U prostoru Razreda Doma mladih održano je hibridno radijsko-diskurzivno događanje "Kako mediji pristupaju kulturi danas?" koje je organizirano u suradnji s Udrugom Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva, nakladnikom portala Kulturpunkt.hr.
Urednici i novinari KLFM Radija, Dario Dunatov i Kristina Tešija, osvrnuli su se na medijsku produkciju sadržaja vezanih uz teme iz kulture i umjetnosti na primjerima lokalnih i nacionalnih medija.
Promatrajući domaće portale došli su do zaključka kako je rubrika "Kultura" uvijek negdje sa strane, na margini (doslovno i figurativno).
- Kontinuiranim radom kao nezavisni novinari potvrđeno je ono što svi već znamo zadnjih deset godina, a to je da je kultura marginalizirana. Sve manje zauzima svoje mjesto na portalima, a ako se tamo i pronađe, svodi se na senzacionalističke vijesti i izvještavanje koje je na rubu lifestylea ili se radi o promotivnim člancima. Sadržaj koji je blizak nekoj ozbiljnijoj kritici, analizi događanja, uglavnom je zaključani sadržaj koji nije dostupan prosječnom čitatelju, pa se šalje poruka kako kultura i nije toliko važna, nije isplativa ni zanimljiva, već je "samo za određene" - kaže Kristina.
Dario se složio s njom te dodao kako smatra da mediji zauzimaju elitistički pristup prema kulturi.
- Postoji neka neugrozivost pozicija koje su pojedinci uspostavili, pa ispada kao da nitko drugi nema priliku da se njihov glas čuje. Postoji moment elitizma i isključivosti jer tek nekoliko osoba zaduženo je za pisanje kritika za film, kazalište, književnost... To su uglavnom pojedinci koji su na neki način dio tog svijeta i koji su tu dugi niz godina te pripadaju tom određenom krugu ljudi iz svijeta medija stoga prava kritika na kraju izostane. Smatramo da bi se uređivačke politika trebala otkriti prema mladim ljudima, novi glasovima koji bi bili osvježenje u lokalnoj tiskovini, koji bi hrabrije progovorili i stavili priču u neki drugi kontekst šire situacije u kojoj živimo - rekao je.
- Čini mi se da mogućnost se sučeljavanja mišljenja ne doživljava kao arena nego postoje neki koji su ustoličeni, imaju neku svoju moć, tu su jer dugo pišu, imaju iskutvo i sl, no zbog toga se ne čuje nove, kvalitetne, mlade glasove koji nikad ne dobiju priliku izložiti svoje misli, ocjene i osjećaje širem krugu publike. To je šteta medija.
- Pojam učenog kritičara, ako to uopće postoji, predstavlja trenutak u kojem kritika umire. Pozicija je slična sigurnosti radnog mjesta, pa tako "kućni" kritičar obrađuje sve teme vezane za npr. kazalište, od najava do kritika preko PR članaka i intervjua koji također graniče s promocijom. To je problem jer mi kao mediji postajemo malo dosadni. Taj jedan isti glas već preko 20 godina čitamo, uvijek isti glas... Nezavisni portali imaju širok dijapazon mladih kritičara koji, kad uđete u neki portal, naći ćete barem 15 različitih imena, od osvrta klasičnih događaja do videoigrada. Bilo bi super da ne znamo koji će filmski kritčar obraditi neki film, a ne da već znamo što očekivati, čiji glas ćemo čuti - tvrdi Krstina.
Problem je, smatraju, i u nepopularizaciji članaka u ovoj rubrici.
- Kad kažemo da je kultura zanimljiva, obično naiđemo na neslaganje. Ne zato što ljudi to doista misle, već zato što su kritike napisane akademskim jezikom, nalikuju seminarskim radovima i kao takva nije dostupna široj publici već je rezervirana za elitu. Zašto ne bismo duhovito o tome pisali? Humor je vrlo bitan, a kritika može biti i zabavna, infrmativna i na taj način bi bila pristupačnija i privčanija svima.
Kulturnih događa u Splitu, kažu, nedostaje osobito u ljetnoj sezoni.
- Sad smo u ljetnoj sezoni kad je događanja na nezaivsnoj sceni jako slabo. Ja izbjegavam gužve i turistički kaos kao i većina lokalaca. Splitsko ljeto pokupilo je sve lovorike, no nažalost, čini mi se da nije dobro popraćeno. Vidjela sam samo jednu kritiku za jedinu premijeru ovogodišnjeg Splitskog ljeta, a radi se o velikoj gradskoj manifestaciji u koju je Grad uložio mnogo. Svi su portali, naravno, otvoreni tome, no i dalje se ne prikazuje interes za sami sadržaj. Ovo je ogledni primjer stava medija prema kulturi - poručila je Kristina.
- Nema puno kulturnih događaj u Splitu, a svejedno se adekvatno ne prate. Ako se i prate, to su opet senzacionalistički članci u kojima nedostaje kritike, a nema ni kontinuiranog praćenja kulture. To je šteta jer pokazuje da izostaje podrška, šalje se indirektna poruka da kultura nije poželjna, da je dosadna i da ne donosi profit - poručuje Dario.
Popularizacija kulture
Ipak, smatraju kako bi se popularizacija kulture mogla dobiti kad bi se i kultura više otvorila javnosti, odnosno da se radi o dvosmjernoj komunikaciji medija i kulture.
- Ovo, naravno, mora biti dvosmjerno, pa se tako i kultura mora više otvoriti, a novinarstvo mora takve stvari objeručke prihvatiti. Na taj način bi se integriralo jedno s drugim jer se ipak radi o javnom dobru koje ne smije biti pod utjecajem tržišnih zakonitosti. To daje kredibilitet portalima, pokazuje da se novinari bave bitnim temama i to mora postojati. Kultura je vrijedna i važno ju je pratiti, razvijati, graditi za dobrobit grada. Ako je portalima stalo do lokalne zajednice, trebali bi samoinicijativno kontinuirano pratiti kultura događanja, dati glas kulturnim djelatnicima, pratiti predstave, produkcije i sl. Mislim da bi to dugoročno probudilo širu publiku, a time i interes za kulturom - smatra Dario.
Kažu kako nas dug put čeka da dođemo do neke kritike, no svojim radom pokušavaju pogurati ideje koje su spomenuli.
- Ako ne možemo promijenit stvari, ne možemo utjecati na medije, barem možemo ovo što mi radimo modelirati na način na koji bi htjeli da funkcionira svijet medija. U svoj rad ubacujemo ono što nas zanima, što smatramo da nedostaje. Nastojimo biti oni koji ćemo napraviti ono šta nam fali i u tom procesu se zabaviti - zaključuje Kristina.