-palaču Split preneseni u godinama kad su Avari i Slaveni započeli napadati salonitanske zidine, a cijela dramatizacija oko prijenosa je plod pučke legende.
Međutim, ista žića svetoga Dujma i Staša spominju i kako su pogubljeni po nalogu rimskog namjesnika Dalmacije imenom Maurilij, da bi novija istraživanja u Saloni utvrdila kako se na Fortuninom žrtveniku spominje Marko Aurelije (čakavski Maurilij) Junije kao namjesnik u Saloni! Pa ti sad odredi granicu legende i zbilje...
Uglavnom, don Franin je zaključak i sveopći današnji stav, a sveti je Dujam jedan od najštovanijih i najuglednijih svetaca našeg dijela Katoličke crkve. Glas Dujmovu mučeništvu i štovanju brzo se proširio i u druge pokrajine Rimskoga carstva, pa je njegov spomendan unesen u Jeronimski martirologij (Martyrologium Hieronymianum), vrlo stari liturgijski spis - zapravo kalendar s kratkim podacima o najštovanijim svetim mučenicima iz svih zemalja i krajeva prema danima njihova mučeništva nastao sredinom četvrtog stoljeća, dakle kratko nakon njegova mučeništva u Saloni.
A di si sad Jasene?
Mnogobrojna druga povijesna istraživanja i izvore obradio je Boko u knjizi o Dioklecijanu, ali uz progresivnu sumnju, pa onda ispaljuje pravu kanonadu pitanja na temu Dujmova postojanja:
- Je li splitski zaštitnik uopće povijesna ličnost ili nije ni postojao? Ili su, možda, postojala čak dvojica mučenika istog imena i funkcije, kako mnogi i danas drže?
- Ako je bio samo jedan, u koje je vrijeme živio?
- Gdje se i kad svojom mukom kvalificirao za mučenika?
- Ako su bila dvojica, je li prvi bio iz Antiohije, a drugi iz Salone, ili su obojica Sirijci?
- Je li barem jedan Domnije zaista bio biskup u Saloni i je li ondje ubijen?
- Ako je ubijen u salonitanskom amfiteatru i zatim pokopan na Manastirinama izvan zidina, na mjestu na kojem je poslije nad sarkofagom koji se smatra njegovim niknula cemeterijalna bazilika, kako to da nije zapamćeno ime te bazilike, pogotovo ako je nazvana po omiljenom svecu?
- Kako to da nijedna od ukupno 15 arheološki potvrđenih crkava izgrađenih u razdoblju nakon Dujmove smrti pa do kraja 5. stoljeća u blizini njegova groba u Saloni imenom ne obilježava uspomenu na danas najvećeg i najvažnijeg salonitanskog martira?
- Kako to da petorica mučenika koji su navodno ubijeni sa splitskim zaštitnikom, a bijahu to četvorica običnih vojnika i običan prezbiter Asterije, zaslužuju odmah, u najranijem kršćanstvu, svoju kapelu adaptiranu u supstrukturi amfiteatra?
- Kako to da nakon što su pokopani na obližnjem Kapljuču ista ta petorica dobivaju nad grobom i crkvu, najstariju salonitansku baziliku, iz sredine 4. stoljeća, po njima nazvanu Basilica quinque martyrum, dok Dujam ni kapelu nema?
- Zašto svi prozivaju Dioklecijana kao ubojicu omiljenoga splitskog sveca kad su vladara, tetrarha, bila četiri, a Salona, gdje je Dujam navodno ubijen, uopće nije bila pod upravom Dioklecijanovom, nego nesumnjivo pod upravom najvećeg progonitelja, Galerija? I zašto se onda dalmatinski car, kad je takav zločinac i krvolok, ni jednom riječju ne spominje u najranijim zabilježenim kršćanskim legendama o mučeništvu Dujma i Staša pa ni Feliksa kad kolektivna svijest još pamti ne tako davne događaje?
- Zašto se Dioklecijan kao zločinac izravno odgovoran za stradanja kršćana, kao Sotona glavom, pojavljuje tek znatno kasnije, kad odavno ne postoje nikakvi svjedoci ni sjećanje na stvarne događaje i pojavljuje se nova briga u obliku barbarskih plemena pod zidinama Salone?
- Čije kosti danas častimo u Dioklecijanovu mauzoleju, ako je Dujmove opat Martin prenio u Venancijev oratorij? - udara Jasen Boko u svojoj knjizi na zaspalu splitsko-salonitansku arheologiju, a potrudio se sva ova pitanja dodatno zakomplicirati potpitanjima, ali i zaključcima koji izlaze iz zdrave logike i dosadašnjih znanstvenih zaključaka.
Pa kopka i kopkanjem će mnoge naljutiti, što je zapravo dobro. Ako ništa, ni ovog puta s Jasenovim povijesnim lutanjima neće biti dosadno!
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/procitajte-pa-se-prekrstite-jasen-boko-tvrdi-da-sveti-duje-nije-postojao-da-je-to-rekao-u-srednjem-vijeku-bio-bi-prvi-i-jedini-splicanin-spaljen-na-lomaci-452860
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=12049a9039aa7e00b572afcbe74015ec72e7e4dd
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Pro%C4%8Ditajte%2C+pa+se+prekrstite%3A+Jasen+Boko+tvrdi+da+Sveti+Duje+nije+postojao%21+Da+je+to+rekao+u+Srednjem+vijeku%2C+bio+bi+prvi+i+jedini+Spli%C4%87anin+spaljen+na+loma%C4%8Di&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fprocitajte-pa-se-prekrstite-jasen-boko-tvrdi-da-sveti-duje-nije-postojao-da-je-to-rekao-u-srednjem-vijeku-bio-bi-prvi-i-jedini-splicanin-spaljen-na-lomaci-452860
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fprocitajte-pa-se-prekrstite-jasen-boko-tvrdi-da-sveti-duje-nije-postojao-da-je-to-rekao-u-srednjem-vijeku-bio-bi-prvi-i-jedini-splicanin-spaljen-na-lomaci-452860
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => kontroverzni ulomci iz nove knjige
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 16:51
