Naš je Sandi Vidulić napravio splitsku predizbornu inventuru i ona je pokazala kako nam je začepljen cestovni ‘krvotok’: Jesmo li izgubljeni u prometu?

stdClass Object ( [id] => 1200562 [title] => Naš je Sandi Vidulić napravio splitsku predizbornu inventuru i ona je pokazala kako nam je začepljen cestovni ‘krvotok’: Jesmo li izgubljeni u prometu? [alias] => nas-je-sandi-vidulic-napravio-splitsku-predizbornu-inventuru-i-ona-je-pokazala-kako-nam-je-zacepljen-cestovni-krvotok-jesmo-li-izgubljeni-u-prometu [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

"Na brzoj cesti između Solina i Kaštela došlo je do prometnog kolapsa. Stvorila ga je kolona automobila s pira, javljaju nam čitatelji. Slave uz barjak i sirene, a dio uzvanika izašao je iz auta. Pogledajte video!"

Ovako je glasila kratka portalska vijest. Ništa novo, rekli bi neki, godinama se govori kako je Split "zaglavljen" na ulazima. U Hrvatskim cestama izračunali su da se neka od najvećih zagušenja u Hrvatskoj događaju na prilazima Splitu, i to iz tri smjera: sa sjevera od Solina, na jugu iz pravca Stobreča, a s autoceste je pritisak iz smjera Dračevca.

---

---

Zato je HC prije nekoliko godina izišao s projektima koji su trebali odčepiti "gropove" na splitskom prometnom krvotoku. Najavljene su rekonstrukcija raskrižja Širina u Solinu, kao i izvedba mravinačke rampe i gradnja zapadne rampe u Ulici Zbora narodne garde. Za rješavanje gužvi u trajektnoj luci predviđen je interventni izlaz iz trajektne luke s dva prometna traka, zatim dionica Poljičke ceste od raskrižja s Trondheimskom do raskrižja s Ulicom slobode. Također, predviđeno je da se Solinska ulica dogradi u profil četverotračne prometnice. Na Zagorskom putu (koji je postao dio nove državne ceste DC 433) izgradit će se dionica od 600 metara kako bi se sve povezalo u jednu funkcionalnu cjelinu.

S istočne strane najavljena je cesta čvor Mravinci – TTTS s tunelom, kao i rekonstrukcija raskrižja kod Stobreča.

Godine su prolazile, uvijek bi iskrsnuo neki problem, iz HC-a bi dali opravdanje... Uglavnom, do danas se ništa nije realiziralo.

---

---

Na lokaciji Širina u Solinu planirani zahvat uključuje rekonstrukciju Jadranske magistrale od ulaza u Solin iz smjera Kaštela, na mjestu gdje se nalazi teatar iz doba antičke Salone, a potez seže sve do nadvožnjaka kod trgovačkog centra "Salona Mall". Između postojećih razmaknutih kolnika dodao bi se novi most preko Jadra i Širine dužine 471 metar. Odabrani izvođač je DIV grupa, a most je trebao biti izgrađen u "Brodosplitu". No DIV je zatražio predstečaj, tako da nije sigurno hoće li oni izvesti radove. Građevinska dozvola postala je pravomoćna u siječnju 2022., ali nakon toga je Konzervatorski odjel u Splitu zatražio dodatna arheološka ispitivanja na osnovi značajnih nalaza koji su pronađeni. Hrvatske ceste raspisat će javnu nabavu od tri milijuna kuna za otvaranje arheološke sonde na mjestu stupova za most kako bi se utvrdila rasprostranjenost, važnost i očuvanost nalaza te odlučilo o mogućnostima i uvjetima nastavka radova. Iz Hrvatskih cesta za "Slobodnu" su odgovorili kako "nažalost, potencijalna nalazišta pokrivaju gotovo čitav zahvat nadvožnjaka".

---

---

Mravinačka rampa planirana je kao dodatna rampa na denivelaciji križanja DC8 (obilaznica Splita) i DC432, koja bi se s uzvisine kružnog toka na Bilicama spojila na postojeću cestu. Na njoj inzistira Grad Solin radi povezivanja mještana MO Priko vode i naselja Mravinci sa Solinom i Splitom. Građevinska dozvola postala je pravomoćna početkom veljače ove godine. "Lavčević" je izabran za izvođača još u veljači prošle godine, za oko 12,5 milijuna kuna, ali ni tamo još nema radova.

