Jedna odluka inspektora zaštite okoliša podigla je nemalu reakciju planinara i alpinista, odnosno svih onih koji uživaju u osvajanju planinskih vrhova.
Naime, naloženo je uklanjanje metalne sajle s pripadajućim klinovima - Ferate na Dinari, na alpinističkoj stazi koju penjači nazivaju jednom od najljepših u Europi.
Planinari su je gradili dugih osam godina, a sve je napravljeno volonterski. Informaciju je medijima potvrdio i Državni inspektorat.
Ferata je napravljena naporima samih planinara, a projekt su predvodili članovi Planinarskog društva "Dinaridi" sa sjedištem u Splitu. Prema navodima inspektora, klinčana staza se mora ukloniti jer je utvrđeno da nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
Ferata na Dinari izgrađena je 2018. godine, duga je 1700 metara s visinskom razlikom od 730 metara, po čemu je jedna od vodećih u Europi. Planinari su ogorčeni jer nakon puno godina volonterskog rada na očuvanju Dinare koja je potezom (političkog) pera u međuvremenu postala i park prirode, dobivaju ovakvu "zahvalnicu".
Iz "Dinarida" još nisu reagirali na ovu odluku, no to su učinili mnogobrojni zaljubljenici u mitsku planinu pa tako i Stipe Božić, proslavljeni hrvatski alpinist koji je u najmanju ruku ogorčen ovakvom odlukom.
- E, baš je inspekcija svim silama zapela za skidanje ferate na Dinari. Strah me je da tom logikom ne natjeraju i mene na čupanje klinova koje sam tamo, još prije četiri desetljeća ostavio, i ne samo tamo nego i stotine klinova, što sam ih sam iskovao i ostavio u stijenama Kozjaka, Mosora, Biokova, Velebita i tko zna gdje još.
Kako to da stotine ferata u Dolomitima, Alpama i ostalim svjetskim gorjima nitko ne dira, a kod nas u Hrvatskoj se pojavljuju "prepametni zaštitari" koji bi sve zaštitili osim čovjeka - ističe Božić s ogorčenjem.
Mnogi od nadležnih koji su donjeli odluku o ukidanju tog sadržaja na dalmatinskoj planini vjerojatno se nisu ni rodili kada su Božić i njegove kolege postavljali klinove kako bi visove koliko-toliko "pripitomili" za obične izletnike ili planinare-amatere.
- Hrvatske planine su, još do prije pedesetak godina, imale na tisuće ljetnih stanova oko kojih je paslo na stotine tisuća grla stoke sitnog i krupnog zuba, s kojima su živjeli ljudi. Planine su stoljećima bile hraniteljice i utočište za hrvatskog čovjeka.
Danas samo rijetki planinari zalaze u planine, a priroda je "poludjela". Pašnjaci su opustjeli, a staze i nekoć plodni doci su zarasli u šikaru, jer čovjek više ne zalazi na te predjele. Malo je tko posjetio toliko zaštićenih i nezaštićenih područja na svijetu kao ja.
Uvjerio sam se kako su razne kategorije parkova prirode u najbolje zaštićene ako se čovjek kreće kroz njih. Što će ti park bez čovjeka - pita se legendarni alpinist.
Kada je u pitanju ferata na južnim stijenama Dinare, za nju naš sugovornik ima samo riječi hvale.
- Postavljena je volonterski i uz velike napore pa i opasnost za njezine kreatore. Još ako mi netko od nadležnih inspektora kaže da je izgrađena bez stručne podloge onda mi se diže kosa na glavi.
Tko to bolju stručnu podlogu može imati osim nas alpinista. A ptica koje se, po nalogu inspektora, moraju štititi gotovo i nema u južnoj stijeni Dinare koja je visoka 700 metara, a široka više od pet kilometara - naglašava Božić i dodaje:
- Pokraj toliko devastacija zaštićenog obalnog pojasa i stotina bespravno izgrađenih objekata i putova, koji se još grade, baš se navalilo na osigurani alpinistički smjer kroz južnu stijenu Dinare. Oprostit ću im, jer ne znaju što rade, ali čupati klinove neću.