Vlada je zaposlenima u državnom aparatu pripremila lijep poklon, a svima u javnim službama poklonila trojanskog konja. Rast plaća zaposlenima u obrazovanju donijet će, nažalost, više štete nego koristi, a ravnateljima škola dodijeliti faraonske ovlasti. Najgore će proći oni na početku karijere da ih se motivira da ostanu raditi u Hrvatskoj. O svemu je više kazao Željko Stipić u ime sindikata "Preporod" na konferenciji za novinare koja se danas održala u njihovim prostorijama u Splitu u Ulici Domovinskog rata.
- Ključno pitanje ovog zakona je donosi li pravedniju raspodjelu plaća. Učiteljima bi u travnju plaća trebala narasti 11 posto, mada Vlada tvrdi da je taj postotak veći. Vlast tvrdi da se radi o porastu od 25 posto zato što u njega ubrajaju privremeni dodatak iz lipnja kao i porast osnovice koji se dogodio u studenom. Iako zvuči paradoksalno, važno je zapitati se hoćemo li ove povišice platili preskupo - govori Stipić.
Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama donosi učiteljima spomenuti porast od 11 posto koji konkretno znači da će im plaća biti veća za 110 eura.
- Kada sam čuo naziv ovog zakona, na prvu sam pomislio da se radi o zabludi. Naime, u javnim službama je zaposleno 184.000 građana, a u državnim 53.000, odnosno trostruko manje. Ovaj zakon koštat će nas 850 milijuna eura od kojih je pola milijarde eura predviđeno za zaposlene u javnim službama, a 350 milijuna eura za zaposlenike državnog aparata - govori.
Tako će Vlada na godišnjoj razini izdvojiti 2700 eura za jednog nastavnika, a čak 6300 eura za jednog policajca. Stipić govori da se iz ovakvih podataka može zaključiti u čiju korist je zapravo pisan ovaj zakon.
- Kada neke činjenice pokušate dovesti u pitanje, odgovor koji vam vladajući ponude je da je potrebno privući radnike u državne službe, ali zaboravljaju da i u javnim službama sve manje ljudi želi raditi. Problem više nije samo manjak profesora kemije, matematike i fizike, fali nam nastavnika iz svih predmeta, fali nam i nenastavnog osoblja, a posebno spremačica i kuharica - navodi Stipić.
Ovaj zakon dodatno će učvrstiti ionako već prečvrst položaj ravnatelja. Poznata je činjenica da jednom kad se postane ravnateljom neke škole, na toj poziciji se ostaje do mirovine. Čak se i dekani na fakultetima mijenjaju nakon odrađenih mandata, ali ravnatelje nitko ne dira. E, pa ovaj zakon im omogućuje još veće ovlasti donoseći i tzv. Institut ocjenjivanja.
- Istina jest da već 22 godine postoji ocjenjivanje u svim državnim službama, međutim ono nije limitirano pa tako ravnatelj policije može 95 posto zaposlenika jedne policijske postaje ocijeniti s ocjenom odličan, oni kao nagradu dobiju dva dodatna dana godišnjeg odmora i u tome nitko ne vidi problem.
U javnim službama se ne uvodi takva vrsta ocjenjivana, već limitirana verzija, odnosno ravnatelj škole može samo pet posto svojih djelatnika ocijeniti s ocjenom odličan. Kako bi to slikovitije prikazali, to znači da ako škola ima 60 zaposlenika, samo njih troje može dobiti odličnu ocjenu.
Da stvar bude još paradoksalnija, u ta tri radnika uključen je i ravnatelj škole kojeg ocjenjuje školski odbor, a njega čine predstavnici radnika koje taj isti ravnatelj ocjenjuje. Svi dobro znamo koje su posljedice sprege školskih odbora i ravnatelja.- objašnjava Stipić.
Samo pet posto radnika dobiva ocjenu odličan, a 15 posto ocjenu vrlo dobar. Jedino te dvije ocjene donose šest odnosno četiri boda. Dakle, jedino te ocjene jamče porast plaće: za one odlične nakon dvije godine, a za one vrlo dobre nakon tri godine. Svi ostali će prvu povišicu plaće od tri posto osjetiti tek nakon šest godina. Ocjena nezadovoljava donosi prekid ugovora o radu.
- To je instrument dodijeljen ravnateljima uz pomoć kojeg se sada mogu po prijekom postupku riješiti onih koji su im se usprotivili, koji su im se na bilo koji način suprotstavili ili kritizirali njihov rad. Ovo će dovesti do konflikta između radnika i ravnatelja, ali i između radnika međusobno - govori Stipić.
Dodaje da nije točno da nitko u školi ne dobiva otkaze, jer Sindikat trenutno vodi osam sporova zbog otkaza radnika. Trenutno se dobivaju prema Zakonu o radu, a donošenjem novog zakona bit će moguće "riješit se" radnika po kratkom postupku.
- Ostaje nam zapitati se zašto je ovakvo rješenje prošlo i zašto u njemu problem nisu uočile čak ni oporbene stranke. Našem premijeru ovo je netema, on više voli neke druge teme.
Ovaj zakon su radili s jedne strane predstavnici vlasti, a s druge strane predstavnici pojedinih sindikata. Zato je bilo teško bilo što raditi po pitanju osporavanja ovog zakona. Mi smo kao sindikat organizirali dva sastanka na koja su došli predstavnici svih državnih i javnih službi.
Predstavnici ostalih sindikata su također rekli da je ovaj zakon problematičan te da je Institut ocjenjivanja nešto katastrofalno. Kada smo pitali što ćemo poduzeti, najzanimljiviji odgovor koji sam dobio bio je da i kad bismo nešto poduzeli da bi to od strane vlasti bilo protumačeno kao subverzija. Dakle sindikatima je subverzivno da djeluju protiv rješenja kojim vlast dovodi u pitanje sindikat, dijeli radnike i radnike konfrontira s poslodavcem - dodaje Stipić.
Vlast ih je upitala zašto se oni uopće brinu kada se ovaj zakon primarno odnosi na one mlade, na početku svojih karijera te da su oni koji imaju puno godina staža "sigurni". Stipić se pita je li to zaista razlog za sreću, radovati se što odlazi, a mladima ostavlja ovakvo stanje sustava.
- Skupili smo oko 10.000 potpisa, danas ćemo ih uputiti predsjedniku Vlade. Znamo da je to uzaludno, ali neka barem zna da se ovoliki broj ljudi protivi donošenju ovog zakona. Kada ovaj zakon stupi na snagu, paradoks je taj da je donesen u vrijeme kada su sindikati, ma koliko bili slabi, najjači, a vlast najslabija. Donesen je u predizborno vrijeme, dva tjedna pred superizbornu godinu, a nažalost sigurno je da će oni zavedeni ovom povišicom svoj glas dati vladajućima - zaključuje Stipić.
Dodaje da će izbori proći, a posljedice ovog zakona tek će se vidjeti.