Nadalje, zapadna rampa na prilazu Splitu gradi se iz smjera Solina uz odvojak na Ulicu Domovinskog rata. Njezinom izgradnjom rasteretio bi se promet na toj lokaciji, koja se smatra jednom od najkritičnijih na području Splita i okolice. Rampa se podiže usporedno s obilaznicom, Ulicom Zbora narodne garde, a promet koji dolazi od Solina zaobišao bi prvo križanje koristeći silaznu rampu za ulaz na Poljičku cestu. Rok dovršetka je 21. rujna. No nije prošlo niti mjesec dana otkad je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, a sredinom ožujka na HRT-u su objavili kako bi zbog tog rata i kašnjenja u dobavi moglo doći do probijanja rokova.

---

---

Bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara urgirao je da se Zagorski put prebaci u vlasništvo države, u nadi da će tako riješiti sramotni problem koji ulazi u crne anale nesposobnosti gradskih uprava da 35 godina asfaltiraju ovaj komad ceste. No to je oduljilo stvari, jer sada nadležni traže nove studije, pa nitko ne zna kad će početi radovi. Ali očito je da će rekord po kojem se razvlače "papiri" teško biti dostignut, iako je konkurencija prometnica čije se rješavanje po kancelarijama odvija puževim korakom žestoka, uzmemo li Bračku ulicu, Manđerovu, Zajčevu, Lovrinačku, Put Mostina, Vukovarsku...

Proširenje Solinske ceste još nije projektirano, a kamoli da su dobivene dozvole za gradnju.

Hrvatske ceste u veljači su raspisale natječaj za drugi dio izgradnje ceste Mravince – TTTS s tunelom dužine 340 metara, dva nadvožnjaka i čvorištem za Karepovac. Rok izgradnje je 24 mjeseca. Međutim, od 21. veljače, kad je natječaj objavljen, rok za dostavu ponuda pomican je tri puta, tako da je (za) sada krajnji rok 28. lipnja.

Za raskrižje u Stobreču izabran je "Strabag" kao izvođač u rujnu 2020. godine, ali građevinska dozvola još nije dobivena, iako je zatražena u jesen prošle godine.

Ukratko, nije poznato kad će se Split izvući iz prometnog kaosa na ulazima u grad, ali optimistična prognoza bila bi do 2025. godine. Doduše, nitko ne zna kad će u potpunosti biti gotova omiška obilaznica, a još manje je poznato kad će se Split povezati s međunarodnim koridorima, Jadransko-jonskim koridorom, koji bi se protezao od Trsta do Soluna, ili s E661, koji bi povezivao Split s Mađarskom preko Banje Luke.

Što se pak tiče mosta preko Kaštelanskog zaljeva, koji bi bio dug jedan i pol kilometar, ministar Oleg Butković najavio je da će njegovo ministarstvo ove godine raspisati arhitektonski natječaj, nakon što je most izmjenama županijskog Prostornog plana stavljen kao prometni pravac u istraživanju. U izmjenama splitskog GUP-a, koje su u proceduri, most se ne spominje izrijekom, ali stoji da treba ispitati novoplanirani ulaz u Split preko čvora Vučevica.

Most ima zagovornika, ali i oponenata, koji tvrde da nije razrađeno prometno riješenje spoja mosta s uličnom mrežom. Niame, cijeli koncept se bazira na povezanosti ulaza u Split preko čvora Vučevice koji vodi do sadašnje trajektne luke. Ali, postoje bojazni nekih prometnih stručnjaka da bi most mogao izazvati gužvu na križanju s Ulicom Domovinskog rata. Arhitekt Ante Kuzmanić, koji godinama zagovara ideju o gradnji Kaštelanskog mosta, a u novije vrijeme predlaže da se izgradi trajektna luka u Orišcu, tvrdi da bi prepreka mostu bila realizacija trajektne luke u Stinicama.

