U borbi s dugotrajnim toplinskim valovima, temperaturama koje se noću zadržavaju na oko 28 stupnjeva, ne pomaže više ništa, nemoćni smo pred paklom s neba koji nam je stigao kao posljedica klimatskih promjena. Prema aktualnim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, za većinu Hrvatske kolovoz je bio ekstremno topao. Štoviše, na većini postaja nije bio samo najtopliji ovogodišnji mjesec, već i najtopliji od kada postoje mjerenja.
S visokim temperaturama smo ušli i u rujan, DHMZ objavljuje kako su početak klimatološke jeseni obilježili rekordi izmjereni s prvim danom aktualnog nam mjeseca. A oni prema neslužbenoj analizi donose 34,8 izmjerenih dubrovačkih stupnjeva, makarskih 35.9, splitskih 35.1 i šibenskih 35.7. Split se u nedjelju kuhao, minimalna temperatura zraka iznosila je 28 stupnjeva, bila je nikad viša...Bilo je ajme, a to se stanje nastavlja i dalje.
Dovodi nas to i do izvješća Državnog zavoda za statistiku koji ukazuju na alarmantni broj preminulih u srpnju ove godine, čak 4509 osoba, 13 posto više nego u istom mjesecu lani. Po struci su najvjerojatniji razlog ovom velikom broju ekstremne temperature.
Klima nam je postala neprijatelj, zatopljenje nam je ukralo jesen, proljeće, donijelo vrućine koje ljudima stvaraju fizičke i psihičke probleme. Vidljivo je to i na Zavodu za intenzivnu kardiološku skrb i zatajivanje srca splitskog KBC-a. Njegova voditeljica, izv. prof. prim. dr. sc. Duška Glavaš, internist-kardiolog, kaže kako je ovo ljeto zabilježen povećani broj intervencija.
- U odnosu na prošlo ljeto ovo smo zabilježili više kompleksnih pacijenata, više i mlađih pacijenata s raznim dijagnozama. Vrućina je sigurno na to utjecala, dodatno i infekcije kao najčešći okidači. Ovakvi dugotrajni ekstremi evidentno imaju utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje ljudi. Tu ni klimatizacija ne može pomoći, ona je tek kratkotrajna pomoć s obzirom da organizam bez obzira na pogodnosti takvih uređaja osjeća sve ono što se događa vani.
Osjećaji iscrpljenosti, premorenosti su tek manji dio problema. Velike vrućine, izloženosti toplinskim valovima dovode nam na Zavod brojne pacijente mlađe i starije, domaće i strance s problemima promjene srčane frekvencije, s aritmijama, plućnim embolijama, srčanim insuficijencijama. Evidentno je da vrućina utječe na neurološki, posebice autonomni živčani sustav, što se potom održava na kompletni organizam. Imali smo burno ljeto, pamtit ćemo ga – veli kardiologinja Duška Glavaš.
Najgori su toplinski valovi
Upravo se vratila s Europskog kardiološkog kongresa, ove godine održanog u Londonu, kojem je nazočilo 30 tisuća kolega iz cijelog svijeta. Zanimljivo je kako mu je jedna od najvažnijih tema bila ona pod nazivom ‘Utjecaj okoliša na organizam‘. I to dovoljno govori koliko je svjetsku kardiološku struku u temeljnom radu pogodilo klimatsko zatopljenje.
Ni Split nije daleko od toga, kardiologinja Glavaš navodi kako su ovo ljeto bilježili dosta pacijenata s problemima vezanim uz promjene u tlaku i frekvenciji rada srca. Kod njih su na obradu dolazili direktno s plaže, ulice, nakon naglog prijelaza iz jako klimatiziranog prostora na visoku vanjsku temperaturu.
- Imali smo proteklih dana i puno oživljavanja na plaži, posljedici problema u cirkulaciji nakon naglog ulaska u more, ili izlaska iz njega na visoku vanjsku temperaturu. Problematični su i toplinski valovi kod kojih bilježimo jako povećani broj pacijenata, kao i povećani broj hospitalizacija zbog ranijih dijagnoza.