---

---

Za trajektnu luku na Stinicama, odakle bi se kamioni prevozili na otoke kako bi se rasteretila Gradska luka, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predalo je zahtjev za lokacijsku dozvolu 25. svibnja ove godine. Gradnja ove luke ima svoje oponente među dijelom struke, ali i među nekim političarima. Unatoč uvjeravanju od strane Lučke uprave, oni smatraju da će ta luka služiti i za putnički promet, te da se zbog gradnje hotela na Istočnoj obali Gradske luke trajekte izmješta u Sjevernu luku, čime bi se značajno produljilo putovanje morem do otoka. Većina njih kao prometno rješenje predlaže novu luku u Orišcu.

Pitanje je otpada li HC-ov "interventni izlaz" s tunelom iz trajektne luke na Bjankinijevu ulicu. Tunel bi imao nagib od devet stupnjeva, što se nekima nije svidjelo pa od arhitekata i urbanista nije prihvaćen kao obavezno prometno rješenje za program anketnog natječaja za Istočnu obalu. Rješenje HC-a je uključivalo rotor i trasu ceste koja bi vodila do tunela; neslužbeno doznajemo da iz HŽ-a nisu bili oduševljeni da cesta pređe preko njihove čestice. To još ne znači da tunel u potpunosti otpada kao mogućnost, ali natjecatelji su slobodni ponuditi drugačije rješenje.

Spomenimo još i projekt HŽ-a za prigradsku željeznicu koja bi išla od Resnika do trajektne luke u Splitu. Ali pitanje je koliko će se realizirati državnih projekata koji bi omogućili lakši ulazak i izlazak iz Splita. Nakon što je počeo rat u Ukrajini, cijene građevinskih radova skočile su do neba. Stoga je pitanje koliko bi sada koštao projekt Vučevica-Kozjak-Kaštela za koji je u siječnju 2022. Plenković rekao da vrijedi milijardu kuna. "Jutarnji list" u travnju je napisao da su na čekanju natječaji za izgradnju tunela "Vučevica" te natječaj za cestu Mravinci – TTTS. Rastu troškovi cijena građevnih materijala, radne snage, mijenjaju se kamate banaka... Otkazuju se neki već dogovoreni poslovi... Hrvatska gospodarska komora preko indeksa cijena u graditeljstvu pokušava naći zajednički jezik s javnim naručiteljima...

---

---

Split se nema kamo širiti nego prema istoku, to je osnovna teza urbanističkog projekta "Ima li grada istočno od raja" Ante Kuzmanića i njegove ekipe. Ovaj projekt ima drugačija prometna rješenja od onih koje zagovaraju Hrvatske ceste, no i po sadašnjem GUP-u postoji nekoliko važnih dionica koje bi trebale prijeći preko Splitskog polja. Jedna od takvih je izgradnja Puta Mostina od raskrižja sa Solinskom ulicom (na dijelu gdje je ulaz u Sjevernu luku) do planiranog čvorišta Karepovac i dalje novom trasom DC 8 do čvora TTTS. Na taj bi se način Sjeverna luka povezala s gospodarskom zonom na TTTS-u. Međutim, godinama se kilave imovinskopravni procesi. Isto tako se ne zna kad će se dovršiti Vukovarska ulica, koja bi na koncu trebala ulaziti u Stobreč, ili Lovrinačka, koja bi trebala dosegnuti sve do rotora Bilice. Zapravo je frapantno kad se usporedi snimka sadašnjeg stanja Splitskoga polja, koje je izjedala divlja gradnja, a većina prostora ostala je zapuštena, s urbanističkim kartama i višedesetljetnim vizijama arhitekata i urbanista. Jer upravo na neizgrađenosti vitalnih prometnica koje bi trebale tuda prolaziti vidi se koliko je Split daleko od budućnosti koja mu je planirana, a ugrožena mu je sadašnjost.

Međutim, ako su veliki infrastrukturni zahvati neizvjesni, prometne gužve mogu se smanjiti uz pomoć sredstava Europske unije tako da se unaprijedi javni prijevoz. Splitu i Solinu odobrena su 2021. godine znatna nepovratna sredstva iz EU-ovih fondova za projekt "Uvođenje inteligentnih transportnih sustava na funkcionalnom prometnom području grada Splita". Njime bi se poticao javni prijevoz kroz sustav gradskih autobusa i javni biciklizam. Povećala bi se sigurnost u prometu i smanjila zagušenja mobilnim aplikacijama koje bi informirale sudionike gdje se događaju "čepovi" u prometu i kako najbrže doći od točke A do točke B. Semafori bi u stvarnom vremenu uočili kolika su opterećenja i tako bi optimirali prometne tokove. A u slučaju da hitna pomoć ili policija moraju žuriti, onaj tko održava sustav osigurat će im zeleni val kako bi vozila što prije došla na odredište. Taj EU-ov projekt ima rok za uspostavu 36 mjeseci, ali zasad nije poznato koliko se od planiranog ostvarilo. "Split parking" pustio je u rad sustav javnih bicikala, ali nitko ne govori hoće li se napraviti cjelovit sustav biciklističkih staza. Bicikala i romobila je sve više, a nerijetko brzom vožnjom uznemiruju pješake.

U općoj krizi energenata i klimatskih promjena ništa se ne radi na tome da se potakne ljude na to da se bave – hodanjem. Jer to je zdrav način kretanja, koji troši najmanje resursa. Ali nitko ga ne zagovara, možda zbog toga što nije komercijalan. Ako se bavite džogingom, trebaju vam barem tenisice i trenirka, a iza pješaka ne stoji automobilska, niti biciklistička industrija, a ni proizvođači električnih romobila. Niti ovdje itko radi na konceptu "walkable city", po kojem vam je sve što vam treba dostupno u 15 minuta. Premda najmanje zahtijeva, pješak je najdiskriminiraniji sudionik u prometu. S obzirom na to da je najranjiviji, mora paziti da ga ne udari neki nervozni vozač, treba razviti šesto čulo da shvati kad je iza njega biciklist koji bi htio prvenstvo prolaza, a nije kupio zvono. Još mora po pločniku zaobilaziti parkirane automobile, motocikle i bezobrazno isturene štekate.

---

---

No, kako je rekao urbanist Brent Toderian – što su gori uvjeti za pješake, to je veća gužva na prometnicama. Nije rješenje, kaže, u otvaranju novih prometnica, jer kad ljudi kupuju sve više auta zato što ne žele pješačiti, a ne koriste javni prijevoz, onda se nove ceste zakrče čim se otvore.

U posljednjih godinu dana malo se radilo na prometnicama. Prošlog svibnja vijest je bila da Vukovarska prema Cityju dobiva još jedan trak koji će se spojiti s Ulicom hrvatske neovisnosti. Početkom ove godine novinari su objavili da je nakon dugih 12 godina završena izgradnja i puštena u promet Ulica hrvatske neovisnosti. U gradskoj jezgri novi je kameni parter dobila mala Tončićeva ulica ispred Hrvatskog doma. Na Istočnoj obali rekonstruirana je i dograđena Obala kneza Domagoja; zaslugom Lučke uprave dobila je kameno popločanje, rasvjetu, hortikulturu i klupe. Krenulo se i u rekonstrukciju Poljičke, a radovi bi trebali završiti usred sezone u srpnju...

Koliki je problem s parkingom u Splitu, doista ne treba objašnjavati. Direktor "Split parkinga" Marko Bartulić podnio je prije nekoliko mjeseci ostavku zbog toga što Gradsko vijeće nije izglasalo jamstvo ovoj komunalnoj firmi za kredit od 60 milijuna kuna, s kamatom od 0,82 posto, kojim bi se izgradile garaže na Lokvama, u Stepinčevoj, i u Dobrilinoj ulici, opremila i privela svrsi natkrivena parkirališta u Vrančićevoj, Ostravskoj, Krležinoj i Tijardovićevoj ulici. Također, upotrijebio bi se i za sanaciju javnih garaža na Zagorskom putu (Ulica Jakova Gotovca 4a) i u Smiljanićevoj ulici. Tada je izjavio kako će novi natječaj za izvođača sigurno donijeti znatno višu ponudu za izvođenje radova, a vjerojatno i veću kamatu od odobrene.

Sada se u garaže zaklinju i stranke koje su bile protiv kredita "Split parkingu" pa ćemo vidjeti što će one napraviti kad i ako dođu na vlast...