Ljeto nam je donijelo i brojne slučajeve demaskiranja bolesti kod pacijenata koji nisu znali da imaju određeni problem. Primjer su nam i dva 27-godišnjaka kojima su se tegobe pojavile kada su izlazili iz mora. Stigli su kod nas nakon gubitka svijesti, a obrada je pokazala značajnu bolest zalisaka kod jednog, te embolije i upale pluća kod drugog pacijenta. Vrućina, veći napori, manje spavanja, neadekvatna prehrana su dodatni okidači koji su iznijeli na površinu njihov zdravstveni problem – veli doc. Glavaš.
Prošla je i Vela Gospa, palo je i nešto kiše, ušli smo i u rujan, ali vrućina i dalje stoji. Preko dana je teško, a noću još gore. Budimo se mamurni, neispavani, slomljeni, iscrpljeni kao da nas je netko dobro namlatio. Brojni su jako nervozni, reagiraju na svaku sitnicu, ne povezuju još kako u korijenu takvih ponašanja kao potencijalni uzrok stoji upravo dugotrajno djelovanje prevrućeg ljeta.
Prof. prim. dr. sc. Trpimir Glavina predstojnik Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split, kaže kako svako odstupanje od genetike, od sustava na kojeg smo naučili živjeti u našem okolišu, logično može dovesti do određenih tenzija, stvaranja razdražljivosti. Visoke temperature neizostavno nam kvare san, prekidaju ga, preznojavaju nas, umaraju, što automatski dovodi do umora, razdražljivosti, iscrpljenosti.
Nema spavanja, nema mira
- Generalno gledajući ljudima je uistinu već previše ovako dugotrajne izloženosti jako visokim temperaturama. Kada vas netko ili nešto stalno budi, mijenja tu našu genetiku, rutinu našeg života, naviku, nakon nekog vremena sasvim logično može se očekivati osjećaj razdražljivosti, umora, iscrpljenosti.
Stoga nije čudno da su ljudi nervozni nakon ljeta nalik ovogodišnjem, svima je već dosta ovako velikih vrućina. I svega onoga što nam one sa sobom donose. Spavanje je jedna od esencijalnih, temeljnih potreba ljudskog življenja. Bez spavanja ne možemo ni somatski ni emocionalno funkcionirati. Buđenje, češće dizanje, tijekom noći, preznojavanje, micanje, nelagoda, sve to ostavlja svoj danak. To je direktna posljedica klimatskih ekstrema kakvima svjedočimo ovo ljeto – veli prim. Trpimir Glavina.
Kako se obraniti, što napraviti dok nas ne spasi kiša, zahlađenje? Doc. Glavaš ima savjet, i nadalje ako nemate potrebe ne izlazite od 10 do 17 sati, izbjegavajte boravak na suncu, ne izlažite se ekstremnim naporima nalik trčanju kojeg neki bez obzira na sve i nadalje prakticiraju. Takve ljude doc. Glavaš vidi kao svoje izgledne pacijente, pitanje je trenutka kada će s ulične trke leći na bolnički krevet. Struka se slaže, čulo se to i na londonskom kongresu, dok nam traje ovaj pakao s neba, jedite lakšu spizu, radije srdelu nego svinjsko meso, bolje salatu nego neko masno varivo.
- U prevenciji je bitno izbjegavanje većih psihofizičkih napora, pogotovo u određenim satima. Konzumirajte umjerenu, zdravu, mnogi će odmah percipirati mediteransku prehranu, uz pojačani unos vode. Izbjegavajte gazirana, alkoholna i visoko energetska pića.
Treba nositi prilagođenu odjeću, izbjegavati izlaganje velikim temperaturnim razlikama. Nekome pomaže osim umjerenog plivanja i tuširanje ili umivanje. U svakom slučaju sve aktivnosti postavite na manju brzinu i smanjite očekivanja. Kronični bolesnici trebaju uzimati terapiju uz kontrole i kod obiteljskih liječnika – veli kardiologinja Glavaš.