Kao odgovor na rat u Ukrajini, u želji da skupo gorivo za automobile zaobiđu jeftinim javnim prijevozom, u Njemačkoj su od 1. lipnja uveli mjesečne karte od samo devet eura za gradski i regionalni prijevoz za autobuse, vlakove i tramvaje. Akcija traje tri mjeseca pa se može jeftino voziti do kraja kolovoza, bez obzira na to jeste li njemački državljanin. Do 1. lipnja prodano je više od sedam milijuna karata.

"Prometova" mjesečna pokazna karta samo za građane Splita dođe 290 kuna (dakle, da ne spominjemo Trogir ili Omiš, koji su u četvrtoj zoni). Ne samo što je u Splitu gradska pokazna karta četiri puta skuplja od mjesečne akcijske karte u Njemačkoj, nego je skuplja i od njihove vožnje za čitavo ljeto, koja iznosi 27 eura.

Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba je 2019. godine izradio "Studijsku analizu gradskog prometa u gradovima Splitu i Dubrovniku s osvrtom na taksi prijevoz". Ustvrdili su da na području Splita svakodnevno javni prijevoz koristi – samo tri posto građana! Također, istaknuto je da taksisti sudjeluju u zagušenju prometa te da je "tarifni sustav potrebno prilagoditi na takav način da generalizirani trošak putovanja taksi prijevozom ne bude konkurentniji od javnog prijevoza".

Na internetu neke taksi firme oglašavaju kako su minimalne cijene njihovih usluga u Splitu 17 kuna, a vožnja "Prometovim" autobusom u prvoj zoni u jednom smjeru je 11 kuna. To pokazuje da je javni prijevoz skup, jer ako se vozite na kraću relaciju nije velika razlika, čak taksi ima prednost cijenite li udobnost. Tu je pak problem za gustoću gradskog prometa. Ali, kad krene turistička sezona cijene taksi usluga znaju podivljati, a taksisti u zadnje vrijeme najavljuju da će podići cijene. No, da bi javni prijevoz mogao biti još skuplji, najavili su iz "Prometa". Njihov direktor kaže da će, ne poveća li Grad subvencije, cijena karte skočiti do 14 kuna. U Zagrebu komunalno poduzeće ZET koje Grad Zagreb subvencionira dvostruko više nego što dobiva "Promet", i nadalje prodaje karte po četiri kune za pola sata vožnje autobusom i tramvajem.

---

---

U "Studiji" Prometnog fakulteta zaključeno je kako zbog starosti voznog parka, nepostojanja žutih trakova ili izdvojenih trasa javnog prijevoza, broja polazaka i slijeda vožnje, te samih trasa linija i nekvalitetne tarifne politike, javni prijevoz u Splitu ne ostvaruje u potpunosti svoju funkciju. Posljednjih je godina "Prometov" vozni park obnavljan novim autobusima, no zabrinjavajuće je da javni prijevoz i dalje nije opcija za veliku većinu Splićana.

) [16] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/07/14837468.jpg [title] => Josko Ponos/Cropix ) [17] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/07/14837454.jpg [title] => Josko Ponos/Cropix ) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

"Na brzoj cesti između Solina i Kaštela došlo je do prometnog kolapsa. Stvorila ga je kolona automobila s pira, javljaju nam čitatelji. Slave uz barjak i sirene, a dio uzvanika izašao je iz auta. Pogledajte video!"

Ovako je glasila kratka portalska vijest. Ništa novo, rekli bi neki, godinama se govori kako je Split "zaglavljen" na ulazima. U Hrvatskim cestama izračunali su da se neka od najvećih zagušenja u Hrvatskoj događaju na prilazima Splitu, i to iz tri smjera: sa sjevera od Solina, na jugu iz pravca Stobreča, a s autoceste je pritisak iz smjera Dračevca.

---

---

Zato je HC prije nekoliko godina izišao s projektima koji su trebali odčepiti "gropove" na splitskom prometnom krvotoku. Najavljene su rekonstrukcija raskrižja Širina u Solinu, kao i izvedba mravinačke rampe i gradnja zapadne rampe u Ulici Zbora narodne garde. Za rješavanje gužvi u trajektnoj luci predviđen je interventni izlaz iz trajektne luke s dva prometna traka, zatim dionica Poljičke ceste od raskrižja s Trondheimskom do raskrižja s Ulicom slobode. Također, predviđeno je da se Solinska ulica dogradi u profil četverotračne prometnice. Na Zagorskom putu (koji je postao dio nove državne ceste DC 433) izgradit će se dionica od 600 metara kako bi se sve povezalo u jednu funkcionalnu cjelinu.

S istočne strane najavljena je cesta čvor Mravinci – TTTS s tunelom, kao i rekonstrukcija raskrižja kod Stobreča.

Godine su prolazile, uvijek bi iskrsnuo neki problem, iz HC-a bi dali opravdanje... Uglavnom, do danas se ništa nije realiziralo.

---

---

Na lokaciji Širina u Solinu planirani zahvat uključuje rekonstrukciju Jadranske magistrale od ulaza u Solin iz smjera Kaštela, na mjestu gdje se nalazi teatar iz doba antičke Salone, a potez seže sve do nadvožnjaka kod trgovačkog centra "Salona Mall". Između postojećih razmaknutih kolnika dodao bi se novi most preko Jadra i Širine dužine 471 metar. Odabrani izvođač je DIV grupa, a most je trebao biti izgrađen u "Brodosplitu". No DIV je zatražio predstečaj, tako da nije sigurno hoće li oni izvesti radove. Građevinska dozvola postala je pravomoćna u siječnju 2022., ali nakon toga je Konzervatorski odjel u Splitu zatražio dodatna arheološka ispitivanja na osnovi značajnih nalaza koji su pronađeni. Hrvatske ceste raspisat će javnu nabavu od tri milijuna kuna za otvaranje arheološke sonde na mjestu stupova za most kako bi se utvrdila rasprostranjenost, važnost i očuvanost nalaza te odlučilo o mogućnostima i uvjetima nastavka radova. Iz Hrvatskih cesta za "Slobodnu" su odgovorili kako "nažalost, potencijalna nalazišta pokrivaju gotovo čitav zahvat nadvožnjaka".

---

---

Mravinačka rampa planirana je kao dodatna rampa na denivelaciji križanja DC8 (obilaznica Splita) i DC432, koja bi se s uzvisine kružnog toka na Bilicama spojila na postojeću cestu. Na njoj inzistira Grad Solin radi povezivanja mještana MO Priko vode i naselja Mravinci sa Solinom i Splitom. Građevinska dozvola postala je pravomoćna početkom veljače ove godine. "Lavčević" je izabran za izvođača još u veljači prošle godine, za oko 12,5 milijuna kuna, ali ni tamo još nema radova.

Nadalje, zapadna rampa na prilazu Splitu gradi se iz smjera Solina uz odvojak na Ulicu Domovinskog rata. Njezinom izgradnjom rasteretio bi se promet na toj lokaciji, koja se smatra jednom od najkritičnijih na području Splita i okolice. Rampa se podiže usporedno s obilaznicom, Ulicom Zbora narodne garde, a promet koji dolazi od Solina zaobišao bi prvo križanje koristeći silaznu rampu za ulaz na Poljičku cestu. Rok dovršetka je 21. rujna. No nije prošlo niti mjesec dana otkad je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, a sredinom ožujka na HRT-u su objavili kako bi zbog tog rata i kašnjenja u dobavi moglo doći do probijanja rokova.

---

---

Bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara urgirao je da se Zagorski put prebaci u vlasništvo države, u nadi da će tako riješiti sramotni problem koji ulazi u crne anale nesposobnosti gradskih uprava da 35 godina asfaltiraju ovaj komad ceste. No to je oduljilo stvari, jer sada nadležni traže nove studije, pa nitko ne zna kad će početi radovi. Ali očito je da će rekord po kojem se razvlače "papiri" teško biti dostignut, iako je konkurencija prometnica čije se rješavanje po kancelarijama odvija puževim korakom žestoka, uzmemo li Bračku ulicu, Manđerovu, Zajčevu, Lovrinačku, Put Mostina, Vukovarsku...

Proširenje Solinske ceste još nije projektirano, a kamoli da su dobivene dozvole za gradnju.

Hrvatske ceste u veljači su raspisale natječaj za drugi dio izgradnje ceste Mravince – TTTS s tunelom dužine 340 metara, dva nadvožnjaka i čvorištem za Karepovac. Rok izgradnje je 24 mjeseca. Međutim, od 21. veljače, kad je natječaj objavljen, rok za dostavu ponuda pomican je tri puta, tako da je (za) sada krajnji rok 28. lipnja.

Za raskrižje u Stobreču izabran je "Strabag" kao izvođač u rujnu 2020. godine, ali građevinska dozvola još nije dobivena, iako je zatražena u jesen prošle godine.

Ukratko, nije poznato kad će se Split izvući iz prometnog kaosa na ulazima u grad, ali optimistična prognoza bila bi do 2025. godine. Doduše, nitko ne zna kad će u potpunosti biti gotova omiška obilaznica, a još manje je poznato kad će se Split povezati s međunarodnim koridorima, Jadransko-jonskim koridorom, koji bi se protezao od Trsta do Soluna, ili s E661, koji bi povezivao Split s Mađarskom preko Banje Luke.

Što se pak tiče mosta preko Kaštelanskog zaljeva, koji bi bio dug jedan i pol kilometar, ministar Oleg Butković najavio je da će njegovo ministarstvo ove godine raspisati arhitektonski natječaj, nakon što je most izmjenama županijskog Prostornog plana stavljen kao prometni pravac u istraživanju. U izmjenama splitskog GUP-a, koje su u proceduri, most se ne spominje izrijekom, ali stoji da treba ispitati novoplanirani ulaz u Split preko čvora Vučevica.

Most ima zagovornika, ali i oponenata, koji tvrde da nije razrađeno prometno riješenje spoja mosta s uličnom mrežom. Niame, cijeli koncept se bazira na povezanosti ulaza u Split preko čvora Vučevice koji vodi do sadašnje trajektne luke. Ali, postoje bojazni nekih prometnih stručnjaka da bi most mogao izazvati gužvu na križanju s Ulicom Domovinskog rata. Arhitekt Ante Kuzmanić, koji godinama zagovara ideju o gradnji Kaštelanskog mosta, a u novije vrijeme predlaže da se izgradi trajektna luka u Orišcu, tvrdi da bi prepreka mostu bila realizacija trajektne luke u Stinicama.

---

---

Za trajektnu luku na Stinicama, odakle bi se kamioni prevozili na otoke kako bi se rasteretila Gradska luka, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predalo je zahtjev za lokacijsku dozvolu 25. svibnja ove godine. Gradnja ove luke ima svoje oponente među dijelom struke, ali i među nekim političarima. Unatoč uvjeravanju od strane Lučke uprave, oni smatraju da će ta luka služiti i za putnički promet, te da se zbog gradnje hotela na Istočnoj obali Gradske luke trajekte izmješta u Sjevernu luku, čime bi se značajno produljilo putovanje morem do otoka. Većina njih kao prometno rješenje predlaže novu luku u Orišcu.

Pitanje je otpada li HC-ov "interventni izlaz" s tunelom iz trajektne luke na Bjankinijevu ulicu. Tunel bi imao nagib od devet stupnjeva, što se nekima nije svidjelo pa od arhitekata i urbanista nije prihvaćen kao obavezno prometno rješenje za program anketnog natječaja za Istočnu obalu. Rješenje HC-a je uključivalo rotor i trasu ceste koja bi vodila do tunela; neslužbeno doznajemo da iz HŽ-a nisu bili oduševljeni da cesta pređe preko njihove čestice. To još ne znači da tunel u potpunosti otpada kao mogućnost, ali natjecatelji su slobodni ponuditi drugačije rješenje.

Spomenimo još i projekt HŽ-a za prigradsku željeznicu koja bi išla od Resnika do trajektne luke u Splitu. Ali pitanje je koliko će se realizirati državnih projekata koji bi omogućili lakši ulazak i izlazak iz Splita. Nakon što je počeo rat u Ukrajini, cijene građevinskih radova skočile su do neba. Stoga je pitanje koliko bi sada koštao projekt Vučevica-Kozjak-Kaštela za koji je u siječnju 2022. Plenković rekao da vrijedi milijardu kuna. "Jutarnji list" u travnju je napisao da su na čekanju natječaji za izgradnju tunela "Vučevica" te natječaj za cestu Mravinci – TTTS. Rastu troškovi cijena građevnih materijala, radne snage, mijenjaju se kamate banaka... Otkazuju se neki već dogovoreni poslovi... Hrvatska gospodarska komora preko indeksa cijena u graditeljstvu pokušava naći zajednički jezik s javnim naručiteljima...

---

---

Split se nema kamo širiti nego prema istoku, to je osnovna teza urbanističkog projekta "Ima li grada istočno od raja" Ante Kuzmanića i njegove ekipe. Ovaj projekt ima drugačija prometna rješenja od onih koje zagovaraju Hrvatske ceste, no i po sadašnjem GUP-u postoji nekoliko važnih dionica koje bi trebale prijeći preko Splitskog polja. Jedna od takvih je izgradnja Puta Mostina od raskrižja sa Solinskom ulicom (na dijelu gdje je ulaz u Sjevernu luku) do planiranog čvorišta Karepovac i dalje novom trasom DC 8 do čvora TTTS. Na taj bi se način Sjeverna luka povezala s gospodarskom zonom na TTTS-u. Međutim, godinama se kilave imovinskopravni procesi. Isto tako se ne zna kad će se dovršiti Vukovarska ulica, koja bi na koncu trebala ulaziti u Stobreč, ili Lovrinačka, koja bi trebala dosegnuti sve do rotora Bilice. Zapravo je frapantno kad se usporedi snimka sadašnjeg stanja Splitskoga polja, koje je izjedala divlja gradnja, a većina prostora ostala je zapuštena, s urbanističkim kartama i višedesetljetnim vizijama arhitekata i urbanista. Jer upravo na neizgrađenosti vitalnih prometnica koje bi trebale tuda prolaziti vidi se koliko je Split daleko od budućnosti koja mu je planirana, a ugrožena mu je sadašnjost.

Međutim, ako su veliki infrastrukturni zahvati neizvjesni, prometne gužve mogu se smanjiti uz pomoć sredstava Europske unije tako da se unaprijedi javni prijevoz. Splitu i Solinu odobrena su 2021. godine znatna nepovratna sredstva iz EU-ovih fondova za projekt "Uvođenje inteligentnih transportnih sustava na funkcionalnom prometnom području grada Splita". Njime bi se poticao javni prijevoz kroz sustav gradskih autobusa i javni biciklizam. Povećala bi se sigurnost u prometu i smanjila zagušenja mobilnim aplikacijama koje bi informirale sudionike gdje se događaju "čepovi" u prometu i kako najbrže doći od točke A do točke B. Semafori bi u stvarnom vremenu uočili kolika su opterećenja i tako bi optimirali prometne tokove. A u slučaju da hitna pomoć ili policija moraju žuriti, onaj tko održava sustav osigurat će im zeleni val kako bi vozila što prije došla na odredište. Taj EU-ov projekt ima rok za uspostavu 36 mjeseci, ali zasad nije poznato koliko se od planiranog ostvarilo. "Split parking" pustio je u rad sustav javnih bicikala, ali nitko ne govori hoće li se napraviti cjelovit sustav biciklističkih staza. Bicikala i romobila je sve više, a nerijetko brzom vožnjom uznemiruju pješake.

U općoj krizi energenata i klimatskih promjena ništa se ne radi na tome da se potakne ljude na to da se bave – hodanjem. Jer to je zdrav način kretanja, koji troši najmanje resursa. Ali nitko ga ne zagovara, možda zbog toga što nije komercijalan. Ako se bavite džogingom, trebaju vam barem tenisice i trenirka, a iza pješaka ne stoji automobilska, niti biciklistička industrija, a ni proizvođači električnih romobila. Niti ovdje itko radi na konceptu "walkable city", po kojem vam je sve što vam treba dostupno u 15 minuta. Premda najmanje zahtijeva, pješak je najdiskriminiraniji sudionik u prometu. S obzirom na to da je najranjiviji, mora paziti da ga ne udari neki nervozni vozač, treba razviti šesto čulo da shvati kad je iza njega biciklist koji bi htio prvenstvo prolaza, a nije kupio zvono. Još mora po pločniku zaobilaziti parkirane automobile, motocikle i bezobrazno isturene štekate.

---